HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

Proračun 2013.: Ministar Linić reže sve troškove koji nisu nužni

OPET ŠTEDNJA, OVAJ PUT NA KAPITALNIM INVESTICIJAMA I SUBVENCIJAMA
Na naplatu dolaze 3 milijarde kuna kamata više nego u 2012., a tu je i 1,6 milijardi za proračun EU
Piše:Marina Šunjerga/VLM (VEČERNJI LIST) – Proračun za 2013. ministar financija Slavko Linić predstavit će vrlo brzo, a prema izvorima Večernjeg lista, prvi nacrt najvažnijeg ekonomskog dokumenta Vlade mogao bi se prezentirati zajedno s tehničkim rebalansom ovogodišnjeg budžeta.
Troškovi već srezani
Okosnica novog proračuna ponovno je štednja, a rezat će se najviše na subvencijama i kapitalnim investicijama. Linić pokušava srezati sve troškove koji nisu nužni, ali na materijalnim troškovima više nema puno prostora pa su na red došle kapitalne investicije države, ističu izvori bliski Banskim dvorima. Kako je Linić istaknuo na nedavno održanom Danu velikih planova, vrlo će teško zauzdati deficit proračuna 2013. na deset milijardi kuna. Naime, na naplatu mu dolazi 3 milijarde kuna kamata više nego u 2012., tu je i obveza uplate 1,6 milijardi kuna u europski proračun, a država ima i velike obveze prema brodogradilištima koji su u procesu privatizacije. Izvori tvrde da je problem s Brodosplitom nastao zbog previda u sastavljanju budžeta za 2012., u kojem nije predviđena obveza od 340 milijuna kuna, a iduće godine bit će za splitski škver potrebno izdvojiti minimalno 400 milijuna kuna. Također, 3. maj stvara gubitke od oko 300 milijuna kuna godišnje, koje će također država morati pokrivati jer tako nalažu uvjeti privatizacije. Zbog novih troškova morat će se rezati na sve strane pa će u pitanje doći i nastavak mnogih IPA projekata, doznajemo iz visokih izvora.
Što je točno Slavko Linić odrezao vidjet ćemo uskoro, ali planirane kapitalne investicije u projekcijama proračuna iznosile su 1,9 milijardi kuna. To je smanjeno, što bi moglo usporiti mnoge projekte. Među najvećim su ulaganjima planiranima u 2013. obnova i proširenje KBC-a Rijeka, Opće bolnice Varaždin, Zaboka i Čakovca, ukupno 590 milijuna kuna. I Ministarstvo pravosuđa planiralo je znatno intenzivirati gradnju.
Tako je za zatvore i zavode te upravne zgrade planirano izdvajanje 120 milijuna kuna, među kojima i 30 milijuna kuna za zatvor u Zagrebu. Sanacija odlagališta smeća mogla bi doći u pitanje, kao i gradnja škola i sveučilišnih zgrada, na kojima su planirana ulaganja od stotinjak milijuna kuna.
Pitanje je i hoće li se odustati od povećanja sredstava za APN subvenciju prodaje stanova za koje je planirano znatno povećanje, a moglo bi se rezati i budžet za stambeno zbrinjavanje na područjima od posebne državne skrbi, za što je planirano 477 milijuna kuna, odnosno dvostruko više nego u tekućoj godini.
Osim kapitalnih investicija, rezat će se i na subvencijama poljoprivrednicima. Naime, projekcija proračuna iz 2013. predviđala je njihov rast na 2,6 milijardi kuna, ali prema informacijama izvora, to se neće dogoditi.
Rashodi iznad 9 milijardi
Unatoč rezanju na sve strane, neće se odustati od dokapitalizacije Hrvatske banke za obnovu i razvitak koja bi prema planu trebala ipak dobiti novih 700 milijuna kuna za pojačanje kapitala.
Plan se u odnosu na projekcije već izmijenio podosta jer je na početku 2012. za iduću godinu Linić planirao deficit od 9 milijardi kuna. Pritom je računao na 110,8 milijardi kuna prihoda. Stručnjaci vjeruju da će se ostvariti plan u tom dijelu, ali misle da Linić neće uspjeti u rezanju troškova pa očekuju da će rashodi premašiti plan, što bi moglo ugroziti ispunjavanje odredbi Zakona o fiskalnoj odgovornosti.
Linić: Pravog rebalansa neće biti
Gostujući u emisijiHrvatskog radija Poslovni tjedan, ministar financija Slavko Linić odgovorio je na kritike guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića da i ova Vlada provodi potrošeni model ekonomske politike koji zemlju ne može izvući iz krize.
Linić pretpostavlja da će “stopa rasta biti najvjerojatnije negativna, samo je pitanje hoće li biti ispod 1 ili iznad 1”. Još uvijek imamo 10 mlrd. kuna deficita ili više od 3,2 posto BDP-a. Čak i naše prognoze da idemo na rast kroz državne investicije nisu dale puno rezultata. Kad govorimo o rastu investicija u privatnom sektoru, mi nemamo ništa protiv, ali kao što vidite – nemamo interesa za kredite, poručio je Linić, prenosi HRT.
Napomenuo je da su izostale investicije državnih tvrtki, građevinarstvo se unatoč naporima nije uspjelo pokrenuti.
– U tom smislu očekuju nas izmjene proračuna, no pravog rebalansa neće biti. Trebat će se povećati neke izdatke za zaposlene, a smanjiti neke izdatke za investicije – dodao je ministar financija. (IČ/VLM)