POST INFO 400 – Na inicijativu Hrvatskog sindikata pošte, Poslodavac pristao na sklapanje aneksa KU

Zadovoljstvo nam je obavijestiti radnike Hrvatske pošte, a posebno one koji rade u poštanskim uredima na graničnim prijelazima i sortirnicama, da je Uprava Društva 27. srpnja donijela odluku kojom se prihvaća inicijativa Hrvatskog sindikata pošte o pristupanju aneksu Kolektivnog ugovora (KU) za radnike HP-a. Podsjetimo, naš je sindikat, s obzirom na izmjene i dopune članka 3. Zakona o radu, 19. srpnja, s Poslodavcem zatražio hitan sastanak kako bi se aneksom KU riješilo pitanje trajanja noćnog rada radnika, čime bi se omogućio rad u smjenama u trajanju od 12 sati, odnosno rad u turnusima 12-24 sata. Uprava Društva očitovala se kako je, osim radnicima, i Poslodavcu u interesu da se pristupi izmjeni, odnosno dopuni KU u tom smislu, budući da je izmjena članka 3. Zakona o radu na snagu stupila nakon potpisivanja KU.
Očekuje se da bi se izmjeni, odnosno dopuni KU trebalo pristupiti iza 16. kolovoza, o čemu ćemo vas na vrijeme obavijestiti.

Nakon našeg dopisa, odnosno upita vezanog uz postavljanje “fantomskih” antena na krovu zgrade u Hercegovačkoj 1 u Splitu, Poslodavac se oglasio te naveo kako je dotične antene postavio VIPnet na temelju sklopljenog ugovora o zakupu u svibnju 2011. Naime, kako tvrdi poslodavac, sklapanju ugovora prethodila je Odluka Uprave Društva i to nakon što je VIPnet dostavio potrebno Idejno rješenje. Na objektu u Hercegovačkoj 1 postavljene su i HAKOM-ove antene, koje se tamo nalaze još od 2002. godine. Upravo je HAKOM VIPnetu izdao suglasnost za izgradnju i postavljanje bazne postaje i to u trenutku kada je potpisan spomenuti ugovor o zakupu između HP-a i VIP-neta. Kada se završe sve pripremne radnje bit će proveden postupak savjetovanja sa sindikatima – potpisnicima KU (koji će tu ulogu obaviti umjesto radničkih vijeća), a tijekom kojeg će biti, što je najvažnije, provedena i mjerenja zračenja postavljenih antena.

Problemi oko isplata cjelovitih naknada troškova za prijevoz su u tijeku. Za pojedine radnike već je izdano rješenje, dok se za ostale koji su priložili potrebnu dokumentaciju još čekaju rješenja. Podsjetimo, o problemima oko isplate cjelovitih iznosa naknada za prijevoz pisali smo sredinom srpnja, kada je Hrvatski sindikat pošte na temelju pritužbi brojnih naših članova oštro reagirao prema Poslodavcu, koji se pravdao da se zbog velikog broja pristiglih Izjava posao naprosto nije stigao obraditi do plaće za lipanj. Ipak, Poslodavac je tada obećao da će se sve razlike radnicima koji su potpisali Izjave isplatiti 29. srpnja te iza 22. kolovoza. Dogovoreno je i kako će se u slučajevima kada je korištenje navedenog prijevoza s najnižom cijenom (najčešće se radi o prijevozu vlakom) nemoguće – iz razloga neusklađenosti voznog reda željeznice s radnim vremenom radnika, velike udaljenosti željezničkih postaja od mjesta stanovanja radnika, nepostojanja istih ili drugog objektivnog razloga – pristupiti pojedinačnoj korekciji isplate naknade za prijevoz, koja mora biti utemeljena na konkretnim podacima i objektivnim razlozima za svakog pojedinog radnika koji se nalazi u takvoj situaciji.

Radnike Hrvatske pošte obavještavamo da je u odmaralištu Plave vale u Bolu na Braču ostao slobodan dvosobni apartman od 21. kolovoza 2011.
Od 1. rujna slobodni su termini u svim odmaralištima.

Prema obavijesti Ureda za upravljanje ljudskim resursima, visina otpremnine u srpnju iznosi 25.033 kuna neto. Jubilarna nagrada za godine radnog staža u Hrvatskoj pošti isplaćuje se radniku prema slijedećim iznosima;

– Za 10 godina rada – 2.003 kuna neto
– Za 15 godina rada – 2.503 kuna neto
– Za 20 godina rada – 3.254 kuna neto
– Za 25 godina rada – 3.755 kuna neto
– Za 30 godina rada – 4.506 kuna neto
– Za 35 godina rada – 6.008 kuna neto
– Za 40 godina rada – 7.510 kuna neto

Regres za godišnji odmor iznosi 2.000 kuna neto. Prosječna neto plaća za mjesec lipanj iznosila je 5.006 kuna, a prosječna bruto plaća za mjesec svibanj 6.799 kuna.

Vlada RH ovih je dana pripremila zakonske izmjene kojima će se omogućiti da oko 120 tisuća radnika, koji su 2002. godine dobrovoljno izabrali uplate doprinosa u drugi mirovinski stup, prilikom odlaska u mirovinu mogu odabrati izlazak iz sustava kapitalizirane štednje. To znači da će osiguranici koji su prije devet godina imali između 40 i 50 godina, u trenutku kada budu odlazili u mirovinu, moći odlučiti žele li mirovinu primati samo iz prvog stupa, odnosno iz fonda solidarnosti ili pak ostaju kod toga da njihova mirovina bude kombinacija štednje iz prvog i drugog stupa kapitalizirane štednje. Navedenoj kategoriji građana, od iduće godine omogućit će se da prilikom odlaska u mirovinu izaberu povratak u prvi mirovinski stup, ako im se to učini financijski isplativijim. U zakonskim izmjenama uvode se novosti u radu obaveznih mirovinskih fondova. Od iduće godine, četiri obavezna mirovinska fonda formirat će nekoliko potportfelja – s agresivnim ulaganjem, s uravnoteženim ulaganjem te s konzervativnim ulaganjima. Obaveznim mirovinskim osiguranjem na temelju kapitalizirane štednje (II. stup) krajem lipnja bilo je obuhvaćeno 1,531.954 osiguranika, dok je dobrovoljnim mirovinskim osiguranjem na temelju kapitalizirane štednje (III. stup) obuhvaćeno 169.503 osiguranika od čega ih je 151.8 tisuća raspoređeno u šest otvorenih fondova. U 15 zatvorenih mirovinskih fondova uključeno je 17.7 tisuća radnika. Imovina članova obaveznog mirovinskog fonda mlađih od 45 godina, od iduće godine rasporedit će se u agresivni potportfelj fonda. U uravnoteženi potporfelj rasporedit će se imovina članova fonda starih od 45 do 55 godina. Nakon što član fonda navrši 55 godina života njegova će se imovina automatski premjestiti u konzervativni potporfelj fonda, gdje će ostati do ostvarivanja prava osiguranika na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu. Novost mirovinskih izmjena je i da će član obaveznog fonda stariji od 65 godina moći povući ukupna kapitalizirana sredstva sa svog osobnog računa, ako ne ostvari pravo na mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju. Navedeni osiguranici sada ne mogu povući svoja sredstva iz sustava kapitalizirane štednje, no nakon njihove smrti to mogu učiniti nasljednici.