sindikat

POST INFO 512


04. ožujka 2014.

PARTICIPACIJA NAKNADE ZA PRIJEVOZ

U tjedniku „Vaša pošta“ od 20.02.2014., između ostalog, čitko piše: „… Isto tako, ako koji radnik smatra da njegova naknada za prijevoz nije ispravno obračunata, molimo da se svakako javi svom neposredno nadređenom, koji će Odjelu nagrađivanja i obračuna plaća dostaviti popis na provjeru.“ Iako Poslodavac tvrdi da su svi „neposredno nadređeni“ upoznati s procedurom u vezi s prigovorima radnika u vezi s (ne)točnim obračunom participacije naknade za prijevoz, to na terenu nipošto nije tako. Neposredno nadređeni sliježu ramenima čineći se nevještima i neupućenima! Pa, kad je tome tako, cijenjeni neposredno nadređeni, znajte slijedeće: Radnik ima pravo, ukoliko smatra da mu naknada za prijevoz nije ispravno obračunata, od VAS tražiti da u suradnji sa Odjelom nagrađivanja i obračuna plaća ispravite eventualnu pogrešku. U vezi s navedenim, pozivamo sve članove sindikata koji smatraju da su zakinuti za troškove prijevoza da se odmah jave svojim rukovoditeljima, a ako ni nakon toga ne budete zadovoljni rješenjem, obratite se sindikatu radi podnošenja Zahtjeva za zaštitu prava.

RV GP1 ZATRAŽILO IZMJENE U VOĐENJU ERV-a

Na inicijativu Radničkog vijeća GP1, Poslodavac je ispravio pogrešno vođenje radnog vremena u Evidenciju radnog vremena (ERV), čime je radnike uskraćivao za njihova prava u sljedećim navedenim slučajevima. Prvo, kada bolovanje prema doznaci započinje ili završava nedjeljom, a radnik prema svom rasporedu taj dan treba raditi, promjenama u evidenciji ERV-a omogućit će se da se u navedenom slučaju radniku i za taj dan evidentira 8 sati što do sada nije bilo moguće, te je za radnika nastajao manjak sati kojeg je morao odraditi. Drugi je slučaj kada bi radnik prema rasporedu radnog vremena trebao raditi na blagdan, ali ne radi. U tom slučaju Poslodavac je smatrao kako se radnicima treba evidentirati 8 sati rada i isplatiti naknada plaće za 8 sati, neovisno o tome koliko bi taj dan radnik trebao raditi. Međutim, to je pravno bilo potpuno neutemeljeno, jer se tada radniku moraju evidentirati svi sati koje bi taj dan prema rasporedu trebao raditi (npr. 6, 8 ili 12 sati) i radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće za te sate koje bi trebao raditi, a ne radi, stoga se time pogrešno isplaćivala naknada plaće. Za radnika je nastajao višak sati (ako bi taj dan radili npr. 6 sati) ili manjak sati (ako bi taj dan radili npr. 12 sati). Isto tako, ispravljen je i slučaj evidencije radnog vremena za radnike koji rade u vremenu od 22:00 - 06:00 sati, a isti dan otvaraju bolovanje. Dosad nije bilo moguće voditi i rad i odsustvo s posla odnosno bolovanje, gdje je za radnika nastajao manjak sati.

SABORSKI ODBOR O ZATVARANJU PU-a

Racionalizacija odnosno ukidanje poštanskih ureda diljem RH bio je razlog sazivanja tematske sjednice saborskog odbora za lokalnu i područnu samoupravu. Sjednica je održana u srijedu, 26. veljače. Ispred Hrvatskog sindikata pošte na odboru je sudjelovala predsjednica Jadranka Dumbović, a ispred Hrvatske pošte svi članovi Uprave, kao i predsjednik Uprave Alen Premužak. U svom uvodnom izlaganju predsjednik je sve prisutne upoznao s trenutačnim stanjem unutar HP-a. Napomenuo je da HP na cijelom području RH trenutačno ima 1018 poštanskih ureda, iako bi prema Zakonu i propisima HAKOM-a, mogli imati daleko manje, a najmanje njih 700. Također, napomenuo je da se, prema broju stanovnika na jedan PU, Hrvatska nalazi unutar Europskog prosjeka. Nažalost, prisutne je suočio i s bolnom činjenicom da više od polovice PU-a posluje negativno, njih čak 584! Većina tih ureda nalazi se u mjestima s malim brojem stanovnika, a faktori koji utječu na negativno poslovanje su sve manja potražnja za poštanskim uslugama (što je trend i u ostalim dijelovima Europe), alternativne metode plaćanja računa te mali broj domaćinstava koji u ruralnim krajevima gravitiraju pojedinom poštanskom uredu. Kao mogućnost za nastavak rada PU-a, predsjednik Premužak je naveo franšize i sufinanciranje od strane lokalne zajednice, te napomenuo da je zatvaranje PU-a u skladu kako sa zakonom tako i sa propisima HAKOM-a. Većina članova saborskog odbora za lokalnu i područnu samoupravu nije sklona zatvaranju PU-a, te je potrebno naći kvalitetna i najmanje bolna rješenja koja će biti u skladu s potrebama građana u lokalnoj zajednici. Članovima Odbora obratila se i predsjednica HSP-a, koja je ukratko izložila povijest razvoja Hrvatske pošte u zadnjih 20 godina do danas, objasnivši da do zatvaranja PU-a i drastičnog smanjenja broja radnika nije trebalo doći da se vlasnik, odnosno država, ponio drugačije te da su saborski zastupnici donosili zakone koji bi zaštitili Hrvatsku poštu, a ne one koji su dozvolili da se ista dovede do položaja u kojem se našla danas (financijski problemi, ukidanje prava radnika, smanjenje plaća, raskidanje kolektivnog ugovora…). Također, Jadranka Dumbović je napomenula da je HSP izrazito protiv daljnjeg otpuštanja radnika i zatvaranja poštanskih ureda jer se restrukturiranje tvrtke već provelo.

ZOR – DOKAZ DA SE VLADA OKREĆE OD NARODA

Prosvjed protiv donošenja novog Zakona o radu (ZOR) održan je u srijedu, 26. veljače. Oko 1500 prosvjednika, nažalost i opet, većinom sindikalista, bez pridruženih radnika, umirovljenika, studenata, nezaposlenih (…), okupilo se kako bi Vladu RH upozorilo da će predloženi ZOR, ako bude izglasan u Saboru, izbrisati svjetlu budućnost hrvatskog radnika. Razočarani ponašanjem onih koji bi narodu trebali služiti, a ne njima vladati, sindikalni čelnici poručili su Vladi RH da će krenuti s prikupljanjem potpisa za prijevremene parlamentarne izbore. „Bude li potrebno, punit ćemo trgove i nećemo odustati od pokušaja da spriječimo izmjene ZOR-a. Vladi poručujemo da je dosta i da počinjemo s prikupljanjem potpisa da vlast koja se okrenula od naroda - ode", rekao je prosvjednicima predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever nakon što su sindikalni čelnici napustili Sabor, gdje su sa galerije promatrali zasjedanje, odnosno raspravu o ZOR-u. Sever je u borbu protiv ZOR-a, koji se tiče apsolutno svakog radnika i onoga koji će to tek postati, pozvao sve udruge civilnog društva, nezaposlene, branitelje, umirovljenike i studente. Podsjetimo, prosvjednici su se okupili oko devet sati na Trgu bana Jelačića odakle su krenuli prema Markovu trgu na kojem su se zadržali do oko 12 sati. Na Trgu svetog Marka, prosvjednici su pratili raspravu o ZOR-u, a govor ministra Miranda Mrsića bio je popraćen gromoglasnim zvižducima i povicima nagodovanja. I na ovom prosvjedu protiv ZOR-a, sudjelovali su povjerenici Hrvatskog sindikata pošte. Žalimo zbog činjenice da su na prosvjed u najvećem broju ponovno izašli samo sindikalisti.

ZAŠTO NISMO ŠTRAJKALI

Štrajk solidarnosti (u znak potpore radnicima ZRC Lipik i Arena Modna kuća iz Pule) koji se u utorak održao diljem lijepe naše, podržalo je tisuće radnika, većinom onih koji rade u javnom sektoru. Budući da uvijek sudjelujemo u svim štrajkovima i prosvjedima na koje nas zove naša sindikalna središnjica Nezavisni hrvatski sindikati, i ovoga puta poduzeli smo sve kako bi i naši članovi, radnici Hrvatske pošte sudjelovali u istom. Nažalost, zbog „nečijeg“ nemara i neažurnosti, u štrajku ovoga puta nismo mogli niti smjeli sudjelovati, budući da nisu bili ispunjeni svi zakonski preduvjeti. Naime, prema Zakonu o poštanskim uslugama, članak 4, resorni ministar, u ovom slučaju, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, mora donijeti odluku o nužnom obujmu poslova poštanskog prometa koji se moraju obaviti za vrijeme štrajka. Iako je Hrvatski sindikat pošte prema Poslodavcu uputio valjani i pravovremeni dopis, Uprava nas je izvijestila da dotični i dični ministar zbog zauzetosti i kratkog vremena nije mogao (?!?) donijeti spomenutu odluku. Stoga, štrajk u Hrvatskoj pošti nije bilo moguće organizirati. De se štrajk kojim slučajem održao, a da se prije toga nisu ispunili zakonski preduvjeti, prijetila bi ozbiljna opasnost da se isti proglasi nezakonitim, što bi za posljedicu imalo teške i dalekosežne posljedice za radnike koji bi u štrajku sudjelovali. U takvoj situaciji Hrvatski sindikat pošte mije mogao niti smio riskirati i na taj način svoje članove dovesti u rizik gubitka posla. Ovo nikako ne znači da smo se odrekli štrajka kao jakog sindikalnog i radničkog aduta. Dapače! Kako sada stvari stoje, štrajkova će, po svemu sudeći, u bliskoj budućnosti morati biti i u njima ćemo ne samo sudjelovati, nego, bude li to potrebno, organizirati ih i u njih pozvati sve radnike Hrvatske pošte.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi