Foto: Branko Biočić
U trećem tromjesečju 2023. godine u EU-u je udio radnika u nepunom radnom vremenu među zaposlenim ženama u dobi od 15 do 64 godine (28 %) bio veći od udjela muškaraca (8 %). Žene su zabilježile veći udio zaposlenih u nepunom radnom vremenu u svim kategorijama zanimanja kako su definirane Međunarodnom standardnom klasifikacijom zanimanja.
Najveća razlika između udjela žena i muškaraca koji rade na nepuno radno vrijeme zabilježena je u kategoriji osnovnih zanimanja, što se odnosi na pomagače, čistače ili asistente pri pripremi hrane. Razlika je iznosila 29 postotnih bodova, pri čemu je 47 % žena zaposleno kao radnice na nepuno radno vrijeme i 19 % muškaraca. Među uslužnim i prodajnim radnicima, 35 % žena bilo je zaposleno na nepuno radno vrijeme, u usporedbi sa 16 % muškaraca. Među pomoćnim službenicima 29 % žena bilo je zaposleno na nepuno radno vrijeme i 9 % muškaraca.
Najniže razlike između udjela radnika u nepunom radnom vremenu zabilježene su među rukovodećim zanimanjima (10 % žena u odnosu na 3 % muškaraca) i rukovateljima postrojenjima i strojevima te sastavljačima (12 % u odnosu na 4 %).
U većini država članica EU-a udio žena koje rade na nepuno radno vrijeme je veći. Nizozemska je zabilježila najveći udio žena koje rade na nepuno radno vrijeme, 63 % ukupne zaposlenosti u usporedbi s 23 % muškaraca i najveću razliku između žena i muškaraca (39 postotnih bodova). Velike razlike između žena i muškaraca zabilježene su i u Austriji (38 postotnih bodova) i Njemačkoj (37 postotnih bodova).
Iznimka je bila Rumunjska, pri čemu je udio muškaraca zaposlenih na nepuno radno vrijeme (4 %) bio nešto veći od udjela žena (3 %). U Bugarskoj su žene i muškarci zabilježili jednake udjele u radu na nepuno radno vrijeme (1 % za obje kategorije).
Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/w/ddn-20240307-2