sindikat

VIJESTI


10. prosinca 2018.

Više od pola Hrvata nema rezervni plan za nepredviđene troškove

(N1) - Premda stalni rast osobne potrošnje signalizira poboljšanje životnog standarda u Hrvatskoj, aktualno istraživanje Eurostata pokazuje da je većina hrvatskih građana suočena s velikim problemima u slučaju neplaniranih financijskih troškova. Iz Hrvatske narodne banke ovih dana upozorili su da je pojačana potrošnja hrvatskih građana velikim dijelom financirana lako dostupnim gotovinskim kreditima koji posljednjih mjeseci bilježe skokovit rast. Stoga se u HNB-u pribojavaju prevelikog zaduživanja, što bi moglo imati fatalne posljedice u slučaju nove gospodarske krize,piše tportal. A da je financijska situacija kod većine hrvatskih građana već prilično alarmantna, otkrivaju podaci Europskog statističkog ureda. Najnovije izvješće Eurostata pokazuje da su hrvatski građani, uz stanovnike Latvije, najmanje otporni na neočekivane izdatke.

Naime, rezultati ankete pokazuju da se čak 56,2 posto hrvatskih građana ne može suočiti s nepredviđenim troškovima.

Drugim riječima, više od polovice hrvatskih građana ne raspolaže ušteđevinom kojom bi mogli pokriti neplanirane izdatke koji mogu nastati u slučaju većih kvarova u kućanstvu, oštećenja automobila i sl.

To ujedno znači da bi teško prebrodili financijski šok prouzročen privremenim izostankom prihoda zbog gubitka posla.

Na razini Europske unije tek nešto više od trećine građana ulazi u navedenu kategoriju. Pritom je najveći udio financijski ranjivih građana u Latviji (59,9 posto), Hrvatskoj (56,2 posto) i Bugarskoj (53,2 posto).

S druge strane, s nepredviđenim troškovima najbolje se nose građani Malte te takve probleme ima samo 15,8 posto građana. Manje od četvrtine ugroženih je i u Švicarskoj (19,7 posto), Luksemburgu (20,4 posto), Austriji (20,6 posto) i Nizozemskoj (20,7 posto).

Posljednjih godina financijska situacija se popravlja pa je na razini EU-a u 2017. u odnosu na 2016. udio financijski ugroženih građana smanjen za 2,5 postotna boda, pri čemu su sve zemlje imale pad, s iznimkom Estonije i Danske.

Rast gospodarstva u trećem tromjesečju blago usporio na 2,8 posto

Poslovni.hr/Hina - Potrošnja kućanstva porasla je po stopi od 2,7 posto na godišnjoj razini, nešto sporije u odnosu na prethodni kvartal, kada je skočila 3,6 posto. Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju ove godine za 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, više nego što se očekivalo, što se, kažu analitičari, zahvaljuje rastu izvoza roba i usluga te osobne potrošnje. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je već 17. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali nešto sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini.

No, to je brži rast nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,2 do 2,5 posto.

"Najnoviji podatak o BDP-u bolji je od očekivanja. Naime, prije objavljeni pokazatelji upućivali su na značajnije usporavanje gospodarskog rasta u trećem kvartalu. Osobna potrošnja rasla je u skladu s očekivanjima, kao i investicije, uz nešto veći doprinos javne potrošnje. Bolji od očekivanja podatak o rastu BDP-a rezultat je dominantno povoljnijeg odnosa uvoza i izvoza, odnosno neto izvoza", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Ubrzanje rasta državne potrošnje i investicija

Pojašnjava da su kratkoročni pokazatelji upućivali na negativnu stopu rasta neto izvoza, a podaci DZS-a govore o relativno neutralnom utjecaju uvoza i izvoza na kretanje BDP-a. Izvoz roba i usluga porastao je u trećem kvartalu za 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom je izvoz roba porastao za 5,2, a usluga za 2,5 posto. Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 5,1 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 4,8, a usluga za 6,4 posto.

Doprinos domaće potražnje bio je, također, pozitivan, poručio je DZS.

Potrošnja kućanstva porasla je po stopi od 2,7 posto na godišnjoj razini, nešto sporije u odnosu na prethodni kvartal, kada je skočila 3,6 posto.

S druge strane, rast državne potrošnje ubrzao je na 3,9 posto na godišnjoj razini, s 2,5 posto u prethodnom kvartalu.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u trećem tromjesečju 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je za 0,6 postotnih bodova brži rast nego u drugom kvartalu ove godine.

To je, također, već 15. kvartal zaredom kako investicije rastu.

Brži rast od prosjeka u EU

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u trećem tromjesečju ojačao za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na treće tromjesečje 2017. realno porastao za 2,7 posto. To je brži rast od prosjeka u Europskoj uniji, s obzirom da je gospodarstvo tog bloka u trećem tromjesečju poraslo 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, a 1,9 posto na godišnjoj razini. Nakon podataka za treće tromjesečje, Kovač kaže kako su smanjeni rizici od snižavanja procjena rasta gospodarstva u ovoj godini.

"Ranije je postojao rizik od blage prilagodbe projicirane stope rasta za ovu godinu, no s ovom brojkom u trećem tromjesečju nema potrebe za revizijom na niže", kaže Kovač.

Tako će Erste banka zadržati procjenu ovogodišnje stope rasta BDP-a na 2,8 posto, a iduće na 2,7 posto.

Ipak, to bi bio nešto sporiji rast nego lani, kada je gospodarstvo ojačalo za 2,9 posto.

Blago usporavanje rasta u 2018.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,7 posto.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,6 do 3 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB) nedavno je smanjila procjenu, pa sada u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 2,7 posto, dok je prije očekivala rast od 2,8 posto.

Europska je komisija, pak, nedavno povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s 2,6 na 2,8 posto.

Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje istu stopu rasta, dok Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) procjenjuje da će gospodarstvo porasti 2,7 posto.

Vlada je, pak, u rebalansu proračuna smanjila procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2,9 na 2,7 posto.

KOLUMNE Kad ne zna glava, kako će znati tijelo HUP-a?

Autor: Gabrijela Galić (Novilist.hr) - Kada bi mogli, domaći poslodavci, odnosno dio domaćih poslodavaca svake bi godine mijenjali radno zakonodavstvo. Ono je, kao što nas godinama žele uvjeriti, rigidno, nefleksibilno... A za poslovni svijet rigidnost i nefleksibilnost najveći su neprijatelji protiv kojih se treba boriti. Nikakvog problema, naravno, ne bi bilo kada bi se radni odnosi određivali »jedan na jedan« i kada bi, valjda, svaki poslodavac mogao kreirati svoju verziju pravila koje valja poštovati. No, tada bi vladao kaos i ono malo zaštite što je radnicima preostalo, ne bi postojalo.

Rigidnost i nefleksibilnost Zakona o radu, na koju ukazuju poslodavci, dobrim je dijelom dojam koji proizlazi iz nepoznavanja zakonodavstva koje se i na njih odnosi. Naravno, ne treba svaki poslodavac ama baš svaki zakon poznavati do u tančine. U tvrtkama postoje ljudi koji su zaduženi za praćenje propisa i koji bi one iznad njih trebali informirati o ključnim stvarima.

No, na sceni djeluju i dobrovoljne ili nedobrovoljne udruge koje svojim članovima trebaju pružati servis, a kroz taj servis ih i informirati, educirati, ili što već, i o pravilima koja se odnose na radne odnose. Hrvatska gospodarska komora, jedna je od takvih institucija. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), druga je takva institucija. Poslodavačka udruga, nerijetko se buni na Komoru u kojoj je članstvo obavezno. Oni su pak dobrovoljna organizacija u koju se poslodavci dobrovoljno učlanjuju te oni štite i promoviraju interese svojih članova. Kao dobrovoljna organizacija koja štiti i promovira interese svojih članova, koja je pritom i jedan od dva socijalna partnera u zemlji, HUP bi itekako trebao biti upoznat s propisima koji se odnose na njihove članove. Jedan od tih osnovnih propisa je i Zakon o radu koji vlast nije donijela jednostranim aktom, skrivajući njegov sadržaj u nekoj dubokoj pećini. On je donesen u pregovorima sa socijalnim partnerima, odnosno sindikatima i poslodavcima koje predstavlja HUP.

Čelništvo HUP-a, međutim, očito ne poznaje osnovni propis koji uređuje radne odnose. Da poznaje, onda se predsjednica te dobrovoljne organizacije ne bi sramotila vapajima kako je Zakon o radu potrebno hitno mijenjati jer se u Hrvatskoj ne može raditi od kuće, niti se može raditi kod više poslodavaca. To je notorna neistina.

Rad od kuće, rad na daljinu ili kako ga god nazivali zakonodavno je uređen više od desetljeća, rad za više poslodavaca također. S godinama se odredbe omekšavalo, na zahtjev poslodavaca. Radnik danas punu tjednu satnicu može »skupiti« kod jednog, kod dva i više poslodavaca, a onda još tijekom vikenda (uz dozvolu jednog ili više poslodavaca kod kojih radi) odraditi dodatnih osam sati (prekovremenih) kod drugog, trećeg ili četvrtog poslodavca. Ako to ključni ljudi HUP-a ne znaju, kako će to znati njihovo članstvo čije interese zastupaju i promoviraju? Neće znati. Već će na neznanju, ili namjernom neznanju u nekim slučajevima, gurati neka nova zakonodavna labavljenja radnih odnosa.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi