Tomislav Tomašević iz Zelene akcije kazao je da se označavanjem prostora za prosvjedovanje stvara distanca između vlasti i prosvjednika.
Autor: PolitikaPlus/Hina
(Politika Plus) Predstavnici nevladinih udruga zatražile su na javnoj raspravi o nacrtu novog zakona o javnom okupljanju da se iz predloženih izmjena izbace mjere kojima se posebno propisuje održavanje prosvjeda na Markovom trgu ocjenjujući ih neustavnima, dok je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić objasnio da se pokušala naći mjera između predizbornog obećanja Kukuriku koalicije da će Markov trg biti otvoren za prosvjede i potrebe da se osigura rad institucija na tom trgu.
Po nacrtu MUP-ova prijedloga, građani bi, nakon gotovo sedmogodišnje zabrane, ponovno mogli prosvjedovati na Markovu trgu, ali uz ograničenje na najviše 250 sudionika koji se zgradama Hrvatskoga sabora, Vlade i Ustavnog suda ne bi smjeli približiti na manje od 20 metara.
Prosvjedi bi se trebali prijaviti deset, a ne pet dana prije. Svoje poruke te politička, socijalna i nacionalna uvjerenja mogli bi izraziti na točno označenome mjestu na trgu od 8 do 22 sata. Na trg bi mogli doći samo određenim prilazima jer je, objašnjava MUP, taj trg zbog oblika i veličine neprikladan za okupljanje te za osiguranje štićenih osoba i objekata.
Sara Lalić iz Centra za mirovne studije kazala je u raspravi u Kući ljudskih prava da se nacrt zakona bavi samo prosvjednim okupljanjim te da ih se time diskiriminira u odnosu na druge vrste okupljanja.
Smatra da se zakonom nisu treba donijeti ograničenja za Markov trg već bi za to mjesto trebala vrijediti pravila kao i za sva druga mjesta.
Za demokraciju je bitno da institucije funkcioniraju ali je bitno da građani kao nositelji demokracije imaju pravo reći što misle, kazala je Lalić, dodavši da je u demokratskim društvima dozvoljen određen stupanj smetnje.
Zagrebačka odvjetnica Lina Budak, koja zastupa prosvjednike iz Varšavske ustvrdila je da je ograničenje prosvjednika na 250 protivno Ustavu i Europskoj konvenciji te da je nacrt napravljen s “figom u džepu”. “Čini se da su nam dopustili da se približimo Markovom trgu ali uz kršenja brojnih ustavnih prava. Mislim da je ovo korak u natrag”, ustvrdila je.
Tomislav Tomašević iz Zelene akcije kazao je da se označavanjem prostora za prosvjedovanje stvara distanca između vlasti i prosvjednika, koji žele s njima komunicirati.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever smatra da se broj sudionika ne smije ograničavati jer sam prosvjed gubi smisao te da građani imaju pravo uznemiravati vlast. Predložio je da se na Markovom trgu ostavi prolaz između vlade i sabora i da se otvori prostor za prosvjedovanje prema Ćirilometodskoj ulici, s južne strane Markova trga.
Udruge su nezadovoljne i jer se ograničavanjem vremena održavanja prosvjeda gubi njihova snaga i kontinuitet.
“Nacrt novog zakona nije sjajan ali nismo u mogućnosti napraviti Markov trg većim”, kazao je ministar, koji je rekao da neke teme ostaju otvorene, poput broja prosvjednika i otvaranja prostora prema Ćirilometodskoj.
Ustvrdio je da su u nacrtu pokušali pomiriti dva interesa – da ljudi mogu iznijeti svoj stav ispred institucija te da se tim institucijama osigura normalno funkcioniranje.
Ustavni sud je u svoj odluci ukazao na visok stupanj neprikladnosti za okupljanje na Markovom trgu i zato je to bio razlog da se nađe razmjer između prava na okupljanje i rada institucija, ustvrdio je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
Po nacrtu MUP-ova prijedloga, građani bi, nakon gotovo sedmogodišnje zabrane, ponovno mogli prosvjedovati na Markovu trgu, ali uz ograničenje na najviše 250 sudionika koji se zgradama Hrvatskoga sabora, Vlade i Ustavnog suda ne bi smjeli približiti na manje od 20 metara.
Prosvjedi bi se trebali prijaviti deset, a ne pet dana prije. Svoje poruke te politička, socijalna i nacionalna uvjerenja mogli bi izraziti na točno označenome mjestu na trgu od 8 do 22 sata. Na trg bi mogli doći samo određenim prilazima jer je, objašnjava MUP, taj trg zbog oblika i veličine neprikladan za okupljanje te za osiguranje štićenih osoba i objekata.
Sara Lalić iz Centra za mirovne studije kazala je u raspravi u Kući ljudskih prava da se nacrt zakona bavi samo prosvjednim okupljanjim te da ih se time diskiriminira u odnosu na druge vrste okupljanja.
Smatra da se zakonom nisu treba donijeti ograničenja za Markov trg već bi za to mjesto trebala vrijediti pravila kao i za sva druga mjesta.
Za demokraciju je bitno da institucije funkcioniraju ali je bitno da građani kao nositelji demokracije imaju pravo reći što misle, kazala je Lalić, dodavši da je u demokratskim društvima dozvoljen određen stupanj smetnje.
Zagrebačka odvjetnica Lina Budak, koja zastupa prosvjednike iz Varšavske ustvrdila je da je ograničenje prosvjednika na 250 protivno Ustavu i Europskoj konvenciji te da je nacrt napravljen s “figom u džepu”. “Čini se da su nam dopustili da se približimo Markovom trgu ali uz kršenja brojnih ustavnih prava. Mislim da je ovo korak u natrag”, ustvrdila je.
Tomislav Tomašević iz Zelene akcije kazao je da se označavanjem prostora za prosvjedovanje stvara distanca između vlasti i prosvjednika, koji žele s njima komunicirati.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever smatra da se broj sudionika ne smije ograničavati jer sam prosvjed gubi smisao te da građani imaju pravo uznemiravati vlast. Predložio je da se na Markovom trgu ostavi prolaz između vlade i sabora i da se otvori prostor za prosvjedovanje prema Ćirilometodskoj ulici, s južne strane Markova trga.
Udruge su nezadovoljne i jer se ograničavanjem vremena održavanja prosvjeda gubi njihova snaga i kontinuitet.
“Nacrt novog zakona nije sjajan ali nismo u mogućnosti napraviti Markov trg većim”, kazao je ministar, koji je rekao da neke teme ostaju otvorene, poput broja prosvjednika i otvaranja prostora prema Ćirilometodskoj.
Ustvrdio je da su u nacrtu pokušali pomiriti dva interesa – da ljudi mogu iznijeti svoj stav ispred institucija te da se tim institucijama osigura normalno funkcioniranje.
Ustavni sud je u svoj odluci ukazao na visok stupanj neprikladnosti za okupljanje na Markovom trgu i zato je to bio razlog da se nađe razmjer između prava na okupljanje i rada institucija, ustvrdio je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.