sindikat

VIJESTI


15. ožujka 2018.

EK: Hrvatska bez napretka u strukturnim reformama

(N1) - Hrvatska je ostvarila ograničen napredak u provedbi prošlogodišnjih preporuka Europske komisije, ali strukturne reforme nisu napredovale, kaže se u izvješću Europske komisije objavljenom u srijedu, s analizama ekonomskog i socijalnog stanja u državama članicama, uključujući napredak u provedbi preporuka po državama članicama. "Hrvatska je ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka iz 2017. godine. Fiskalna politika, potpomognuta povoljnim makroekonomskim uvjetima, osigurala je smanjenje udjela duga, ali strukturne reforme nisu napredovale", navodi Komisija. Komisija je u svibnju prošle godine uputila pet preporuka za Hrvatsku, koje se odnose na javne financije i oporezivanje, mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu i državna poduzeća te uslužni sektor i pravosudni sustav.

"Zakoni potrebni za jačanje fiskalnog okvira nisu usvojeni, dok se odustalo od provedbe zakona o porezu na nekretnine. Poduzeti su neki koraci u racionalizaciji zdravstvenog sustava, posebice bolnica. Međutim, zaostali dugovi u zdravstvu nastavljaju rasti. Mjerama planiranim u socijalnom sustavu smanjen je opseg, dok je paket reformi mirovinskog sustava opet odgođen. Aktivne političke mjere za osobe s niskim obrazovanjem i za dugotrajno nezaposlene uvelike se ne koriste, dok reforma obrazovnog sustava još je na čekanju, unatoč nekim ohrabrujućim koracima. Velika reforma javne uprave uvelike je u zastoju", kaže se u izvješću Komisije.

Što se tiče mjera za poboljšanje poslovnog okruženja, ocijenjeno je da su one "ponešto" napredovale u pogledu smanjenja administrativnog tereta i parafiskalnih nameta. Napravljen je napredak u prodaji manjinskih udjela u poduzećima u državnom vlasništvu i aktiviranju državne imovine, dok su zaostali predmeti na sudovima marginalno smanjeni. Donesene su neke mjere za rješavanje nenaplativih kredita, kaže Komisija.

Izvješće sadrži i analize makroekonomskih neravnoteža. Komisija je u studenome prošle godine započela dubinska preispitivanja za 12 država članica kako bi se analizom utvrdilo postoje li u tim državama članicama makroekonomske neravnoteže i ocijenio njihov razmjer.

Hrvatska zajedno s Ciprom i Italijom bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Tri zemlje u toj skupini od 12 zemalja - Bugarska, Portugal i Španjolska - nemaju više prekomjerne makroekonomske neravnoteže, koje su imale prošle godine, nego samo makroekonomske neravnoteže, dok Slovenija više nema ni makroekonomske neravnoteže.

Stručnjaci Komisije zaduženi za Hrvatsku kažu da je poželjno u ovom slučaju pogledati što su napravile one zemlje koje su izišle iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. "One nisu ništa bolje od Hrvatske, ali su provele ono što su najavile, dok je Hrvatska najslabija po ispunjavanju mjera koje je sama najavila", kažu stručnjaci.

"Stalno se nešto odgađa, poput mirovinske reforme, poreza na nekretnine, iako razumijemo da neke od tih reformi nisu popularne", dodaju.

Stručnjaci ističu da Hrvatska sada ima rast iznad svoga potencijala, da se taj rast već pomalo ispuhuje, došlo je do usporavanja rasta i to dva kvartala prije nego što je Komisija očekivala te da se bez strukturnih reformi ne može povećati potencijal rasta.

Naime, Komisija predviđa da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 2,8 posto, dok potencijalnu stopu rasta procjenjuje na 1,4 posto. U idućoj godini, pak, predviđa stopu gospodarskog rasta od 2,7 posto, a potencijalnu procjenjuje na 1,9 posto.

Radne dozvole za Hrvate još traže samo četiri zemlje

SLOBODNO KRETANJE RADNIKA U EU
Austrija želi zadržati ograničenja za radnike iz Hrvatske, ali i zapošljava mnogo Hrvata

(GLAS SLAVONIJE) - Načelo Europske unije o slobodnom kretanju radnika podrazumijeva mogućnost zapošljavanja bez obveze ishođenja radne dozvole u bilo kojoj zemlji Europske unije, kao i u Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu te Švicarskoj. Postoji mogućnost da se primjena tog načela privremeno odgodi do maksimalno sedam godina. Nakon isteka inicijalnog dvogodišnjeg razdoblja (od 1. srpnja 2013. do 30. lipnja 2015.) za Hrvatsku su tu mogućnost zadržale, do nove odluke, koju trebaju donijeti do 30. lipnja 2018., Austrija, Nizozemska, Slovenija i Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske. Nakon godinu dana rada u jednoj od navedenih zemalja uz tzv. EU radnu dozvolu hrvatski državljanin može dobiti trajnu dozvolu rada u toj državi članici, neovisno o važećim ograničenjima za hrvatske građane. U ostalim državama članicama Europske unije hrvatski građani imaju slobodan pristup tržištu rada, bez potrebe ishođenja radne dozvole. Među članicama Europskog gospodarskog prostora, otvorena su tržišta rada Norveške i Islanda, a Lihtenštajn zadržava režim radnih dozvola do 30. lipnja ove godine. U prosincu 2016. švicarska je vlada okončala postupak ratifikacije Protokola III, kojim se Sporazum o slobodi kretanja osoba između Europske unije i Švicarske Konfederacije od 1. srpnja 2017. proširuje na hrvatske državljane. Švicarska primjenjuje prijelazne odredbe, odnosno ograničenja glede slobode kretanja radnika.

Austrijska ograničenja

Austrijska vlada namjerava kod Europske komisije zatražiti produženje prijelaznog razdoblja, tijekom kojeg građani Hrvatske nemaju potpuno otvoren pristup austrijskom tržištu rada do 2020., javljaju austrijski mediji u ponedjeljak.

“Produženje ograničenja pristupa austrijskom tržištu rada za državljane Hrvatske je, prema mišljenju austrijske vlade, zbog više razloga smisleno”, rekao je glasnogovornik austrijskog kancelara Sebastiana Kurza za austrijsku novinsku agenciju APA. Kao jedan od razloga navodi se velik broj nezaposlenih hrvatskih državljana koji žive u Austriji. “Već sad bilježimo natprosječno velik broj Hrvata u Austriji koji su bez posla. I zato se može polaziti od toga da prijevremeno otvaranje tržišta rada za državljane te zemlje ne bi rezultiralo povećanjem broja stručnjaka i visokokvalificiranih nego povećanjem broja nezaposlenih”, stoji u obrazloženju austrijske vlade.

Nadalje se objašnjava da je i sada, kada je tržište rada za radnike iz Hrvatske djelomično zatvoreno, poslodavcima iz Austrije moguće zapošljavanje hrvatskih radnika u više od 60 zanimanja koja su u Austriji deficitarna. Austrijska vlada trenutno ispituje i dodatne izuzetke za sezonske radnike u turizmu, kao i za proširenje liste zanimanja koja su izuzeta od ograničenja. Tu odluku narodnjačko-slobodarske vlade podržala je i socijaldemokratska oporba. Protiv produženja ograničenja pristupa tržištu rada za državljane Hrvatske austrijska je ministrica gospodarstva Margarete Schramboeck. “Potreba u poduzećima za radnicima je tu, a iz istočne Europe u Austriju radnici gotovo više i ne dolaze”, rekla je Schramboeck za dnevnik “Presse am Sonntag”.

Pozivnica s Malte

Zemlje Europske unije imaju pravo ograničiti pristup državljanima novih članica Unije do pet godina. Nakon toga je moguće ograničenje jedino ako se ustvrdi da bi potpuno otvaranje granica negativno utjecalo na domaće tržište rada. Ako Bruxelles odobri austrijski zahtjev, ograničenje pristupa tržištu rada za hrvatske državljane trajalo bi do 1. srpnja 2020.

Austrija nije jedina zemlja koja još ima ograničenja za radnike iz Hrvatske. Nakon pristupanja Hrvatske EU, 2013., to ograničenje, što u principu znači da Hrvatima trebaju radne dozvole, zadržalo je 13 zemalja. Svaka članica EU nakon pristupanja nove članice ima pravo uvesti prijelazno razdoblje ograničavanja zapošljavanja po principu 2+3+2 godine. U praksi to znači da odluku moraju revidirati nakon isteka svakog od tih razdoblja. Nakon prve dvije godine hrvatskog članstva, 2015., osam država je potpuno otvorilo tržište rada za radnike iz naše zemlje. Ograničenje su tada zadržale Austrija, Slovenija, Nizozemska, Velika Britanija i Malta. No Malta je nedavno obavijestila Europsku komisiju da ukida ograničenje pristupa tržištu rada za hrvatske državljane. Iako je rok do kojeg je to trebala učiniti kraj lipnja, Malta je to učinila mjesecima ranije.
Vuk TEŠIJA/H

MOŽE LI MALTA BITI NOVA IRSKA?

Hrvatski su se građani do sada najviše iseljavali u Njemačku, Austriju (bez obzira na ograničenja), Irsku, Švedsku i Švicarsku, a nakon poteza Malte moguće je da i ta zemlja postane omiljeno odredište hrvatskih radnika. Naime, Malta je zemlja u kojoj je uz malteški jezik (semitski jezik sličan arapskom) službeni jezik i engleski, kojim se većina ljudi u Hrvatskoj služi. Primanja na Malti su solidna, ali su troškovi života niži nego u, primjerice, Irskoj ili Njemačkoj, a nije zanemirava ni činjenica da je klima mnogo ugodnija od one u Irskoj ili Švedskoj.

Rekordan broj nepopunjenih radnih mjesta u Njemačkoj

Broj nepopunjenih radnih mjesta u Njemačkoj dosegnuo je rekordnu vrijednost s gotovo 1,2 milijuna u posljednjem kvartalu prošle godine, priopćio je u utorak Institut za istraživanje tržište rada (IAB) u Nürnbergu. “Krajem prošle godine u Njemačkoj je 1.183.000 radnih mjesta bilo nepopunjeno, što je 128.000 više nego u istom razdoblju prošle godine i 83.000 više nego u prethodnom kvartalu”, priopćio je stručnjak iz IAB-a Alexander Kubis. Kako je nadalje priopćio IAB, koji djeluje u suradnji sa Saveznom agencijom za zapošljavanje, najveća potražnja za radnicima vlada u prerađivačkom i građevinskom sektoru. Njemačka građevinska poduzeća trenutno traže oko 100.000 radnika različitih profila. No manjak stručnjaka bilježi se u gotovo svim sektorima, posebice onima s tehničkim predznakom. Kako je nedavno objavio tjednik Wirtschafts Woche, među najtraženijim su zanimanjima mehatroničari, elektrotehničari, medicinski tehničari, programeri, inženjeri svih profila, kao i klasični obrtnici poput limara, vodoinstalatera. Tradicionalno jaka potražnja je i za medicinskim osobljem, a u posljednje vrijeme vlada i velika nestašica instruktora vožnje. H

rok

ODLUKA TREBA BITI DONESENA DO 30. LIPNJA

U IRSKU OTIŠLO 15.000 RADNO SPOSOBNIH

Od članstva Hrvatske u EU i otvaranja tržišta rada najveći broj hrvatskih radnika odlazi u Njemačku i Irsku. Tako je od 2013. iz Hrvatske u Irsku otišlo gotovo 15 tisuća radno sposobnih osoba. U Njemačku se iz Hrvatske 2016. doselilo ukupno 55.970 osoba, a istodobno se iz Njemačke odselilo 22.010 hrvatskih državljana, tako da je krajem te godine u Njemačkoj živjelo 332.605 građana RH, podatci su Saveznog ureda za statistiku u Wiesbadenu.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predložilo izmjene Zakona o zaštiti na radu, evo koje novitete su smislili

SIGURNOST NA PRVOM MJESTU
Autor: Gabrijela Galić

Smanjenje minimalnog broja osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći mjera je najavljena prošlogodišnjim Akcijskim planom Vlade za rasterećenje gospodarstva

(Novilist.hr) ZAGREB - Umjesto dva radnika osposobljena za pružanje prve pomoći na 20 zaposlenih poslodavci će ubuduće za taj posao trebati osposobiti jednog radnika na do 50 zaposlenih. Jedna je to od predloženih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu što ih predlaže ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Smanjenje minimalnog broja osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći mjera je najavljena prošlogodišnjim Akcijskim planom Vlade za rasterećenje gospodarstva. Novina je i mogućnost da više poslodavaca, koji posluju na istoj lokaciji, međusobno ugovore zajedničko obavljanje poslova zaštite na radu. Prema sadašnjim zakonskim odredbama, više poslodavaca koji djeluju na istoj lokaciji mogu zaposliti zajedničkog stručnjaka zaštite na radu, a mogu utemeljiti i zajedničku službu zaštite na radu. No, to se u praksi pokazalo teško provedivim te je, kako se objašnjava zakonskim izmjenama, stvaralo čitav niz otvorenih pravno formalnih pitanja.

Zakon o zaštiti na radu privremenim je radilištima smatrao ona na kojima radovi traju kraće od 30 dana. Prema predloženim izmjenama to će biti radilišta na kojima radovi traju kraće od 60 dana i na njima se neće morati nalaziti procjena rizika, dokazi i zapisnici, no inspektorima ti dokumenti trebaju biti dostupni u roku koji odrede.

Na radnom mjestu odavno je zabranjena konzumacija duhanskih proizvoda, a izmjenama zakona o zaštiti na radu toj se zabrani pridružuje i uživanje u elektroničkim cigaretama.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi