(GLAS SLAVONIJE) – Potrošnja u trgovini na malo četiri mjeseca uzastopce pada, a suprotno očekivanjima, početak turističke sezone pad nije ublažio. Štoviše, u lipnju se taj pad ubrzao na godišnjoj razini. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u lipnju je nominalno pao za 1,9 posto. Realni pad je čak 5,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
To je i veći pad potrošnje nego u svibnju, kada je promet u trgovini na malo bio 4,4 posto manji u odnosu na isti lanjski mjesec. Detaljnije podatke o maloprodaji, DZS će objaviti za dva tjedna.
Početkom godine činilo se kako dolazi do laganog oporavka tržišta s obzirom na to da je promet u trgovini na malo porastao. No, analitičari su tada upozoravali da će se trendovi promijeniti. Tako od ožujka statistika bilježi oštri pad trgovine na malo, što je posljedica slabosti tržišta rada i smanjenja raspoloživog dohotka. No, u idućim mjesecima što je posljedica špice turističke sezone, pad prometa u trgovini na malo mogla bi ublažiti potrošnja turista. No, analitičari upozoravaju da značajnije poboljšanje trendova ne treba očekivati, s obzirom na nezaposlenost i realni raspoloživi dohotak.
– Nastavak gospodarskog pada u ovoj godini i pogoršanje kretanja na tržištu rada, odnosno viša razina nezaposlenosti nego u istom lanjskom razdoblju, u prvom su polugodištu ove godine negativno utjecali na maloprodaju. Tome treba pridodati stagnaciju plaća i razmjerno slabo kreditiranje stanovništva. Dodatno, negativan doprinos sklonosti potrošnji stvara neizvjesnost u ostvarivanje budućih dohodaka, te rast troškova života zbog povećanja PDV-a u ožujku, te cijena električne energije i plina u svibnju, ali i relativno visokog kreditnog opterećenja”, ocjenjuju analitičari Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen banke. Sličan scenarij, unatoč turističkoj sezoni, očekuje se i idućih mjeseci.
Prema zadnjim podacima građani su bankama u svibnju dugovali 128,8 milijardi kuna, što znači da je dug svakog zaposlenog radnika premašio 90 tisuća kuna. Prosječna svibanjska neto plaća, iznosila je 5.529 kuna i na godišnjoj razini nominalno je porasla 1,9 posto, dok je realno pala za isti iznos, odnosno 1,9 posto. Istovremeno, cijene su na godišnjoj razini porasle 3,8 posto. Lipanjska registirana stopa nezaposlenosti bila je 17,3 posto, što je porast u odnosu na lanjskih 16,7 posto.
– To je bilo potpuno očekivano za sve osim za Vladu koja je samu sebe uvjeravala da čini dobro, samo što je sa strane izgledalo drukčije i analitičari su slali poruke. No, Vlada nije ponudila nikakva rješenja za izlazak gospodarstva iz krize, nije povećala potrošnju, iako zvono za uzbunu već mjesecima zvoni – poručuje Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), dodajući kako su potezi Vlade išli prema boljoj proračunskoj naplati.
– U pokušaju da dođe do svježeg odreska, Vlada ne samo da je zatukla kravu, nego cijelo stado – komentira Sever, dodajući i kako su podaci o nezaposlenosti, industrijskoj proizvodnji, pa i maloprodaji, jasno ukazivali da se negativni trendovi neće zaustaviti.