sindikat

VIJESTI


08. ožujka 2019.

Svaki četvrti iseljenik mlada osoba, onima koji ostaju ne nude se sigurniji poslovi

Gabrijela Galić

Svaka četvrta osoba koja se odselila iz Hrvatske u dobi je od 15 do 29 godina života.

(FAKTOGRAF) - Naime, iz Hrvatske se u 2017. godini odselilo 47.352 osoba, pri čemu „mladi čine 24,7 posto iseljenih osoba“. Podataka o iseljavanju u prošloj godini još nema, a ove porazne brojke o odlascima iz zemlje iznosi Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u“Planu implementacije Garancije za mlade za razdoblje od 2019. do 2020. godine”, dokumentu koji se upravo nalazi u javnom savjetovanju. Pritom se navodi i da je od ulaska Hrvatske u EU do rujna prošle godine, iz evidencije nezaposlenih u inozemstvu zaposleno preko šest tisuća mladih osoba, od čega više od 3,6 tisuća u Njemačkoj, a potom i Austriji, Irskoj, Sloveniji te Panami. Najveći broj mladih koji su se zaposlili u inozemstvu imaju završenu srednju školu – preko 4,6 tisuća.

Onima koji ostaju i dalje će se nuditi već poznate mjere uključivanja na tržište rada, bilo da je riječ o još uvijek prevladavajućem stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), potporama za samozapošljavanje, pripravništvu, obrazovanju, sudjelovanju u javnim radovima. Resorno ministarstvo se nada da će „unaprijediti uspostavu Garancije za mlade“ te tako svakoj mladoj NEET osobi (koja ne radi, nije u redovitom obrazovnom sustavu, niti sustavu obrazovanja odraslih) u roku od četiri mjeseca od registriranja nezaposlenosti ponuditi posao, pripravništvo ili nastavak obrazovanja. Priznaje pritom da Hrvatska ima problema s ispunjavanjem Garancije za mlade, odnosno aktivacijom mladih u roku od četiri mjeseca od ulaska u nezaposlenost jer je u prethodnim godinama svega nešto više od 34 posto NEET-ovaca ponudu za posao, pripravništvo ili nastavak obrazovanja dobilo u roku od četiri mjeseca.

Ministarstvo znanosti želi doznati zašto se studenti ispisuju s fakulteta

Kada je riječ o nastavku obrazovanja, novina na kojoj će se raditi jest pokušaj povratka mladih koji su odustali od studija u školske klupe. No, za sada konkretnih poteza nema jer Ministarstvo znanosti i obrazovanja tek treba visoka učilišta “pozvati” da izrade “programe privlačenja osoba koje su odustale od studija”. Visoka učilišta bi pritom najprije provela istraživanje o studentima koji su napustili studij i razlozima odustajanja te bi NEET-ovcima u individualiziranom pristupu pružili priliku za povratak u obrazovanje. U drugoj fazi bi se, uz vrednovanje prethodnog učenja “na način prilagođen svakom od studenata iz ciljane skupine kreirao individualizirani put stjecanja i vrednovanja potrebnih znanja i vještina”, dok bi treća faza provedbe pretpostavljala individualizirane programe stjecanja i vrednovanja učenja i potpunu integraciju polaznika u visoko obrazovanje.

Najkonkretnije rezultate Garancije za mlade u Hrvatskoj do sada je donijela fiskalna olakšica poslodavcima. Broj mladih do 30 godina starosti koji su zaposleni na neodređeno vrijeme tijekom protekle četiri godine više se nego utrostručio kao izravna posljedica olakšice poslodavcima koji za svaku mladu osobu zaposlenu na neodređeno vrijeme pet godina ne plaćaju doprinose na plaću. Tijekom 2015. godine, kada je fiskalna olakšica uvedena, stalan posao dobilo je 33.508 mladih osoba.

U dokumentu resornog ministarstva navodi se da je koncem rujna prošle godine, zahvaljujući fiskalnoj olakšici, stalan posao imalo ukupno 101.869 mladih osoba. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u međuvremenu je objavio statistiku na razini cijele godine i iz nje proizlazi da je lani ukupno 108.445 mladih bilo zaposleno jer su njihovi poslodavci oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, zaštitu na radu i zapošljavanje (od ove godine samo doprinosa za zapošljavanje, jer su preostala dva ukinuta).

Čak 60 posto mladih zaposleno na određeno vrijeme

No, ukupan broj mladih osiguranika daleko je veći i statistike HZMO-a kazuju da je krajem prošle godine bilo osigurano 267.570 osoba u dobi do 29 godina života. To znači i da je 59,5 posto mladih radilo na određeno vrijeme. Mladi su se pritom lani najčešće zapošljavali u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te prerađivačkoj industriji – djelatnostima u kojima su plaće tradicionalno niže, a fluktuacija radne snage zamjetna.

Podatak o tome gdje se mladi najčešće zapošljavaju, kao i njihovo prevladavajuće zapošljavanje na određeno vrijeme, pokazuje da većina mladih lani nije imala osiguranu radnu i socijalnu sigurnost koja bi trebala biti podrška demografskoj i populacijskoj politici.

Uvoz stranih radnika natjerat će još više naših ljudi da se isele

STRANI RADNICI
AUTOR Dijana Jurasić

Nedavno je naš poznati poduzetnik za medije izjavio kako trebamo uvoziti Filipince jer ih je većina zadovoljna s 4000 kuna plaće, a nakon rada na određeno vraćaju se u svoju zemlju.

(VEČERNJI LIST) - Sve zemlje EU vode selektivnu imigracijsku politiku i manjak radnika nadomješćuju uvozom stranih, pa je to nužno i za Hrvatsku koja zbog egzodusa mladih muku muči s nedostatkom radne snage. Ali vodimo li računa da se štite interesi domaćeg stanovništva i države i da se uvozom radnika potiče razvoj zemlje, a ne da se spuštanjem cijene rada potiče novo iseljavanje mladih? Kvote za uvoz stranih radnika ove godine odobrene su za njih 57.000, što znači ako se ostvare da će Hrvatska s obzirom na broj stanovnika s 4 milijuna ljudi uvesti i više radnika od Njemačke koja s više od 80 milijuna stanovnika uvozi milijun radnika godišnje. No, za razliku od nas Njemačka pazi da uvozi visokokvalificirane kadrove, pa je u Njemačkoj udio naših iseljenika s VSS-om u protekle tri godine bio 37,8 posto, kako je naveo politolog i povjesničar Tado Jurić, dok mi uvozimo uglavnom jeftinu radu snagu slabijeg obrazovanja.

I Njemačka uvozi i slabije kvalificirane uglavnom iz Europe poput njegovatelja, ali zato da bi zadržala visoka socijalna prava Nijemaca. Nedavno je naš poznati poduzetnik za medije izjavio kako trebamo uvoziti Filipince jer ih je većina zadovoljna s 4000 kuna plaće, a nakon rada na određeno vraćaju se u svoju zemlju. Odlična mjera za hotelijere i druge koji žive od turizma i ugostiteljstva, ali hoće li samo potaknuti novo iseljavanje mladih koji neće ostati raditi za taj novac, niti mogu od te plaće ovdje živjeti, nego će iseliti u Irsku ili Njemačku?

– Hrvatska nema dugoročnu migracijsku politiku, a kampanjski rješavati problem manjka radnika na način da se sjeti neki poslodavac da mu treba ovoliko ili onoliko radnika nedogovorno je prema budućnosti. Elementarno je da se radnici uvoze po dogovoru Vlade, poslodavaca i sindikata, a sukladno migracijskoj politici države, koju mi, nažalost, nemamo. Odluke o uvozu stranih radnika tiču se čitave države i zato mora postojati dogovor svih strana i niti u jednoj državi se ne dopušta da poslodavci određuju koliko će se radnika uvesti.

Pri uvozu stranih radnika uvijek se štite interesi domicilnog stanovništva jer je suprotno postupanje neodgovorno prema budućnosti. Ako uvozimo najjeftinije radnike koje plaćamo malo, time guramo hrvatske građane van jer neće ostati ovdje za te plaće, a što nije u interesu države. Ako treba uvoziti radnike, treba gledati koji su to najsposobniji radnici i da ih zadržimo – kaže demograf prof.Anđelko Akrap. Dok ne možemo, dodaje, zadržati ni domaće, i ovi strani koji nam dođu bit će samo u prolazu.

Sindikalist Krešimir Sever ističe da su poslodavci i vlasti godinama vodili politiku kao i većina tranzicijskih zemlja stvaranja konkurentnosti na slabo plaćenim radnicima. Za razliku od nas, dobar dio tih zemalja je, kaže, progledao, pa daju sigurnije i bolje plaćene poslove. Mi smo manjak radnika nadoknađivali iz susjednih zemlja, no sad kad smo u EU, i radnici iz BiH radije će, dodaje, produžiti za Njemačku, pa tražimo one s Dalekog istoka.

– Kako su poslodavci stalno zamjenjivali radnike uvezenima u turizmu i građevini, mogli su držati nisku cijenu rada jer su u pravilu ti radnici dolazili iz siromašnijih zemalja, a nisu bili s obitelji, pa su bili spremni raditi dulje, pa i na crno. No, nisu trošili zarađeno kod nas osim nužnog, nego slali obiteljima. Sad imamo problem pronaći i radnike iz susjednih zemalja, pa uvozimo Ukrajince, spremne raditi za malen novac, a to je za zemlju pogubno jer spušta cijenu rada, tražimo radnike bez spreme, s nižom spremom, polukvalificirane, što su sve poslovi niže dodane vrijednosti. Ti radnici imat će daleko manju potrošnju nego hrvatski koji ovdje žive s obitelji, a ako i ostanu zbog humanog stava Europe o spajanju obitelji imat ćemo još trošak poput plaćanja vrtića, zdravstvenog koje oni neće moći podmirivati s niskim plaćama. Time smo osudili zemlju na poslove niže dodane vrijednosti, padat će potrošnja, a svi koji mogu otići iz zemlje, otići će. Zato je takav uvoz radnika za niske plaće dobar za nečiji biznis, a ne za državu – kaže Sever.

BRANKO PODGORNIK Vlasti vode Hrvatsku u društvo gubitnika

IZA POZORNICE
Autor: Branko Podgornik

Šuti se o tome da gotovo milijun ljudi živi u obiteljima s blokiranim računima i da većina građana teško spaja kraj s krajem mjeseca. Sporedno je postalo to što industrija propada i što se gospodarski rast temelji na uvozu i na osobnoj potrošnji – pothranjivanoj turizmom, doznakama iseljenika iz inozemstva i poplavom nenamjenskih kredita banaka

(Novilist.hr) - Vlade se sve manje hvale podacima o rastu gospodarstva, zapošljavanja i životnog standarda svojih građana, a sve više nekim sporednim stvarima. Tako su Banski dvori i Europska komisija prekjučer pobjedonosno ustvrdili kako je Hrvatska izašla iz »prekomjernih neravnoteža«, jer je smanjila svoje proračunske deficite i javni dug. Ta je vijest gotovo zasjenila puno važniju činjenicu – da je hrvatsko gospodarstvo u posljednjem lanjskom tromjesečju osjetno usporilo tempo. Još je na uzlaznoj liniji od 2,3 posto, ali malaksavanje gospodarske aktivnosti u cijeloj Europi ukazuje na to da stvari posvuda idu nizbrdo i da Hrvatska neće ostati iznimka.

Naravno, Vladi i Europskoj komisiji ne odgovaraju vijesti o posustajanju gospodarstva dok se približavaju svibanjski izbori za Europski parlament i dok posvuda nadire tzv. populistička oporba. Stoga se više ne spominje najveći i najdramatičniji problem Hrvatske – masovno iseljavanje. Šuti se o tome da gotovo milijun ljudi živi u obiteljima s blokiranim računima i da većina građana teško spaja kraj s krajem mjeseca. Sporedno je postalo to što industrija propada i što se gospodarski rast temelji na uvozu i na osobnoj potrošnji – pothranjivanoj turizmom, doznakama iseljenika iz inozemstva i poplavom nenamjenskih kredita banaka. Vladi je najvažnije da obavlja upitne zadaće iz Bruxellesa.

Nekoć su europske vlade poticale proizvodnju, jer je brži gospodarski razvoj najbolji lijek protiv ekonomskih neravnoteža, protiv deficita i dugova. Znale su da državi i građanima – kada gospodarstvo stagnira i kada su plaće male – ne preostaje drugo nego prekomjerno zaduživanje. Međutim, današnji hrvatski i europski dužnosnici, na čelu s Komisijom, pomiješali su uzroke i posljedice. Oni vjeruju da će dugove i deficite, koji su posljedica stagnacije, smanjiti ponajprije proračunskom štednjom i reformama na račun građana. Država i građani stoga su osuđeni na permanentno stezanje remena, a gospodarstvo je ostalo bez dovoljne potražnje i bez motiva za rast.

Slabo stanje u gospodarstvu Vladi nije najvažnije i zato što je sebi za prioritet, zajedno s Hrvatskom narodnom bankom, postavila uvođenje eura. Bez smanjivanja javnog duga ispod 60 posto BDP-a i proračunskih deficita ispod 3 posto, nije moguće ući u eurozonu. Premijer Andrej Plenković – na jučerašnjoj sjednici Nacionalnog vijeća za euro – obrazložio je da će uvođenje eura pridonijeti »dugoročnom održivom gospodarskom rastu Hrvatske«.

Čini se, međutim, da premijer i guverner HNB-a ne žele znati kakve će stvarne posljedice uvođenje eura imati za hrvatsko gospodarstvo i državu. Tvrde da će od eura biti »više koristi nego štete«, ali njihovo mišljenje ne dijele brojni ekonomisti u Hrvatskoj i svijetu. Upravo je uvođenje eura prije 20 godina dovelo brojne članice Unije – osobito mediteranske – do gubitka konkurentnosti, do padanja u ekonomske neravnoteže, u prekomjerne dugove i deficite. S druge strane, Njemačkoj i najrazvijenijim članicama Unije euro je pomogao da povećaju svoje suficite, na štetu većine ostalih.

To potvrđuju i najnoviji, porazni rezultati istraživanja njemačkog Centra za europsku politiku (CEP), koji su pokazali da su od eura u prošlih 20 godina materijalne koristi imale samo Njemačka i Nizozemska. Ostale zemlje su zabilježile uglavnom štete, jer su odricanjem od vlastite valute izgubile mogućnost da je koriste za specifične potrebe vlastitog gospodarstva. Njemačka je zahvaljujući zajedničkoj valuti danas bogatija za 23,1 tisuće eura po stanovniku, a Nizozemska za 21 tisuću. Grčka ubrzano gubi nekadašnje dobitke, ali daleko više zaostaju Italija, Francuska, Belgija, Portugal i Španjolska, koje bi bolje prošle da nisu uvele euro. Francuska je zbog eura izgubila 56 tisuća eura po stanovniku u 20 godina, a Italija čak 73,6 tisuća, procjenjuje CEP. Vjerovati da će Hrvatska biti dobitnik eura, iako je gospodarski slabija, zasigurno je iluzija.

Istraživanje CEP-a je potvrdilo da politiku okrutne proračunske štednje, smanjivanja deficita i javnog duga zagovaraju upravo zemlje koje su najveći dobitnici eura – poput Njemačke. Toj politici stezanja remena, koju je Berlin nametnuo i Europskoj komisiji, gospodarski oporavak članica EU-a sasvim je sporedan. Glavni je cilj očuvati euro i osigurati da prezadužene članice redovito otplaćuju dugove Njemačkoj i ostalim dobitnicima.

Što će Hrvatska u tom neveselom društvu s jednom valutom, a koje postaje društvo gubitnika, posve je nejasno. Prema Vladi i HNB-u, važno je da Hrvatska ulazi u još jednu »integraciju«, iako je nitko na to ne tjera i unatoč tome što je većina hrvatskih građana protiv eura. Nije važno to što je euro, zajedno sa svojim deficitima i suficitima, postao europska jabuka razdora te glavni ekonomski razlog za rastuće političke sukobe među članicama EU-a, kao i plodno tlo za jačanje tzv. populista. Očito, nekima je lakše živjeti u iluzijama, dok ih rezultati izbora za Europski parlament i nove gospodarske nevolje u Europi ne spuste na zemlju.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi