sindikat

VIJESTI


09. listopada 2017.

Hrvatski bruto inozemni dug krajem lipnja 40,4 milijarde eura

Autor: Lider/Hina

Krajem lipnja ove godine hrvatski je bruto inozemni dug iznosio 40,4 milijarde eura, što je 3,1 milijardu eura ili 7 posto manje nego krajem prvog polugodišta prošle godine, čime je udio bruto inozemnog duga u BDP-u smanjen na oko 85,3 posto, a sama razina duga na onu s kraja 2008. godine, ističu u ponedjeljak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

“Posljednja se tri mjeseca bilježi smanjenje apsolutne razine bruto inozemnog duga, dok je na godišnjoj razini trend njegova pada dugotrajniji i izraženiji te se u kontinuitetu proteže još od kraja 2015. godine. Pritom dinamiku njegova pada determinira smanjenje duga drugih monetarnih financijskih institucija (banaka), čiji dug na godišnjoj razini kontinuirano pada od svibnja 2012. godine te smanjivanje duga opće države, čiji je kontinuitet jasno izražen od ožujka prošle godine”, navode analitičari Komore u osvrtu na najnovije podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Riječ je, dodaju, o nastavku relativno snažnog razduživanja bankarskog sektora koje se posljednji 21 mjesec odvija po dvoznamenkastim godišnjim stopama,budući da i dalje niska razina kreditiranja i jačanje financiranja na domaćem tržištu i u domaćoj valuti omogućuju smanjivanje inozemnih obveza financijskih institucija.

Istodobno niži proračunski manjak, odnosno čak i proračunski višak opće države u prvom polugodištu ove godine, smanjuje potrebu financiranja države, što uz snažniju orijentaciju države na financiranje na domaćem tržištu rezultira smanjenjem razine njezina inozemnog duga, ističu analitičari HGK.

Po podacima središnje banke, inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija (banaka) krajem lipnja ove godine iznosio je 4,35 milijarde eura, što je za 19,7 posto manje nego u isto vrijeme lani.

Vanjski dug opće države na godišnjoj je razinismanjen za 8,3 posto, na 13,8 milijardi eura, ostalih domaćih sektora za 7,2 posto, na 14,8 milijardi eura, dok je istodobno povećan dug središnje banke za 6,1 posto, na 1,6 milijardi eura, te dug na temelju izravnih ulaganja za 5,7 posto, na 5,8 milijardi eura.

U prvih šest mjeseci ove godine bruto inozemni dug je ukupno smanjen za 1,3 milijarde eura. Naime, krajem lipnja ove, u odnosu na prosinac prošle godine, inozemni dug opće države je smanjen za 974,2 milijuna eura, ostalih domaćih sektora za 348,4 milijuna eurai drugih monetarnih financijskih institucija za 204,2 milijuna eura, dok je istodobno povećan dug središnje banke za 136,5 milijuna eura (uglavnom zbog ulaganja dijela međunarodnih pričuva u obratne repo poslove) i dug na temelju izravnih ulaganja za 104,6 milijuna eura.

“U odnosu na kretanja u prvom polugodištu prošle godine, ove se godine ipak bilježi usporavanje razduživanja bankarskog sektora te nešto veće razduživanje države i tvrtki koje se sve više orijentiraju na domaće financijsko tržište, ublažavajući time rizike povezane s inozemnim zaduživanjem”, zamjećuju analitičari HGK.

Slične tendencije kretanja bruto inozemnog duga očekuju i u predstojećem razdoblju, as obzirom na nastavak fiskalne konsolidacije države i, u okolnostima vođenja ekspanzivne monetarne politike, zadržavanje povoljnih uvjeta financiranja na domaćem tržištu.

“Stoga do kraja godine očekujemo spuštanje udjela bruto inozemnog duga u BDP-u na razinu od oko 83 posto, što će pozitivno utjecati na smanjivanje tečajnih i ostalih rizika povezanih s inozemnim zaduživanjem te stoga i na vrlo vjerojatno skoro povećanje kreditnog rejtinga zemlje”, zaključuju analitičari Komore u osvrtu na najnovije podatke središnje banke.

Sindikati bojkotiraju regionalni sastanak Međunarodne organizacije rada

USUSRET SKUPU U TURSKOJ
Autor: Gabrijela Galić

Naime, u Istanbulu na MOR-u koje je tripartitno tijelo, u nacionalnim izaslanstvima sudjelovat će tek rijetki predstavnici radničke skupine. Posljedica je to političke situacije u Turskoj zbog čega su Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) i Europska konfederacija sindikata (ETUC), kao i njihovi članovi, odlučile ne sudjelovati na 10. europskom regionalnom sastanku MOR-a

(Novilist.hr) ZAGREB - Hrvatsku će idući tjedan na 10. europskom regionalnom sastanku Međunarodne organizacije rada (MOR) u Istanbulu predstavljati krnje nacionalno izaslanstvo, sastavljeno samo od predstavnika Vlade i poslodavaca. Domaće sindikalne centrale neće sudjelovati u nacionalnom izaslanstvu, odnosno neće sudjelovati u radu regionalnog sastanka MOR-a. O tome su Vladu izvjestile još u srpnju, apelirajući pritom na Vladu da ni ona ne sudjeluje na tom sastanku jer će time Hrvatska potvrditi svoje zalaganje za poštivanje i razvoj vladavine prava, uključujući slobodu udruživanja.
Naime, u Istanbulu na MOR-u koje je tripartitno tijelo, u nacionalnim izaslanstvima sudjelovat će tek rijetki predstavnici radničke skupine. Posljedica je to političke situacije u Turskoj zbog čega su Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) i Europska konfederacija sindikata (ETUC), kao i njihovi članovi, odlučile ne sudjelovati na 10. europskom regionalnom sastanku MOR-a.Prema do sada objavljenom popisu sudionika MOR-ova regionalnog sastanka, u nacionalnim tijelima članica Europske unije neće biti sindikata. No, neke delegacije imat će samo predstavnike Vlade jer se pozivu nisu odazvali ni sindikati, a ni poslodavci.

Primjerice, takav je slučaj s delegacijama Austrije, Cipra, Švedske, Poljske, Irske, Finske. S obzirom na široki bojkot sindikata, pitanje je hoće li radnička skupina unutar MOR-a na 10. regionalnom susretu moći donositi ikakve odluke.

ITUC i ETUC, čiji su članovi domaće sindikalne centrale, izražavaju zabrinutost zbog političke situacije u Turskoj, posebno zbog ozbiljnih i stalnih kršenja prava radnika. Masovna otpuštanja najmanje 125 tisuća radnika prije svega u javnom sektoru, temeljem dekreta i bez ikakvog pristupa pravdi, pokazuju apsolutno nepostojanje vladavine prava u Turskoj.

Sindikati upozoravaju i da se u toj zemlji sloboda udruživanja ne poštuje, vodstva i članove sindikata se uhićuje, nad prosvjednicima se provodi nasilna represija dok nezavisni mediji nestaju uslijed uhićenja stotina novinara.

Seminar Reforma obrazovnog sustava – pretpostavka za bolje poslove i zaštitu radničkih prava

NHS - U Zagrebu je od 28. do 30. rujna 2017. godine, u prostorijama Hrvatskog kulturnog društva Napredak, održan seminar pod nazivom „Reforma obrazovnog sustava - pretpostavka za bolje poslove i zaštitu radničkih prava“ u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak, Europskog centra za radnička pitanja (EZA) te talijanskog Kršćanskog pokreta radnika (MCL), a uz potporu Europske komisije. Na seminaru je bilo riječi o izazovima i problemima obrazovnog sustava, posebno o tome je li obrazovni sustav u korelaciji sa trendovima i potrebama tržišta rada, kao i o stanju na tržištu rada u određenim zemljama, a sudjelovali su izlagači iz različitih institucija, odnosno sindikata iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Italije, Poljske, Srbije, Slovačke, Slovenije te Hrvatske.  Na seminaru su sudjelovali i predstavnici Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Što se tiče Hrvatske održano je  predavanje o utjecaju demografije na obrazovni sustav i tržište rada. O navedenoj je temi  govorio profesor Stjepan Šterc s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu koji se osvrnuo na nedavnu objavu Svjetske banke o zemljama u kojima je iseljavanje stanovništva najviše prisutno, a gdje se na visokom mjestu našla i Hrvatska. Napomenuo je kako se politika ne bavi dovoljno pitanjima obrazovnog sustava i demografije. Temeljna vrijednost , a što su i sami ekonomisti zaključili, jest upravo ljudski potencijal. Što se tiče demografskih pokazatelja, za Hrvatsku oni nisu dobri – osim što nema prirasta stanovništva, postoji,  kako je već navedeno, i veliko iseljavanje u druge zemlje, kao što su Njemačka i Irska. Obrazovni sustav je zastario  i ne potiče sposobnosti, odnosno razmišljanje i zaključivanje te se vrjednuje samo učenje činjenica. Stoga bi obrazovni sustav trebalo reformirati od osnovne škole pa do fakulteta, na kojima bi trebalo smanjiti kvote za suficitarna zanimanja, a naglasak bi se trebao staviti na deficitarna zanimanja. Treba povezati gospodarstvo i strukovna zanimanja te gledati potrebe tržišta rada, a za što je potrebno izraditi projekcije. Mladi i djeca su vrijednost, koju tvrtke moraju platiti te sudjelovati u reformi i potpori obrazovanja, a ne samo zadržavati profit za sebe.

Na seminaru je govorio i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, koji je iznio probleme vezane uz strukovno obrazovanje, ali i oblike zapošljavanja u Hrvatskoj. Naime, sve se manje mladih želi upisati u strukovne škole, čemu je razlog  i niska plaća kad se zaposle (ako se zaposle). Razlog za iseljavanje nije samo niska plaća, već i nesigurni oblici rada i uvjeti rada. Naime, na 100 novozaposlenih njih 95% je zaposleno temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme (ili na neki drugi oblik nesigurnog rada). Naglasio je kako je izmjenama Zakona o radu dodatno fleksibilizirano zapošljavanje, tako da u Hrvatskoj 22.2% od ukupno zaposlenih radi u nekom obliku nesigurnog rada, dok prosjek EU 28  iznosi 14.2%. Mladi ljudi planiraju iseliti iz Hrvatske, iako im se i u drugoj zemlji možda čak i ne nudi siguran oblik rada, ali su zato plaće znatno veće.

Sudionici u raspravi iznijeli su stanja u svojim državama, iz čega je bilo razvidno kako je problem iseljavanja radno sposobnog stanovništva i mladih zajednički problem, kao i nesklad između potreba tržišta rada i obrazovanja. Veliki je broj radnika zaposlen na neki oblik nesigurnog rada. Neke države su čak i uvele određene mjere za poticanje ostanka mladih, a istaknuto je kako je uloga sindikata poticanje obrazovanja radnika, kao i rad na jačanju socijalnog dijaloga kako bi svojim prijedlozima i mjerama doprinijeli reformi obrazovnog sustava. (SC)

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi