POST INFO 753

STRATEGIJA POŠTA2022

Nakon održanih prezentacija po grupama područja teško se oteti dojmu da je organizacijska klima (čitaj optimizam) u „bazi“ i „na vrhu“ poštanske piramide na dijametralno suprotnim stranama.  Lijepo je čuti (i pročitati) kako naša kompanija zna smjer u kojem treba ići i da se, cijeneći svoje tradicionalne klijente i njihove potrebe, sve više prilagođava nekim novim klincima koji će, nadamo se, biti naši budući klijenti. Dobro je i pohvalno što se vraća fokus na naše temeljno poslovanje, što moramo (ono što smo oduvijek i morali), biti građanima na usluzi i što korisnik i njegove potrebe ulaze u žižu naših interesa i stremljenja. Ono što nije lijepo i nikako ne veseli je da se do radnika teško ili nikako probijaju te optimistične vijesti. Nažalost, dobar broj radnika iz „baze“ i dalje ozbiljno razmišlja o odlasku iz kompanije.

VIŠE NEGO ZASLUŽENO…

Da čovjek ne povjeruje! Tekst u vezi isplate prigodne nagrade kojeg smo objavili u prošlom broju Post Infa, a koji završava rečenicom „Uspjeh je u najvećoj mjeri ostvaren na predanosti, trudu i muci radnika, pa bez ikakve dileme i zadrške, treba reći kako će radnicima Hrvatske pošte biti isplaćena više nego zaslužena prigodna nagrada“, jednom je broju naših čitatelja bio ozbiljnim razlogom naljutiti se na Sindikat jer, eto, oni iz napisanog razumješe kako Sindikat tvrdi i piše da radnici nisu zaslužili ovu nagradu!?

SAGORIJEVANJE NA POSLU (BURNOUT) - III. DIO

Sagorijevanje na poslu ili tzv. „burnout“ je posljedica dugotrajne izloženosti stresu na radnom mjestu. Do njega najčešće dolazi kada postoji nesklad između zahtjeva okoline, naših očekivanja da ćemo tim zahtjevima udovoljiti i naših realnih mogućnosti da im  udovoljimo. U stručnoj literaturi opisuje se kao sindrom emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i smanjenja osobnog postignuća koji nastaje kao odgovor na kronični stres u poslovima vezanim uz neposredni rad s ljudima. Drugim riječima, osobe koje rade poslove koji uključuju direktan rad s ljudima, u nekom trenu mogu postati depresivne, ravnodušne, nemotivirane za svoj posao i obeshrabrene.

„ZAPOSLENICI DAJU OTKAZE ZBOG LOŠIH ŠEFOVA, A NE ZBOG POSLA“

Prema riječima specijalistice za ljudske resurse i izvršne direktorice tvrtke TwoFold, Alison McMahon, šef koji ne brine (ili se ne može barem pretvarati da brine) o svojim zaposlenicima, „i nije neki šef“. Ona kaže kako postoje brojni faktori zašto netko odluči dati otkaz, a neki od njih su premala plaća, prevelika radna satnica, daleka lokacija i nedostatak interesa. No, prema Alison, najveći razlog zbog kojeg zaposlenici prelaze na druga radna mjesta je taj što su umorni od rada za loše šefove.

VIJESTI

U Hrvatskoj vlada epidemija nesigurnih radnih mjesta, mladi su najviše na udaru

(Novilist.hr) ZAGREB - U Europskoj uniji u prošlom je tromjesečju čak 26 milijuna zaposlenih, odnosno 13,6 posto radnika imalo samo privremeni posao, odnosno bilo je zaposleno na određeno vrijeme, a među njima je bilo i oko 275 tisuća građana Hrvatske. Pokazuju to podaci Eurostata iz kojih je vidljivo da je Hrvatska, sa 17,6 posto onih koji imaju ugovore na određeno vrijeme, među devet članica unije koje imaju veći udio privremeno zaposlenih nego što je to prosjek Europske unije. Samo četiri zemlje, Španjolska, Poljska, Portugal i Nizozemska imaju veći udio privremeno zaposlenih od Hrvatske. U Španjolskoj tako radi svaki četvrti radnik, a u ostale tri spomenute zemlje svaki peti.

Konferencija EGSO-a u Zagrebu: Rješavanje demografskog pitanja ključno je za opstanak Unije

(eesc.europa.eu) - Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) - savjetodavno tijelo Europske unije koje zastupa civilne udruge, sindikate i udruženja poslodavaca - jučer je u Zagrebu održao konferenciju posvećenu demografskim izazovima u Europskoj uniji koji će, kako je najavila hrvatska vlada, biti jedna od glavnih tema skorašnjeg hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Otvarajući konferenciju, predsjednik EGSO-aLuca Jahierosvrnuo se na alarmantne pokazatelje prema kojima broj stanovnika EU-a rapidno pada te će do kraja stoljeća njihov udio u ukupnom broju svjetskog stanovništva iznositi tek skromnih 4.1%. Gotovo pola država članica ima negativan prirodni prirast, dok očekivana životna dob raste što nužno dovodi do starenja stanovništva i smanjena udjela onih radne i reproduktivne dobi tako da ćemo do 2060. godine imati dva zaposlena na jednog umirovljenika, umjesto sadašnjih četiri.

Izgubljeno desetljeće: Industrija tek prošle godine dostigla proizvodnju iz 2008.

(LIDER) - Industrijska proizvodnja ('prava', prerađivačka industrija, bez rudarstva, energetskog i vodnog sektora) tek je prošle godine dostigla rezultate od prije recesije. Prema najnovijim podacima DZS-a, lani je ostvarena proizvodnja od 112,93 milijarde kuna, što je neznatnih 0,1 posto više nego 2008., odnosno 154 milijuna kuna. Kad bi se tu dodala i inflacija, računica bi bila još poraznija. Odavno je prošlo vrijeme teške industrije, ali više se ne broje samo lokomotive i brodovi. U statistiku danas ne ulaze samo sektori s uništenom proizvodnjom u željezarama i brodogradilištima, već se broje i najsofisticiraniji IT proizvodi, pa i oni koji se ne mogu vidjeti, uzeti u ruku i opipati, ali imaju svoju cijenu (i korist, naravno). Hrvatska ima nešto veći udjel industrije u dodanoj vrijednosti nego što je europski prosjek od 19,5 posto.

DOGAĐANJA