Još u studenom prošle godine Komisija je vjerovala da će u ovoj godini hrvatsko gospodarstvo rasti 0,8 posto, ali sada su se prognoze promijenile i još su crnje od onoga što predviđaju Ekonomski institut i guverner Rohatinski, a što je “naljutilo” ministra financija.
Autor:Jagoda Marić, (NOVI LIST) – Nakon Ekonomskog instituta i guvernera Željka Rohatinskog pad hrvatskog gospodarstva u ovoj godini predviđa i Europska komisija.I dok Institut i guverner tvrde da će BDP u ovoj godini pasti za jedan posto, komisija ima još crnje prognoze o padu od 1,2 posto.
Još u studenom Komisija je vjerovala u to da će u ovoj godini hrvatsko gospodarstvo rasti 0,8 posto, a takav je rast prognozirala i Vlada donoseći proračun za 2012. godinu. Takvom rastu Hrvatska se, misle sada u Uniji, može nadati tek sljedeće godine.
Još u studenom Komisija je vjerovala u to da će u ovoj godini hrvatsko gospodarstvo rasti 0,8 posto, a takav je rast prognozirala i Vlada donoseći proračun za 2012. godinu. Takvom rastu Hrvatska se, misle sada u Uniji, može nadati tek sljedeće godine.
Nude iz Europe i objašnjenje takvog zaokreta pa kažu da je hrvatsko gospodarstvo suočeno s nepovoljnim trendovima, te da se pad aktivnosti u eurozoni, posebno u vodećim trgovinskim partnerima poput Italije i Slovenije, prelijeva na Hrvatsku.Uočili su i da hrvatska poduzeća nisu bila dovoljno konkurentna na međunarodnoj razini da spriječe na izvoznim tržištima u proteklim godinama. Hrvatskom izvozu prognoziraju rast u ovoj godini od 1,5 posto te oporavak tek u sljedećoj godini.Gospodarstvu ne pomaže ni to što, kako su primijetili u Bruxellesu, slabo tržište rada pritišće osobna primanja građana, ali i potrošnju. U kombinaciji s visokom razinom zaduženosti kućanstava i poduzeća sve to koči domaću potražnju.
Ništa bolje prognoze Komisija nije dala ni za susjedne zemlje, članice Unije, Italiju i Sloveniju koje su najvažnija hrvatska tržišta i o čijem gospodarstvu ovisi i kad će oporavak stići u Hrvatsku. Slovencima komisija predviđa pad od 1,4 posto, po čemu su odmah iza Grčke, Portugala i Španjolske. Isti pad očekuje se i u Italiji, zemlji u kojoj završi najviše hrvatskog izvoza, pa će o oporavku na ta dva tržišta ovisiti i hoće li se ostvariti prognoze Komisije o tome da će u 2013. godini, prvi put nakon pet godina, odnosno nakon 2008. godine, Hrvatska imati rast BDP-a.
U Vladi nismo uspjeli dobiti komentar još jednog crnog scenarija za Hrvatsku, a već ranije je na sve takve prognoze ministar financijaSlavko Linićodgovarao da je na Vladi da ih radom, a prvenstveno, pokretanjem državnih investicija, demantira.