NHS – Od 2003. godine Međunarodna organizacija rada 28. travnja obilježava Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu s naglaskom na sprječavanje bolesti i ozljeda na radu, a sindikalni pokret od 1996. godine taj dan obilježava komemoracijom za sve žrtve profesionalnih bolesti i ozljeda na radu, s porukom: Sjećamo se mrtvih, borimo se za žive. Hrvatski je sabor 2007. godine, donio odluku o proglašenju 28. travnja Nacionalnim danom zaštite na radu. Nažalost, i ove godine zaštitu na radu, pa tako i sam Dan zaštite na radu, obilježila je pandemija koronavirusa COVID -19.
Zaštita na radu štiti zdravlje radnika kao potpuno psihičko, fizičko i socijalno blagostanje. Na zdravlje radnika utječe i radno vrijeme, odnosno primjereni odmori i dopusti. Kao što je zaštita na radu ljudsko pravo, tako je i pravo na odmor ljudsko pravo. Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima priznaje svakome pravo uživati pravedne i povoljne radne uvjete kojima se posebice, između ostalog, osigurava odmor, slobodno vrijeme, razumno smanjenje radnih sati i povremeni plaćeni neradni dani, kao i naknada za državne praznike. Isto tako, i Povelja Europske unije o temeljnim pravima daje svakom radniku pravo na ograničenje najduljeg radnog vremena, na dnevni i tjedni odmor te na plaćeni godišnji odmor. Ova prava, koja su izborili sindikati u davnoj povijesti, ne postoje kako bi poslodavcima zagorčavala život, već kako bi zaštitila radnike i njihovo zdravlje. Gospodarska prava nisu prava iznad svih, ona su ograničena socijalnim pravima i to uvijek treba imati na umu. Poslodavčevo pravo na određivanje radnog vremena ne može biti iznad radnikovog prava na ograničenje radnog vremena i prava na odmor. Odmor ima svrhu očuvanja radnikove radne sposobnosti i zdravstvene sposobnosti u najužem smislu. U širem smislu kvalitetan odmor omogućava radniku ravnotežu privatnog i poslovnog života i kvalitetan život. O utjecaju radnog vremena na zdravlje, odnosno produljenom radnom vremenu raspravlja se već duže vrijeme i dokazan je štetni utjecaj takvog radnog vremena na zdravlje radnika. Prema istraživanju objavljenom u Lancetu (poznati opći medicinski časopis) 2015. godine, radnici koji rade duge radne sate imaju veći rizik od moždanog udara. Rizik se povećava s povećanjem radnih sati. Nagla smrt zbog prevelikog rada je često uzrokovana moždanim udarom te se vjeruje da proizlazi iz ponavljajuće reakcije na stres.
U dokumentu Međunarodne organizacije rada Working Time, Health and Safety: A Research Synthesis Paper, navodi se kako se među zaposlenima na puno radno vrijeme (40 ili više sati tjedno) problemi sa spavanjem i rizici povećavaju linearno s povećanjem odrađenih sati te se stoga preporučuje da radnici ne bi trebali raditi više od 48 sati tjedno. Ograničenje radnog vremena na određeni broj sati nije proizvoljna izmišljotina, nego znanstveno utemeljeno rješenje. Tome u prilog govori i činjenica da se direktiva koja na razini EU uređuje pitanje radnog vremena, odmora i dopusta smatra direktivom iz područja zaštite sigurnosti i zdravlja radnika na radu. Ograničenje radnog vremena odnosi se na sve vrste rada, gdje god da se on obavlja, kod poslodavca ili od kuće. Činjenica rada od kuće ne znači kako radnik mora biti dostupan poslodavcu u bilo koje vrijeme ili cijelo vrijeme. Radno vrijeme može biti veliki rizik rada od kuće jer postoji bojazan (opravdani) kako će radnici koji rade od kuće raditi više radnih sati, a osobito uzimajući u obzir činjenicu kako se takav rad najčešće obavlja sjedilački na upitno ergonomski prikladnim stolicama i za isto takvim stolovima. Samo sjedilački način rada, osobito onaj dugotrajan, može uzrokovati dijabetes tipa 2 i rak, a kad dodamo i neprikladne ergonomske uvjete stavljamo na popis bolesti i mišićno-koštane poremećaje.
Troškovi sjedilačkog života su veliki. U Engleskoj je provedeno istraživanje na tu temu u kojoj se navodi da je meta-analiza pokazala kako provedenih 6-8 sati dnevno u sjedilačkom položaju povećava budući rizik smrtnosti i rizik od smrtnosti zbog kardiovaskularnih problema. Sjedilački život je dokazani faktor rizika za nekoliko nezaraznih bolesti. Jaki dokazi pokazuju kako visoka razina vremena provedenog sjedeći dovodi do povećanog rizika nastanka kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 te smrtnosti općenito. U tom smislu, a i zbog negativnih psihosocijalnih posljedica takvog rada i stalne digitalne povezanosti, sindikati u Europi, kao i u Hrvatskoj traže propisivanje prava na isključenje / nedostupnost kako bi se radnicima omogućilo korištenje odmora u pravom smislu riječi te zaštitilo njihovo zdravlje. Podsjećamo još jednom – ograničenje radnog vremena i omogućavanje kvalitetnih odmora prvenstveno štite život i zdravlje radnika, a posljedično povećavaju zadovoljstvo radnim mjestom i poslom u cjelini te povećanom proizvodnosti rada i, na kraju, ali ne manje važno, manjim javnim troškovima za liječenje raznih ozbiljnih bolesti radnika.
U OŽUJKU 155.588 NEZAPOSLENIH
Potkraj ožujka 2021. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 155.588 nezaposlenih osoba, što je za 6.798 osoba manje nego prethodnoga mjeseca, a za 12.127 osoba više nego u ožujku 2020. Od ukupnoga broja nezaposlenih u ožujku 2021. bilo je 70.037 nezaposlenih muškaraca (45 posto) i 85.551 nezaposlena žena (55 posto). Nezaposlenost je u odnosu na isti mjesec prošle godine povećana u svim dobnim skupinama. Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u ožujku 2021. imali su Splitsko-dalmatinska županija, Grad Zagreb i Osječko-baranjska županija, a najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u Ličko-senjskoj županiji. Temeljem radnoga odnosa većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme, 89,1 posto. Promatrano po djelatnostima, najveći se broj zaposlio u: prerađivačkoj industriji, pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane, trgovini na veliko i malo, građevinarstvu te obrazovanju. Tijekom ožujka 2021. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljena su 23.034 slobodna radna mjesta. Najveći broj slobodnih radnih mjesta pristigao je iz djelatnosti: pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane, prerađivačka industrija, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, građevinarstvo te obrazovanje.
MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA
Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt. Oko 40.000 radnika tada je prosvjedovalo ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati prava na vlastiti život. Međunarodni praznik rada danas je službeni praznik u više od 80 zemalja, a u još toliko njih se neslužbeno slavi, često nažalost uz uliče nemire. Vrijedi napomenuti da su se hrvatski radnici pozivu na obilježavanje 1. svibnja odazvali u samom početku odnosno već 1890. godine.
Svima vam čestitamo 1. svibnja, Međunarodni praznik rada!