VLADA PRESUĐUJE ZAKON O MINIMALNOJ PLAĆI IĆI ĆE U PROCEDURU I BEZ DOGOVORA SOCIJALNIH PARTNERA
Radno-intenzivnim industrijama ostavit će se mogućnost da i dalje ugovaraju niži iznos minimalne plaće. Sloboda ugovaranja, međutim, bila bi ograničena, pa se u tim sektorima ne bi smjela ugovoriti niža minimalna plaća od iznosa ugovorenog u prethodnoj godini
Gabrijela GALIĆ (NOVI LIST) ZAGREB – Minimalna plaća u idućoj godini porast će 163 kune i iznosit će nepunih 2.977 kuna brutto. Takav prijedlog, ne postigne li se sutra pomak u dogovoru između pregovarača – Vlade, poslodavaca i sindikata – resorno ministarstvo rada uputit će u proceduru. Poslodavačkoj strani, od samog početka pregovora o minimalcu ne odgovara njegova korekcije, što pravdaju svojim starim argumentnom da će svaki rast minimalca zatvoriti radna mjesta u radno-intenzivnim industrijama. Prema procjenama, oko sedam posto zaposlenih, ili gotovo 100 tisuća radnika u zemlji prima minimalnu plaću čiji iznos nije mijenjan posljednje tri godine. Ubuduće bi se, kao što smo najavljivali, iznos minimalne plaće korigirao jednom godišnje i njegov iznos bio bi poznat s donošenjem proračuna za narednu godinu. No, upravo su kriteriji za izačun minimalne plaće, odnosno za njeno usklađivanje, pokazali nepremostivom preprekom, a Vladini pregovarači odlučni su priču presjeći i u proceduru, kao i u slučaju Zakona o reprezentativnosti, poslati svoju zakonsku verziju prema kojoj će minimalac od početka iduće godine iznositi 2.977 kuna.
Popustili poslodavcima
Radno-intenzivnim industrijama ostavit će se mogućnost da i dalje ugovaraju niži iznos minimalne plaće. To znači da bi radnici u drvnoj, prerađivačkoj i tekstilnoj industriji i dalje zarađivali nešto niži iznos. Sloboda ugovaranja, međutim, bila bi ograničena, pa se u tim sektorima ne bi smjela ugovoriti niža minimalna plaća od iznosa ugovorenog u prethodnoj godini. Odnosno, u tim djelatnostima minimalac bi i iduće godine mogao ostati na razini od 2.814 kuna brutto, a na njegov rast mogu računati tek u 2014. godini.
Tako su, čini se, Vladini pregovarači popustili poslodavačkoj strani, iako su od starta pregovora najavljivali da će se propisani minimalac izračunavati prema formuli Međunarodne organizacije rada (MOR). Ta formula u obzir uzima prag rizika od siromaštva i ekvivalent odraslih osoba u obitelji koji se dijele s faktorom zaposlenosti. Prag rizika od siromaštva, pritom, trebao bi se odnositi na samca. Po toj formuli, koju zastupaju sindikati, minimalna plaća rasla bi na 3.080 kuna i ne bi bilo nikakvih izuzetaka. Dakle, trebale bi ga isplaćivati i radno-intenzivne industije koje bi, pak, Vlada zaštitila na neki drugi način.
Zeleno svjetlo
Jedna od mogućih ideja bila je da se poslodavce u tim djelatnostima porezno rastereti oslobađanjem dijela poreza na dohodak. Odnosno, i u slučajevima da se dozvoli dogovor o nižem minimalcu na razini sektora, država bi intervenirala da zaštiti minimalna radnička primanja. No, formula MOR-a je modificirana pa je smanjen i iznos propisane minimalne plaće, a intervencija Vlade prema ugroženim sektorima propisana je kao mogućnost, za koju tek zeleno svjetlo treba dati Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Osim toga, s pregovaračima još valja dogovoriti kriterije godišnjeg usklađivanja propisane minimalne plaće. Ne ne postigne li se taj dogovor u utorak, Vlada će »presuditi« i zakon o minimalnoj plaći uputiti u proceduru kako bi zakon bio donesen prije, u planiranim rokovima, odnosno do kraja ove godine.