POST INFO 416 – E moj narode…(IV.) – izjave

Što sve neće našim stručnjacima pasti na pamet? Pisanje izjava je nešto što radnici nisu dužni pisati, osim u slučajevima propisanim aktima Hrvatske pošte. Ipak, novost u HP-u je traženje pisanja izjava i od korisnika i to za događaj koji s korisnicima nema veze!? O čemu se radi? Voditeljica područja u Diviziji mreža GP 5, u redovnoj kontroli ureda 35210 Vrpolje naglasak ne stavlja na ono što bi trebala, već se na krajnje neprimjeren način ophodi prema radnici navedenog ureda, prigovarajući za manje bitne stvari (između ostalog, na dotičnu je radnicu vikala i zbog loše opeglane košulje). Cijeli događaj odvijao se pred korisnicima usluga, što ne da nije u redu, već je krajnje neprofesionalno i neprimjereno! Jedan od korisnika usluga, po povratku kući nazvao je broj za pohvale i pritužbe, te se požalio na ponašanje imenovane voditeljice. Dugogodišnji korisnik istovremeno, dodatno je pak pohvalio radnicu ureda, a dotična je čak nedavno primila i nagradu za svoj rad (?!?). Budući da prijava nije bila anonimna, voditeljica je saznala podatke, te se obratila kako radnici ureda, tako i korisniku sa traženjem da napišu izjave o nemilom događaju!?!?
Voditeljicu područja, njene sposobnosti i kompetencije je valjda netko ocijenio i prije stupanja na dužnost. Tko je onda ovdje kriv za njeno nestručno i neprofesionalno ponašanje? Zahtijevamo da se slični „izleti“ nadređenih zaustave, te da se one koji nisu osposobljeni za komunikaciju s radnicima i korisnicima uputi na dodatnu obuku. Nije li suludo pred korisnicima zlostavljati radnike, testirati njihovo znanje i time usporavati rad ureda?

Kako smo i najavili u prošlom broju Post infa, u četvrtak 8. prosinca, odžan je prvi sastanak Tijela za tumačenje Kolektivnog ugovora. Navedeni je sastanak zbog opravdanog izostanka jednog od članova Poslodavca bio zapravo pripremni sastanak na kojem su se dogovrile teme za idući sastanak, a usuglašen je i prijedlog Poslovnika o radu Tijela za tumačenje Kolektivnog ugovora. Osnovna tema i najveći problem o kojem će se raspravljati na idućem sastanku su čl. 53. i 55. KU (prijevoz i izaslanja). Spomenuti sljedeći sastanak održat će se u idući petak 16. prosinca.

Na temelju dogovora o redovitim mjesečnim sastancima s direktorom Divizje Pošta i s direktorom Sektora sortirnica, u ponedjeljak 5. prosinca, održan je prvi takav sastanak. U nekoliko brojeva Post infa izvještavali smo vas o vrlo neugodnim situacijama u kojima su se našli radnici sortirnice, ali i naši sindikalni povjerenici. Socijalnog dijaloga nije bilo, pa je ovaj sastanak bio usmjeren upravo na tu temu. Nakon razgovora, direktor Divizije Pošta i direktor Sektora sortirnice prepoznali su važnost socijalnog dijaloga te je dogovoreno kako će idući sastanci, koji će se održavati redovito svaki mjesec, također biti namijenjeni poboljšanju komunikacije odnosno socijalnog dijaloga, koji se, uostalom, oduvijek njeguje u Hrvatskoj pošti. Novi način komunikacije koji je usuglašen na sastanku daje nam nadu da će u budućnosti biti manje nesporazuma i svih problema koji iz njih proizlaze.

Sastanak Povjerenstva za rješavanje žalbi radnika održao se u četvrtak, 8. prosinca. Ovim vas putem obavještavamo da je od ukupno 16 žalbi, Povjerenstvo prihvatilo njih osam (ocjene su povećane), a odbijeno ih je također osam (ocjene su ostale onakve kake su i bile).

S obzirom na svakodnevne upite radnika Divizije Mreža u vezi s ocjenjivanjem uspješnosti i povezanosti ocjene s ostvarenjem prodajnih ciljeva, u četvrtak smo mjerodavnima u spomenutoj diviziji uputili dopis u kojem tražimo konkretne odgovore na konkretna pitanja. Naime, pokazalo se da je činjenica da voditelji i izvršni direktori na terenu, bilo službeno ili neslužbeno, ˝dobre˝ radnike u odnosu na one ˝manje dobre˝ rangiraju isključivo na temelju broja prodanih Dinersa, stambenih štednji, osiguranja, dok se sve druge usluge i transakcije minoriziraju i stavljaju u drugi plan. Mjerodavnima smo stoga postavili pitanje – je li broj prodanih navedenih ˝proizvoda˝ osnovno i ključno mjerilo uspješnosti radnika i u kolikoj mjeri ocjena radnika ovisi o ostvarenju zadanih prodajnih ciljeva u odnosu na sve druge poslove i sve ostale kvalitete radnika te koliko je Hrvatska pošta u 2010. godini uprihodila od prodaje Dinersa, stambene štednje, osiguranja?

Ima od toga već neko dulje vrijeme. Naime, Odjel kadrovske operative dobio je zadatak da u svom odjelu istraži tko je od radnika na bolovanju. Nakon što obave taj famozni zadatak, podatke moraju poslati na čak četiri adrese mjerodavnih, a nakon toga voditelji područja odnosno neposredni rukovodeći kadar mora uspostaviti telefonski kontakt s radnikom koji je na bolovanju i to s prilično smiješnim pitanjima kao što su „zašto ste na bolovanju, do kada, od kada“ i slično…?!? Što reći? Kao prvo, ako je čovjek na bolovanju vjerojatno ima razlog za to, i ne daj Bože nikome, jer su očito u pitanju zdravstveni problemi, što nitko sam sebi ne želi. Ako to netko zloupotrebljava, naravno da se treba nešto učiniti, ali valjda zato i postoji služba koja vodi duga i kratka bolovnja i koja je u HP-u ustrojena već godinama i ne sumnjamo da radi svoj posao. Kao drugo, potvrde za bolovanje izdaju liječnici, pa po ovoj logici nekog od mjerodavnih ispada da se niti njima ne vjeruje. I treće, a možda i najneugodnije je to što se onaj koji mora zvati radnika na bolovanju osjeća prilično jadno i neugodno kada svog kolegu mora ispitivati „zašto si na bolovanju, šta ti je, kad se vraćaš, koliko ćeš još ostati“ i slično…da ne govorimo o tome kako je onome tko je na bolovanju zbog teških zdravstvenih problema i koji umjesto podrške dobije ovakvu pljusku.

Državni zavod za statistiku objavio je da je stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2010. godini iznosila 20,6 posto. Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u prošloj je godini iznosio 25.200 kuna, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 52.920 kuna. To znači da je četveročlano kućanstvo za prelazak praga rizika od siromaštva u 2010. godini trebalo mjesečno najmanje 4.410 kuna, a samačko kućanstvo 2.100 kuna. Najrizičnije skupine u Hrvatskoj i dalje su starije osobe, posebno starija samačka kućanstva, nezaposleni i umirovljenici, obitelji s više djece te samohrani roditelji. Prema procjeni Eurostata, stopa rizika od siromaštva za zemlje Europske unije iznosi 16,4 posto. Najniže stope bilježe Češka s 9 posto i Nizozemska s 10,3 posto. Hrvatska se sa stopom od 20,6% nalazi među zemljama s najvećim stopama rizika od siromaštva. Stopu rizika od siromaštva iznad 20% imaju i Grčka s 20,1 posto te Litva s 20,2 posto, a najveće su stope rizika zabilježene u Bugarskoj, Španjolskoj, Rumunjskoj i Letoniji