HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

POST INFO 397 – Kolektivni ugovor je jasan – radnicima se mora isplatiti cjeloviti iznos naknade za prijevoz!

Zbog gotovo nevjerojatnog poteza našeg poslodavca, koji je jednostranim tumačenjem KU, troškove prijevoza za lipanj 2011. isplatio po samo njima znanoj formuli, u petak 15. srpnja, uputili smo dopis predsjedniku Uprave Robertu Jukiću. Tražimo da se ovaj problem hitno i bezuvjetno riješi! Naglašavamo kako je štednja nauštrb zaposlenika nedopustiva te da se Kolektivni ugovor, koji je na snazi, ne može proizvoljno tumačiti. Ugovor je kristalno jasan (u ovom slučaju riječ je o članku 53. KU), jednako kao i ovaj potez neisplate cjelovite naknade, kojim se pokazuje vrlo neprofesionalno i neodgovorno ponašanje poslodavca prema radniku.
Probleme s klimom počeli rješavati na intervenciju Hrvatskog sindikata pošte
U uvjetima trenutačnih ljetnih vrućina gotovo je nemoguće obavljati posao bez klima uređaja. S obzirom da nam se nemali broj naših članova požalio na neispravan rad tih „rashladnih spasilaca“ u svojim radnim prostorima, Hrvatski sindikat pošte je od poslodavca zatražio hitnu intervenciju. Poslodavac je nakon obavljenog razgovora s našim predstavnikom u roku „odmah“ poduzeo potrebne mjere te obećao da će se problemi s klimama riješiti i u drugim radnim prostorima u kojima oni postoje. Naglašavamo kako nam je izuzetno drago što je suradnja po ovom pitanju urodila plodom, i to, naravno, najvažnije, u korist radnika.
Kako naši vrli stručnjaci kroje ljudske sudbine
Iako su dostavni rajoni desetljećima normalno funkcionirali, netko si je dao za pravo unijeti pomutnju. Sada se rajoni polako, ali sigurno gase.
Obrazloženje; pad u broju usluga
Poštanski rajoni iliti dostavni rajoni, nešto su što oduvijek postoji na ovaj ili onaj način. Osmišljeni su zbog organizacije dostave i kvalitetne raspodjele posla po radniku. Međutim, i po tom pitanju dođoše neka nova vremena, pa su nakon desetljeća normalnog funkcioniranja dostave, počela izmišljanja nekih „trojki i četvorki“, ma uostalom, kako god da se zove – NE VALJA!!!
U sustavu Pošte postojale su desetljećima službe koje su prema potrebi vršile izračune, mjerenja i izradu rajonizacije. Danas pak, navodno, postoje google maps i tablice u excelu, u koje samo ukucaš parametre i one ti naprave u roku pet minuta novu rajonizaciju. Tih pet minuta inače u HP-u traje malo duže. Pa si je onda netko uzeo za pravo „odokativnom“ metodom vršiti rajonizaciju. Po kojim parametrima? Ma tko te pita!!! Vrše se neki izračuni produktivnosti, prema kojima se „gase“ rajon po rajon. Obrazloženje je, kažu, pad u broju usluga!? A to što je sam posao zakompliciran do bola, to nije važno. To što više nema samo R, AR, ROTK pošiljaka, nego pitaj Boga kakvih sve naziva i oznaka, to nije uzeto u obzir.
I tako su naši vrli stručnjaci našli svoju bit postojanja!!!
E moj narode, e moj narode…(II.)
U nastojanju da poboljšaju radnu klimu, nadređeni razgovaraju s radnicima i, ocjenjuju ih. Jesu li ocjene u skladu s postavljenim ciljevima, prosudite sami. Mi ćemo samo istaknuti da psovke i lupanje vratima nisu izolirani slučajevi…
Radnici HP-a možda ne znaju, ali njihovi i ovogodišnji razgovori s nadređenima doprinijeli su poboljšanju radne klime. Razgovori su obavljani radi ocjenjivanja i utvrđivanja odrađenosti postavljenih ciljeva. Tako su na poboljšanje radne klime zasigurno utjecale psovke, udaranja vratima, najblaže rečeno negodovanja radnika prema svojim nadređenima (možda i obratno). Sada nam je sigurno puno bolje!!! Prolaze li radnici pokraj svojih nadređenih jako zadovoljni!?
Između ostalih, zadovoljnom se smatra i kolegica koja je dobila „visoku“ ocjenu 2, te kao takva obilazi poštanske urede zamjenjujući odsutne radnike te povremeno učeći nove radnike tajnama poštanskog zanata!? Hajde da i probamo ne sumnjati u objektivnost spomenute ocjene, pitamo se kako tako „visoko“ ocijenjen radnik može obučavati nove radnike te kakvu će oni ocjenu sutra zaslužiti uz takvog učitelja!?
A sve do nekih drugih vremena, radnici će dobivati kakve-takve ocjene, dok ćemo pojedine stručnjake i dalje „upućivati na ispravan način rada“! Bravo stručnjaci!!!
Ukinuli liniju Rijeka-Split (via Zadar-Šibenik) i obrnuto – PA ŠTO??!!
…pa ništa!!! Ništa, osim što navedena umotvorina fabricirana u nečijoj kućnoj radionici, prihvaćena i provedena od strane nadležnih, donosi samo štetu. A što je drugo nego šteta, činjenica da je kvaliteta usluge srozana, da uštede nema nikakve, da pošiljke u Zagrebu čekaju „bolje sutra“, da „izvanredne linije“ postaju redovite…Pošiljke od prijema do isporuke putuju danima, tjednima čak(!) … Pa što onda?! Da klijenti odustaju od slanja pošte putem HP-a, … , koga je briga?!
Iz mnoštva svakodnevnih primjera iz bespuća poštanske zbiljnosti, evo samo dva. Primjer prvi; paket iz Rijeke, primljen 1. (prvog!!) srpnja 2011., prispije na Pag 8. (osmog!!) srpnja, nećete vjerovati, iste(!) godine, … koga je briga osim, primatelja pošiljke – trgovca, čiji je štand zjapio prazan dok se njegova roba vozikala Hrvatskom??!! Sigurni smo da će gospon trgovac i ubuduće koristiti usluge HP-a. Primjer drugi; paket primljen u poštanskom uredu Vela Luka, 4. srpnja (prije odlaska furgona), od pošiljateljice M. M. za primatelja I. Š., Put Murvice 26., 23000 Zadar, prispije na adresu primatelja točno i drito 8. srpnja 2011. Putuje paket, pet dana, putujeeee…! Sadržaj paketa, nakon što ostavi miomirisni trag u zadarskoj prometnoj pošti, završi u kanti za smeće, pa je za očekivati da će i ubuduće dobra punica M.M. svom najboljem zetu I.Š. poštom slati slasno korčulansko voće.
Dalo bi se sličnih (ne)primjera nabrajati unedogled, ukazujući ukidateljima linije svu apsurdnost njihove odluke, no iz dosadašnjih iskustava sa poštanskim alkemičarima, teško je od „bezgrješnih“ očekivati da priznaju grešku.
Bogata Pošta više neće pomagati siromašnom Tisku – Valjda?!
Na naš članak iz prošlotjednog Post infa u kojem smo ukazali na nevjerojatan podatak da Hrvatska pošta već godinama poklanja električnu energiju Tisku i Hrvatskom telekomu, svojim se odgovorom javio izvršni direktor sektora upravljanja mrežom PU, Marin Dvornik. Na temelju direktorovog odgovora i priloga odgovoru čini se da smo u članku bili samo djelomično točni jer se struja poklanja SAMO(!) Tisku. Zato, isprika direktoru i čitateljima. Što se tiče darivanja Tisku, direktor u rečenom odgovoru ništa ne opovrgava već samo „prenosi kronologiju događaja spomenutog u navedenom članku“, iz koje je vidljivo da su naši navodi, nažalost, potpuno točni. Kažemo nažalost, jer porazna je istina da već od davne 2004. godine „mažemo vrat debeloj guski“!
Ipak je, čini se, poštanskom altruizmu došao kraj jer u dopisu od 8. srpnja 2011., slučajno(!!) istog onog dana kada je izašlo naše glasilo, direktor poslovnice Tiska „…sukladno prethodnom dogovoru moli da se pokrene postupak fakturiranja…“
Prava radnika za blagdane i neradne dane
Kako bismo otklonili nejasnoće vezane za prava radnika na dane blagdana i neradne dane, objasnit ćemo koja su prava radnika za te dane.
U dane blagdana radnici su oslobođeni obveze rada iz razloga utvrđenih zakonom, međutim, iako izostaju s rada, ostvaruju određena prava iz radnog odnosa. Od navedenog pravila oslobođenja obveze rada za vrijeme blagdana postoje izuzeci, odnosno neki radnici dužni su raditi i na blagdan, a za taj rad ostvaruju i dodatna prava. Zakonom o radu utvrđeno je da za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na naknadu plaće. Prema tome, radnici koji ne rade u dane blagdana imaju pravo na naknadu plaće, međutim, to pravo nije bezuvjetno već ovisi o rasporedu radnog vremena. Naime, radnik će imati pravo na naknadu plaće samo ako je blagdan onog dana kad je radnik prema rasporedu dužan raditi, a ne i ako je blagdan u nedjelju ili neki drugi dan u tjednu kad radnik koristi dan tjednog odmora, za koji i inače ne ostvaruje plaću. S obzirom na navedeno, radnicima se blagdan uračunava u radno vrijeme te poslodavac ne može od radnika tražiti da taj dan odradi neki drugi dan, budući da bi time radnik ostvario višak radnih sati koji bi se smatrao prekovremenim radom. Ako se radnik nalazi na godišnjem odmoru, blagdani i neradni dani ne računaju se u trajanje godišnjeg odmora. Kao što je rečeno, od navedenog pravila oslobođenja od rada na blagdan postoje izuzeci te zbog potrebe posla neki radnici rade i na dan blagdana. Ako radnik radi na blagdan koji pada u dan kad je i inače trebao raditi, radnik će imati pravo na redovitu plaću za taj dan kao i na dodatak za rad blagdanom. Prema Kolektivnom ugovoru radnicima Hrvatske pošte se uvećava osnovna plaća za rad blagdanom i neradnim danom u visini od 35 posto, a za rad na Božić i Uskrs utvrđen je povoljniji postotak, odnosno uvećanje plaće za 100 posto.
Pored navedenih slučajeva, postoji i mogućnost da radnik radi na dan blagdana kada inače ne bi trebao raditi prema rasporedu radnog vremena (npr. taj dan je radnikov dan tjednog odmora). Radnik bi tada imao pravo na redovitu plaću i dodatak za rad blagdanom, a također bi imao pravo i na dodatak za prekovremeni rad. Poslodavac bi, ujedno, bio dužan osigurati radniku i dan tjednog odmora.