sindikat

VIJESTI


05. studenog 2018.

Sindikalci pred Saborom pozivali zastupnike da odbace mirovinsku reformu

NIZ KRITIKA

(Tportal.hr) - Predstavnici Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Matice hrvatskih sindikata u četvrtak su, uoči saborske rasprave o paketu zakona o mirovinskoj reformi, pozvali saborske zastupnike da ne podrže predloženu reformu. Ispred zgrade Sabora, predstavnici triju sindikalnih središnjica zastupnicima su dijelili pismo koje su središnjice poslale saborskim klubovima, a u kojima su pobrojale svoje primjedbe na predložene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Sindikati traže da predlagatelj, dakle Vlada, odustane od podizanja dobi za odlazak u starosnu i prijevremenumirovinute zakonski vrati dobnu granicu s predloženih 67 na 65, odnosno 60 godina života. Neprihvatljiv im je prijedlog da se već od 2027. dob za odlazak u starosnu mirovinu dugogodišnjih osiguranika sa sadašnjih 60 poveća na 61 godinu.

Nisu im jasni argumenti prijedloga da se i prijevremenim umirovljenicima omogući rad na pola radnog vremena, uz zadržavanje mirovine, a neprihvatljiv im je i prijedlog lineralnog umanjenja mirovina za 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Sadašnji model, po kojem stopa umanjenja pada što je osiguranik bliže uvjetima za starosnu mirovnu, ipak stimulira kasniji odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu ističu tri sindikalne središnjice.

Načelno im je, navode, prihvatljiv prijedlog koji radnicima kod odlaska u mirovinu daje mogućnost izbora za njih povoljnijeg rješenja, dakle ili ostanak u oba mirovinska stupa ili prebacivanje sredstava u 1. stup.

Sabor će danas, u prvom čitanju, raspravljati o paketu od šest zakonskih prijedloga cjelovite mirovinske reforme kojem se sindikati i oporba snažno protive, a za koji resorni ministar Marko Pavić tvrdi da će omogućiti povećanje mirovina, dugoročnu financijsku održivost mirovinskog sustava i ojačati 2. mirovinski stup.

Reformom se predviđa produljenje životne dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina života već od 2033., oštrije kažnjavanje prijevremenog umirovljena od čak 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu, te izbor za osobe rođene nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili preći u 1. mirovinski stup.

Sindikat: Prevelik broj umirovljenika rezultat i "dobre" prakse državnih tijela i institucija

(HINA) -  Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je u četvrtak da preveliki broj umirovljenika i njihova dobna struktura nisu posljedica samo nepovoljnih kretanja na tržištu rada u vrijeme rata, pretvorbe i gospodarske krize, već i "dobre“ prakse državnih tijela i institucija koji od radno sposobnih i na ostanak u svijetu rada spremnih građana silom zakona, ali i njihovom nezakonitom i restriktivnom primjenom, stvaraju nove umirovljenike. U Sabor su u srijedu upućene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje bi trebale stimulirati odlazak u mirovinu u starijoj životnoj dobi i s dužim mirovinskim stažem i ubrzati izjednačavanje dobi za žene u odnosu na muškarce za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu, podsjeća sindikat u priopćenju.

No, država istodobno stvara nove umirovljenike od državnih službenika koji u mirovinu odlaze ranije zahvaljujući zakonu koji je donijela aktualna Vlada i žena koje Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) briše iz evidencije nezaposlenih osoba jer ostvaruju pravo na starosnu mirovinu po prijelaznom režimu, ali nisu navršile 65 godina života.

Sindikat podsjeća da su u lipnju prošle godine usvojene izmjene Zakona o državnim službenicima, po kojima od 1. siječnja ove godine državni službenici više ne mogu raditi do kraja kalendarske godine u kojoj su navršili 65 godina života, već im državna služba prestaje s danom navršenja te starosne dobi.

Također naglašava da HZZ ne smatra nezaposlenim osobama žene koje nisu u radnom odnosu, ako imaju manje od 65 godina i ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu po prijelaznom režimu izjednačavanja starosne dobi za odlazak u mirovinu između žena i muškaraca.

Takva praksa ne samo što stvara veći broj umirovljenika, nego je nezakonita i diskriminatorna pa je tako pravobraniteljica za ravnopravnost spolova temeljem pritužbe sindikata upozorila HZZ da se takvim tumačenjem izravno diskriminiraju žene, jer ih se stavlja u nepovoljniji položaj od muškarca kojem prestane radni odnos.

Pravobraniteljica dodaje kako analiza podataka koje sadrži Eurostat ukazuje da je niska stopa radne aktivnosti žena u Hrvatskoj generacijski problem. Tako u dobnoj skupini od 60 do 64 godine stopa aktivnosti žena iznosila je tek 18,3 posto, dok je za muškarce bila značajno viših 35 posto.

Zbog pada radne aktivnosti žena kada prijeđu prag od 50 godina života, pravobraniteljica ukazuje da je neophodno razvijati mjere koje bi poticale ostanak žena na tržištu rada i nakon tog praga, a ne ih nepravilnim tumačenjem i primjenom zakona izravno onemogućavati u tome, stoji u priopćenju.

Eurostat: U Hrvatskoj 1,2 milijuna ljudi na rubu siromaštva

Autor: Lider/Hina - Eurostat je objavio podatke koji pokazuju silazni trend opasnosti od siromaštva i društvene isključenosti u zemljama Europe, dok je u Hrvatskoj 27,9 posto od ukupnog stanovništva na rubu siromaštva, što je svrstava u gornji dio zemalja s velikim postotkom opasnosti od siromaštva. Eurostat za Hrvatsku nije imao podatke 2008. godine, stoga se vide samo referentni pokazatelji za 2017. bez mogućnosti usporedbe. U Hrvatskoj živi 27,9 posto ljudi na rubu siromaštva ili društvene isključenosti, što je skoro 1,2 milijuna ljudi. S tim brojkama spada u sam vrh europskih zemalja s velikom opasnosti od siromaštva. Hrvatska tako bilježi manji rizik od šest članica EU, dok veći rizik ima od čak 21 članice. Skoro 20 posto ljudi u Hrvatskoj u opasnosti je od siromaštva nakon što prime socijalne naknade, dok okvirna brojka od 10,3 posto pokazuje koliko ljudi si ne može priuštiti četiri od devet materijalnih dobra potrebnih za život, poput plaćanja računa, neočekivanih troškova, ne posjeduju automobil, televizor, ne hrane se proteinski bogatom prehranom svaka dva dana poput ribe ili mesa, te si ne mogu priuštiti tjedan dana putovanja i odmora.

Postotak ljudi do 59 godina koji su u 2017. radili manje od 20 posto svojeg radno sposobnog vremena (studenti isključeni) bilo je 13 posto, što je i najgori pokazatelj za Hrvatsku, po kojem je na četvrtkom mjestu u EU, odmah iza Irske, Grčke i Belgije.

Istraživanje dolazi u susret Međunarodnom danu borbe protiv siromaštva (17. listopada), a Eurostatovi podaci istraživanja rizika od siromaštva pokazuju silazni trend, gdje je između 2009. i 2012. godine bilo 25 posto Europljana na rubu siromaštva, dok se ta brojka smanjila na 22,5 posto u 2017. godini.

U Europskoj Uniji 112,9 milijuna ljudi bili su na rubu siromaštva ili društvene isključenosti u 2017. godini. Statistika je obuhvatila ljude koji graniče sa siromaštvom nakon primanja socijalnih naknada (doplatci, bespovratna pomoć i slično), onih koji su teško lišeni materijalnih dobara potrebnih za život i onih koji su radno sposobni ali u godinu dana rade manje od 20 posto svojeg vremena.

Prema Eurostatu, silazni trend siromaštva ključan je dio europske strategije Europa 2020, koja za cilj ima povećanje zaposlenosti, BDP-a, i razine obrazovanja, a u planu je smanjenje emisije stakleničkih plinova i stope ljudi koji žive na rubu siromaštva.

U ostatku Europe najveći rizik od siromaštva imaju Bugari (38,9 posto), iako su zabilježili pad opasnosti od siromaštva za 5,9 posto, a slijede Rumunji i Grci.

Najmanji rizik bilježe Češka (12,2), Finska (15,7), i Slovačka (16,3), dok Slovenija i Francuska dijele 17,1 posto opasnosti.

Najveće povećanje bilježi Grčka u kojoj se s 28,1 posto u 2008. godini, u 2017. taj postotak popeo na 34,8 posto opasnosti od siromaštva. Najveće smanjenje dogodilo se u Poljskoj, koja je sa 30,5 posto pala na 19,5.

Postotak opasnosti od siromaštva povećao se u 19 zemalja članica EU, u jednoj je ostao stabilan, a u njih sedam se smanjio. Broj osoba teško lišenih materijalnih dobara povećao se u devet članica, a smanjen je u njih 18. Postotak radno sposobnih koji rade manje od 20 posto svojih mogućnosti povećao se u 18 članica, dok njih devet bilježi smanjenje.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi