sindikat

VIJESTI


15. siječnja 2019.

Kolega robot i moje radno mjesto

GOSPODARSTVO
Strojevi su sve "pametniji" i to mnoge zabrinjava. U iduća dva desetljeća svakog petog zaposlenika u Njemačkoj moći će zamijeniti robot ili neki program. Znači li to da radna mjesta nestaju ili se samo mijenjaju?

(Deutsche Welle) - „U svim odjelima smo se morali prilagoditi industriji 4.0, a to zahtijeva fleksibilnost", kaže Christiane Schäfers, šefica međunarodnog odjela za osoblje njemačke tvrtke Stiebel Eltron. Ona je specijalist za sustave grijanja i ima preko tri tisuće zaposlenih.  Schäfers pravi dugoročne strategije: „Danas već planiramo nova radna mjesta u našoj kompaniji za tri godine.". U tu svrhu se sadašnje zaposlenike dalje školuju i na vrijeme se obučava potrebna radna snaga. Ukidanje radnih mjesta kroz automatizaciju? „Ne uStiebelu", tvrdi Schäfers. „Broj naših zaposlenih se nije mijenjao, mi čak otvaramo nova radna mjesta."

Strah od robota

Tvrtka iz Donje Saske tako daje dobar primjer. Jer umrežavanje strojeva i automati koji sami uče ne moraju značiti ukidanje radnih mjesta. Naprotiv: u industriji 4.0 zaposlene u proizvodnji će roboti rasteretiti, tako da će se oni moći posvetiti novim izazovima. To je bar optimistična verzija. Prema rezultatima studije „Automatica Trend-Index", sedamdeset posto zaposlenih u Njemačkoj smatra da tehničke funkcije poput upravljanja strojevima govornim nalozima predstavljaju olakšanje pri radu. Šezdeset posto ispitanih vjeruje da umjetna inteligencija od robota pravi bolje pomoćnike u pogonima za proizvodnju.

Roboti su već preuzeli poslove milijuna radnika u industriji

Veliki dio zaposlenih ne strahuje da će zbog robota ostati bez posla: 78 posto ispitanika je uvjereno da njihove socijalne sposobnosti ne mogu zamijeniti roboti sa svojim čipovima. Taj optimizam ne dijele svi. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pretpostavlja da će u Njemačkoj u idućih petnaest do dvadeset godina svakog petog radnika zamijeniti software ili robot. Čak 36 posto zaposlenih treba računati da će im se znatno promijeniti radna svakodnevica. U Njemačkoj je ta kvota viša nego u Norveškoj, SAD-u ili Austriji. Razlog je što je njemačka industrija tako strukturirana da se bolje mogu primijeniti procesi automatizacije. Voditeljica OECD-ovog istraživanja Glenda Quintini kaže da „ekonomije s velikim industrijama imaju veći rizik od automatizacije". Prema rezultatima studije, radna mjesta su više na udaru u Japanu i Slovačkoj nego u Njemačkoj.

Odlučujuća uloga školovanja

Rješenje konflikta „robot protiv zaposlenika" bi mogla biti njihova suradnja. Falk Senger, direktor Tehnološkog sajma iz Münchena, uvjeren je da roboti uz pomoć umjetne inteligencije mogu postati još stručniji pomagači: „Strojevi neće samo obavljati zadaće za koje su programirani. Oni bi uskoro mogli razumjeti pitanja kolega-ljudi, odgovarati na njih i reagirati na gestikulaciju. U sljedećoj fazi automatizacije je cilj predvidjeti radne korake, kako bi se prepreke na vrijeme uočile i uklonile s puta.". Zabavni su u svakom slučaju, a mogu pomagati i u učenjuZabavni su u svakom slučaju, a mogu pomagati i u učenju

Senger smatra da ključnu ulogu imaju školovanje i daljnje usavršavanje „kako bi zaposleni održali korak s brzinom radnog svijeta 4.0". Većina ispitanih radnika na području tog usavršavanja priželjkuje veći angažman politike, gospodarstva i znanosti.

Tvrtka Bosch, veliki proizvođač komponenti za automobile, zajedno s Industrijskom i trgovačkom komorom Stuttgarta, pokrenula je tečaj koji se zove „stručna snaga za industriju 4.0". Industrijski mehaničar Bülent Cevran je među prvih dvanaest apsolvenata. Kao vođa smjene u odjelu za logistiku ranije je dijelove za proizvodnju morao ručno birati u skladištu i raspoređivati. Danas je taj proces automatiziran. Nakon završenog tečaja sada je u stanju sam raditi na umrežavanju unutar tvornice.

Za vrijeme dodatne izobrazbe koja je trajala stotinu sati, upoznao se s detaljima o stanju tehnike i prijenosu podataka. „Tehnička rješenja su pri tom samo jedna strana medalje", kaže Stefan Aßmann, šef odjelaBosch Connected Industry: „U industriji 4.0 je drugačija situacija za radnike. Oni moraju brzo reagirati na probleme i pronaći nova, kreativna rješenja."
Pepper se specijalizirao na pružanje usluga nemoćnim osobama i bolesnicimaPepper se specijalizirao na pružanje usluga nemoćnim osobama i bolesnicima

Promjene i u drugim branšama

Digitalna promjena ne mijenja samo radne uvjete u industriji. Inovativna pomagala su svjež vjetar i za zdravstvo i njegu pacijenata. „Kod njege nemoćnih osoba rasterećenje donose programi koji sami uče i roboti", smatra Michael Stephan, direktor berlinske softverske kompanije BOS&S u kojoj je zaposleno stotinu ljudi. Njegovi programi za planiranje, dokumentaciju i obračune, njegovateljima pomažu u obavljanju knjigovodstvenog posla, za koji treba puno vremena. „Njegovateljima tako ostaje više vremena za pacijente", kaže Stephan.

U njegovom odjelu za razvoj novih tehnologija trenutno se testira „Pepper" – pokretni humanoid s prijateljskim izrazom lica i ekranom pred trbuhom koji osobama oboljelim od demencije pokazuje put, djeci pušta edukativne snimke, a u bolnicama radi kao recepcionar. „Tehničke mogućnosti neprestano rastu", naglašava Stephan. Roboti će uskoro moći preuzeti i fizički teške poslove kao što su podizanje i držanje pacijenata, što će znatno olakšati rad njegovatelja.

Velika ekonomska prevara - ljudi ipak žele stalne poslove

PIŠE Klara Glavač
Prije četiri godine dva su cijenjena ekonomista najavila tektonski poremećaj u raspodjeli poslova, no sada se ispostavlja da su se prevarili

(Express.hr) - "Periodički", "honorarni" ili "gaža" poslovi zajednički su naziv za vrlo neuhvatljivu definiciju poslova poput, recimo, Uber vozača. Dakle netko tko relativno neobvezno i prema vlastitom nahođenju radi koliko i kad želi (sukladno time i zarađuje), nije vezan ugovorima, često mijenja poslove te često ima čitav niz takvih poslova u isto vrijeme. U anketnom istraživanju iz 2015., tada revolucionarnom, dva su cijenjena ekonomista - Alan Krueger sa Princetona i Lawrence Katz sa Harvarda, najavili su kako će ta vrsta poslova transformirati američku, ali i globalnu (pa tako i hrvatsku) ekonomiju. Sve je to bilo povezano uz rast "aplikacijskih" poslova - svih poslova koje povezuje naručivanje preko ili korištenje aplikacije, bio to Uber, neka vrsta dostava ili grafički dizajn gdje se svaki tjedan mijenja naručitelj/poslodavac.

Rekli su tada da je zabilježen porast od barem pet posto zaposlenih upravo u toj vrsti aranžmana, te da će takvih poslova i onih voljnih obavljati ih - samo rasti. Klasični će poslovi,početi odumirati. Njihov je rad bio hit, pokazatelj nekog novog vremena. Velike su se kompanije zamislile, počele razmišljati o novim trendovima, tehnologiji i reorganizaciji, ekonomisti su se ozbiljno počeli baviti fenomenom "gig joba" ili ako bismo to doslovno preveli -"gaža poslova".

No, ti isti ekonomisti prošli su tjedan objavili novo, opsežno istraživanje u kojem najako puno stranicai s jako puno činjenica govore kako su zapravo - bili u krivu.

Jedan od razloga zašto im se, kažu, činilo da ti poslovi počinju prevladavati jest i zato jer je ekonomija u godinama koje su istraživanju prethodile bila tako slaba i inertna da se svaki pomak činio kao tektonski, iako to možda i nije bio.

Osim toga, pretpostavka da se ljudi svojevoljno orijentiraju prema takvim poslovima jest također bila, barem djelomično, kriva. Istina je ta da su mnogi radili kao, recimo, Uber vozači, nakon svojih klasičnih 9 do 17 poslova kako bi pokrpali rupe u kućnom budžetu. Kada se ekonomija ustabilila, kažeThe Wall Street Journal, vratili su se svojim prvotnim poslovima.

Također, u vrlo profesionalnoj maniri pravih znanstvenika Krueger i Katz kažu kako su njihove metode istraživanjeimale mane- prvenstveno zato jer su podaci sakupljeni od strane Ministarstva rada bili "šuplji" i "nedovoljno precizni".

Tada je to bilo teško primijetiti jer je podataka o takvim poslovima generalno bilo jako malo. Još je jedan problem što se ekonomisti i ministarstvo ne mogu dogovoriti koji to točno poslovi spadaju u tu skupinu - da li "freelance" novinar spada u tu skupinu? Katz i Krueger kažu ne, američko Ministarstvo rada se sa timene slaže.

U domaćim terminima, znači li to da svi honorarci, i oni koji se svaki dan od 9 do 17 pojavljuju na nekom poslu, i neovisno o vrsti posla spadaju u "gaža poslove" ili je ipak, kako tvrde ekonomisti, riječ o "užoj" definiciji i "specifičnim" poslovima koji, za početak, moraju biti vezani uz određenevrste tehnologije.

"Nakon što smo temeljito prošli podatke sakupljanje proteklih godina Larry Katz i ja sada zaključujemo kako je porast u "netradicionalnim" poslovima u proteklom desetljeću bio maksimalnih dva posto, a ne pet posto kako smo prvotno zaključili", rekao je Krueger.

Potvrđuju i kako je kriza 2008. bila "plodno tlo" za eksperimentiranje s novom vrstom zaposlenja, ali da to "nije pustilo korijenje" kako se očekivalo, već čim se ekonomija stabilizirala pao je i broj "netradicionalnih" zaposlenja.

Uz to, napominju kako njihove ankete nisu usklađene s onimaMinistarstva rada- oni recimo nisu pitali za poslove koje obavlja bračni drug, dok Ministarstvo jest.

Isto tako, kažu, jako je teško napraviti taj tip ispitivanja jer je mnogim (posebno manje obrazovanim) ispitanicima "posao naprosto posao", a ako sustav jedva definira što su to "gaža poslovi", onda će još teže ispitanik shvatiti što mora odgovoriti.

Zaključak je kako je teza iz 2015./2016. da se odvija eksplozija "netradicionalnih" poslova zapravo bila prenapuhana te kriva. U brojevima za Ameriku to izgleda ovako - Katz i Krueger su u prvom istraživanju zabilježili da preko15 posto populacijeradi privremeno ili je samozaposleno, a na drugo istraživanje ih je nagnala činjenica da je taj broj pao, a ne porastao, na 10.7 posto u 2017. piše CNN.

Ovrhe u sudskim rukama, zimske deložacije zabranjene, a božićnica i regres ne smiju se ovršiti

Gabrijela Galić

(FAKTOGRAF) - Ovršni postupak, od iduće godine, trebao bi biti brži, učinkovitiji i jeftiniji, a dostojanstvo dužnika, odnosno ovršenika, trebalo bi se dodatno zaštiti. To očekuje ministarstvo pravosuđa koje je još u rujnu prošle godine predstavilo glavne teze novog ovršnog zakona, a sada je nacrt zakonskog prijedlogaupućen na javnu raspravu. Zainteresirana javnost svoje primjedbe na tekst zakona, koji je dodatno uskađen s pravnom stečevinom Europske unije, može dati do početka veljače. Jedna od najvećih novina zakona je povratak ovršnog postupka u ruke sudova, ali se radi njihova rasterećenja zadržavaju javni bilježnici kao povjerenici suda. Tako će sud, nakon što zaprimi uredan prijedlog ovrhovoditelja, kroz automatsku dodjelu, spis dodijeliti javnom bilježniku prema abecednom redu. No, ovrhe preko noći više se neće moći događati jer će javni bilježnik dužnika morati dva puta obavijestiti o pokretanju ovrhe te mu dati 15 dana da dug plati ili ga ospori. Potom će cijeli spis vratiti na sud, koji će voditi daljnji postupak.

Jeftinija ovrha

Sam postupak ovrhe trebao bi postati jeftiniji. Aktualne odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka se brišu, potvrda o ovršnosti izdavat će se automatski te se njeno izdavanje više neće plaćati. Prema sadašnjim zakonskim odredbama, predvidivi troškovi ovrhe su, primjerice, troškovi izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti koja bez PDV-a košta 30 kuna ili troškovi za pribavljanje potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti po odvjetniku, koja također bez PDV-a košta 250 kuna. Novim zakonom fiksiraju se i sudske pristojbe na rješenje o ovrsi te će za rješenja o ovrsi do 5.000 kuna sudska pristojba iznostit 200 kuna, a za rješenja iznad 5.000 kuna plaćat će se 300 kuna sudske pristojbe.

Od 3. kolovoza 2017. godine ovrha se ne može provoditi nad jedinom nekretninom dužnika u kojoj on stanuje, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla izjavio da je suglasan da se ovrha može provesti na toj nekretnini. To se rješenje iz sada važećeg zakona zadržava, kao i iznimka prema kojoj se ovrha nad jedinom nekretninom može provesti ako sud utvrdi da će dužniku nakon vraćanja duga ostati dovoljno novca za kupnju nove nekretnine u kojoj može stanovati. No, novost je povećanje glavnice tražbine radi čijeg namirenja ovrha na nekretnini nije dopuštena i to sa 20 na 40 tisuća kuna. Deložacije se, osim toga, više neće smjeti provoditi tijekom zime, odnosno od 1.studenog do 1. travnja.

Prijedlogom novog zakona, ministarstvo pravosuđa uslišalo je i zahtjeve socijalnih partnera – poslodavaca i sindikata. Poslodavci su ukazivali kako ih provedba ovrhe nad plaćom radnika opterećuje i povećava im troškove poslovanja.

Od iduće godine više je neće provoditi, niti će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) provoditi ovrhu nad mirovinom. Time će se, navodi resorno ministarstvo, poslodavci administrativno rasteretiti. Pritom se predlaže novo uređenje provedbe ovrhe na novčanim sredstvima i to centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima putem Financijske agencije (FINA) koja „ovrhu provodi pod nadzorom suda u skladu s jedinstvenim redoslijedom (prvenstvenim redom) čime se povećava razina sigurnosti“. Tako će poslodavcima ostati samo obaveza uplate na račun iznosa plaće izuzetog od ovrhe prema nalogu suda ili FINA-e.

Primanja izuzeta od ovrhe

Sindikatima je, pak, uvažen zahtjev za proširenjem primanja koja su izuzeta od ovrhe te se više neće moći ovršiti božićnica, uskrsnica, regres (do porezno priznatog odbitka), terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe, naknade za odvojeni život.

Kako navodi resorno ministarstvo, uvodi se i pravilo „da u svakom slučaju nije moguće provesti ovrhu na primanju s naslova plaće iznad zakonom propisanog iznosa“.

Postojeći dužnici, aprema zadnjim podacima FINE, u blokadi je gotovo 270 tisuća građana s ukupnim dugom koji je dosegnuo 25,4 milijarde kuna (glavnica i kamate), od novog ovršnog zakona neće imati koristi.

Naime, svi otvoreni postupci, kao i oni koji će se otvarati tijekom ove godine, vodit će se po postojećem zakonu, što znači da će i poslodavci dio ovrha i dalje provoditi.

Većina ovršnog postupa ubuduće se voditi elektronskim putem, a za razvoj nove aplikacije ministarstvo pravosuđa osiguralo je nešto više od milijun kuna za ovu i naredne dvije godine.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi