sindikat

POST INFO 788


25. studenog 2020.

PREGOVORI ZA NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR

Kolektivni ugovor za radnike Hrvatske pošte koji je na trogodišnji rok potpisan krajem 2017. godine, ističe krajem ove godine. U propisanoj proceduri, a radi pregovora za donošenje novog Kolektivnog ugovora, Hrvatski sindikat pošte je prema nadležnom Ministarstvu pravovremeno pokrenuo postupak utvrđivanja reprezentativnosti sindikata koji s obzirom na svoju zastupljenost u ukupnom broju sindikalno organiziranih radnika Hrvatske pošte, imaju mogućnost i pravo pregovarati s Poslodavcem za sklapanje novog Kolektivnog ugovora. Povjerenstvo Ministarstva je na temelju podataka o broju članova sindikata koji djeluju u Hrvatskoj pošti, utvrdilo da je od brojnih sindikata i onih koji se „sindikatom“ žele zvati, jedino Hrvatski sindikat pošte relevantan, pozvan i reprezentativan pregovarati za novi Kolektivni ugovor za radnike naše tvrtke. Svjesni svoje odgovornosti, imajući na umu činjenicu da je Kolektivni ugovor temeljni akt kojim se ostvaruju kolektivna radnička prava, bolja od onih koje propisuje Zakon o radu, Hrvatski sindikat pošte je u pripremi za pregovore, Poslodavcu dostavio svoja temeljna polazišta za naredne pregovore. Istodobno smo od Poslodavca zatražili dostavu svih važnih podataka za koje držimo da bi mogli biti osnova, kako za početak, tako za nastavak i privođenje kraju kvalitetnih pregovora i postizanje obostrano prihvatljivog rezultata tih pregovora. S obzirom na aktualnu zdravstvenu krizu, uvodni sastanak pregovaračkih odbora Sindikata i Poslodavca održan je u utorak 17. studenog s manjim brojem predstavnika obiju strana. Osim razmjene mišljenja i stavova vezanih za aktualno stanje u Tvrtki, posebno u svjetlu negativnog utjecaja koronakrize na organizaciju posla i cjelokupno poslovanje, nastojali smo dogovoriti model i način nastavka, točnije započinjanja konkretnih pregovora. Kako stvari stoje, pregovori će se u trenutnim epidemiološkim okolnostima, sada je to sasvim sigurno, voditi u dosad nezabilježenim okolnostima. U tom smislu je otvorena tema o broju članova svakog od pregovaračkih odbora kao i način na koji će se pregovori voditi. Ova tema za sada ostaje otvorena uz dogovor da se to pitanje riješi u najkraćem roku.  O nastavku i tijeku pregovora ćemo redovito obavještavati.

U LISTOPADU 154.168 NEZAPOSLENIH

Potkraj listopada 2020. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 154.168 nezaposlenih osoba, što je za 6.734 osobe više nego prethodnoga mjeseca, a za 32.571 osobu više nego u listopadu 2019. Od ukupnoga broja nezaposlenih u listopadu 2020. bio je 69.421 nezaposleni muškarac (45 posto) i 84.747 nezaposlenih žena (55 posto). U izvještajnome mjesecu nezaposlenost je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, povećana u svim dobnim skupinama. Najveće povećanje nezaposlenosti evidentirano je u dobnoj skupini od 25 do 29 godina (za 34,6 posto), a najmanje u skupini osoba od 60 i više godina (za 13,3 posto). U usporedbi s istim mjesecom prošle godine evidentirana je nezaposlenost povećana u svim županijama. Najveći porast broja nezaposlenih evidentiran je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (za 70,5 posto), a potom u Istarskoj (za 46,4 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (za 39,2 posto), dok je najmanji porast nezaposlenosti zabilježen u Sisačko-moslavačkoj županiji (za 6,6 posto) te Osječko-baranjskoj županiji (za 11 posto). Temeljem radnoga odnosa većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme (86,9 posto). Promatrano po djelatnostima, najveći se broj zaposlio u: prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo, obrazovanju, građevinarstvu te pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane.

IZVJEŠĆE O OZLJEDAMA NA RADU ZA TREĆE TROMJESEČJE

Prema Izvješću o ozljedama na radu koje je izradio Odjel zaštite na radu, zaštite od požara i ekologije, u trećem tromjesečju 2020. godine (razdoblje od 01.07.– 30.09.2020.) u Hrvatskoj pošti ukupno su se dogodile 62 ozljede na radu, i to: 40 u radnom procesu, 11 na putu s posla i na posao, 7 zbog ugriza psa, te 4 ozlijeđenih radnika usred razbojništva. Ukupno je evidentirano 15.928 sati bolovanja odnosno 1.991 radni dan. Sa te osnove isplaćena naknada na teret HP–a (ukupne potpore) iznosi ukupno 12.500,00 kuna. Isplaćena naknada na teret HZZO-a iznosi ukupno 453.062,30 kuna. Najčešći izvori nastanka ozljeda na radu u ovom tromjesečju su prijevozna sredstva cestovnog prometa, 23 puta te prostori, površine i instalacije izvan navedenih objekata i prostorija s kojih se obavlja rad i po kojima se kreću osobe na radu, 12 puta. Najčešći uzroci nastanka ozljeda na radu su protupravno djelovanje treće osobe, 25 puta te neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza i površina s kojih se obavlja rad, 21 put. Najviše su stradavali poštari, 37 puta te operateri u PU, 14 puta. U navedenom razdoblju muškarci su stradali čak 47 puta, a žene 15 puta. Prema divizijama, najviše ozljeda bilo je u Diviziji Pošta, njih 34 te u Diviziji mreža 15. Devet ozljeda bilo je u Diviziji ekspres, tri u Diviziji podrška te jedna u Upravi. Prema GP-ima, najviše je ozljeda bilo u GP1, njih 36. Po sedam ozljeda bilo je u GP2 i GP6, šest ozljeda u GP5, dok su se u GP3 i GP4 dogodile 3 ozljede na radu.

U SLUČAJU GUBITKA POSLA, HRVATI SU NA RUBU SIROMAŠTVA

Milijuni građana Europske unije ne mogu preživjeti ni dva mjeseca bez prihoda pa bez pomoći države ne bi mogli podmiriti ni osnovne životne troškove jer nemaju dovoljno ušteđevine. Od svih zemalja EU situacija je najteža upravo u Hrvatskoj, u kojoj 18 posto građana, ili gotovo petina, ne bi imalo za hranu i režije kada bi im se mjesečni prihodi prepolovili. U Europskoj uniji takvih je prosječno 2 posto. Oko 400.000 hrvatskih građana, ako izgube mjesečne prihode, istog trena bi bilo dovedeno na rub siromaštva, a nije utješan ni podatak da čak 69 posto hrvatskih građana nema ni ušteđevinu kojom bi dva mjeseca mogli financirati normalan život, odnosno troškove prehrane i stanovanja. Na razini 21 zemlje EU-a, u kojima je provedeno istraživanje, četvrtina, odnosno 25 posto građana nema na svojim računima dovoljno zaliha za dva mjeseca preživljavanja, a neznatno lošija situacija od Hrvatske samo je u Litvi, gdje je takvih 71 posto. U Sloveniji na ušteđevinu ne može računati 58 posto građana, dok je u Austriji ili Malti takvih slučajeva tek 10 posto. (Izvor: Grafičar i mediji)

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi