HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

Ugrožena djeca: Mjere štednje u siromaštvo gurnule 123 milijuna ljudi

Zvono uzbune zbog rastućeg siromaštva čuje se u cijeloj Europi

Porazan učinak mjera fiskalne konsolidacije u Europi

Autor: Gabrijela Galić

Rast siromaštva među djecom pobudio je zabrinutost zbog negativnih dugoročnih učinakakada je riječ o zapošljavanju i konkurentnosti europskog gospodarstva. Trošak prilagodbe prenesen je na stanovništvo

(Novilist.hr) ZAGREB – Mjere štednje i fiskalne konsolidacije koje su trebale smanjiti dug i potaknuti gospodarstva na rast, a time i otvaranje novih radnih mjesta, u siromaštvo su gurnula 123 milijuna ljudi u Europi. Sa siromaštvom se tako suočava 24 posto stanovništva Europe, a porazan je podatak da je u razdoblju od 2007. do 2012. godine broj djece u siromaštvu porastao za 800 tisuća. Reforme, odnosno mjere štednje i fiskalne prilagodbe tako su dovele do ponovnog oživljavanja siromaštva u Europi i gubitka blagostanja srednje klase. Te podatke, među ostalim, iznosi Međunarodna organizacija rada (MOR) u opsežnom izvještaju o socijalnoj zaštiti u svijetu objavljenom u utorak.

Usporen oporavak

»Dostignuća europskog socijalnog modela u razdoblju nakon drugog Svjetskog rata, razorena su tijekom i nakon krize nizom reformi«, navodi se u izvještaju MOR-a. One su u mnogim slučajevima smanjile opseg socijalnih transfera, kao i pristup kvalitetnim javnim uslugama, a neke od mjera koje su provođene nacionalni sudovi ocijenili su neustavnima. Trošak prilagodbe, kako se navodi u izvještaju, prenešen je na stanovništvo. Niži prihodi kućanstava, pak, odrazili su se na smanjenje potrošnje i manju potražnju. Sve to zajedno usporava oporavak.

Zvono uzbune zbog rastućeg siromaštva čuje se u cijeloj Europi, a MOR u svojem dokumentu podsjeća na prošlogodišnja predviđanja Oxfama, prema kojima će se do 2025. godine sa siromaštvom suočiti dodatnih 15 do 23 milijuna stanovnika Europe nastave li se primjenjivati mjere fiskalne konsolidacije.

U čak 19 od 28 članica Europske unije od početka krize porastao je broj djece u siromaštvu. Koncem 2012. godine više od četvrtine djece u Bugarskoj, Grčkoj, Italiji, Rumunjskoj i Španjolskoj živjelo je u riziku od siromaštva. Rast siromaštva među djecom pobudio je zabrinutost zbog negativnih dugoročnih učinaka kada je riječ o zapošljavanju i konkurentnosti europskog gospodarstva.

Manje subvencija

Zemlje koje su se suočile s fiskalnom konsolidacijom reformirale su i svoj sustav mirovinskog osiguranja kako bi postigle uštede. Te su prilagodbe dobrim dijelom smanjile državna jamstva za sigurnost mirovinskih primanja prebacivanjem velikog dijela gospodarskog rizika na pojedinca potkopavajući tako adekvatnost mirovinskog sustava i smanjujući njegovu sposobnost prevencije siromaštva u starosti. Tako će budući umirovljenici u najmanje 14 zemalja Europe primati niže mirovine. Unatoč generalnoj percepciji, mjere fiskalne konsolidacije nisu ograničene samo na Europu. MOR naglašava kako su mnoge zemlje u razvoju provele različite mjere, a one su među ostalim uključivale ukidanje ili smanjenje subvencija za hranu ili gorivo, snižavanje plaća, ograničavanje socijalne pomoći, reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Čak 70 posto radnika bez posla nema socijalna prava

Čak 70 posto radnika u svijetu, ne može računati da će u slučaju nezaposlenosti ostvariti neka socijalna prava. Točnije, svega 28 posto radnika u cijelom svijetu na neki je način, kroz zakonodavstvo, osigurano za slučaj nezaposlenosti. Regionalne su razlike, međutim, drastične. Tako je u Europi za slučaj nezaposlenosti osigurano 80 posto radnika, u Latinskoj Americi 38 posto radnika, na Srednjem Istoku 21 posto radnika, dok 17 posto radnika na području Azije i Pacifika ima neka prava u nezaposlensoti te svega osam posto radnika u Africi.

Prava za vrijeme nezaposlenosti, doista koristi svega 12 posto nezaposlenih radnika u svijetu. I u tom su slučaju regionalne razlike ogromne pa tako u zemljama zapada Europe 64 posto nezaposlenih radnika ostvaruje prava za vrijeme nezaposlenosti nasuprot svega sedam psoto u Aziji i Pacifiku, pet posto u Latinskoj Americi i Karibima te manje od tri posto na području Srednjeg Istoka i Afrike.