IZRAČUN SINDIKATA
‘Treba naglasiti kako se za prošlogodišnjih prosječnih 1300 kuna po obitelji za samu blagdansku potrošnju ove godine može kupiti manje dobara pa će obitelji morati uložiti i dodatne napore u iznalaženju sastojaka za blagdanske stolove i darove.’
Autor: Ivan Klarić (Politika+) – Sve veći broj nezaposlenih, teška gospodarska situacija u kojoj mnogi rade, a ne primaju plaće okruženje je u kojem građani očekuju božićne i novogodišnje praznike. Već godinama Nezavisni hrvatski sindikati prate i predviđaju predblagdansku i blagdansku potrošnju u mjesecu prosincu u Hrvatskoj. Nažalost, većina građana osobnim iskustvom svakodnevno svjedoči koliko je duboka gospodarska i socijalna kriza uHrvatskoj. Naravno, takvo stanje nikako ne ide u prilog prosinačkoj potrošnji.
Neke činjenice govore same za sebe. Tako je, primjerice, minimalna potrošačka košarica u mjesecu studenom 2011. godine iznosila 6724,55 kuna, a njena pokrivenost prosječnom plaćom isplaćenom u rujnu 2011. godine, koja je iznosila 5397,00 kuna, bila je 80,26%, dok minimalna potrošačka košarica za mjesec studeni 2012.godine iznosi 6978,43 kune, a njena pokrivenost prosječnom plaćom isplaćenom u rujnu 2012.godine, koja je iznosila 5366,00 kuna bila je 76,89 %.
Kako minimalna potrošačka košarica ne obuhvaća cijeli niz za većinu obitelji već redovnih mjesečnih troškova i kako, kad je riječ o cijenama, bilježi one najpovoljnije, jer zapravo prati kupovnu moć prosječne plaće u odnosu na minimalne obiteljske potrebe uz najpovoljnije obiteljske troškove za mjesec, jasno je kako je stanje gore nego li to košarica pokazuje. Cijeli niz troškova košarica ne obuhvaća. U proteklih godinu dana troškovi života su u prosjeku rasli za približno 350,00 kuna što je rezultat snažnijih inflatornih pritisaka koji su započeli u ljetnim mjesecima 2012. Navedeno potvrđuje visoka stopa inflacije od 4,8%, zabilježena u listopadu ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine. Promatrajući strukturu izdataka u 2011. i 2012. godini može se primjetiti kako je postotni udio izdataka za prehranu blago pao, dok su izdaci za stanovanje povećali svoj relativni udio za približno 2% što se može objasniti najvećim porastom cijena struje i plina što je prisililo ljude da preraspodjele svoj dohodak na naćin da smanje količine i kvalitetu prehrambenih proizvoda ili da izvrše dodatne napore prigodom izbora proizvođača u potrazi za najjeftinijim s ciljem pokrivanja sve većih fiksnih troškova, jer minimalna košarica kod svega pa i kod troškova hrane za izračun koristi najpovoljnije cijene, tvrde u ovom sindikatu i pitaju se kako onda većina hrvatskih obitelji uopće pokriva mjesečne životne troškove.
– Tako što već odavno mijenja stambene i životne navike. Kako bi pokrili sve veće fiksne mjesečne troškove, od troškova stanovanja do rata kredita, građani se odriču na svim drugim stranama. Tako sporije obnavljaju svoje domove, od unutarnjeg i vanjskog uređenja pa sve do bijele tehnike i ostalih kućanskih aparata. A kad su to i prisiljene činiti, obitelji se odlučuju za krajnje nužne zahvate ili robu manje poznatih proizvođača i još„love“ pojeftinjenja. Tako se ponašaju i kad je riječ o higijeni, odjeći, obući, ali, na žalost, sve više i prehrani. Hrvatski su građani postali pravi „akrobati“ u umjetnosti preživljavanja. U pronalaženju akcijskih prodaja i raznih prigodnih sniženja pravi su umjetnici, ali već odavno i pri takvim kupnjama kupuju sve više samo ono što im nužno uistinu treba, ističe Krešimir Sever, čelnik NHS-a.
Sudeći prema razgovorima sindikata s trgovcima, od kojih su neki već započeli i sa sezonskim sniženjima, ali i sa građanima, kod kojih se uz sve te depresivne elemente javio i element nekog ponosnog inata pa su mnogi mjesecima ranije i od ono malo što imaju odvajali za prosinačku potrošnju, te zbog toga što javni sektor i dobar dio privatnoga i ove godine isplaćuju darove za djecu, najčešće u novcu koji će također završiti u potrošnji, ali i iz samog povećanja cijena koje će utjecati na zadržavanje iznosa potrošnje bez obzira što će ponekad artikala sadržanih u potrošnji biti manje, očekuju kako bi ovoga prosinca, uz povećane napore i prenapregnuće obiteljskih proračuna, potrošnja mogla dosegnuti prošlogodišnju razinu od oko 11 milijardi kuna ili biti tek nešto niža.
– Treba naglasiti kako se za prošlogodišnjih prosječnih 1300 kuna po obitelji za samu blagdansku potrošnju ove godine može kupiti manje dobara pa će obitelji morati uložiti i dodatne napore u iznalaženju sastojaka za blagdanske stolove i darove po najpovoljnijim cijenama kako bi se po mogućnosti pokrile sa istim iznosom, ističe Sever.