sindikat

VIJESTI


11. lipnja 2019.

Vlada odustaje od rada do 67.? Sever za RTL: 'Vrijeme pregovora je prošlo! Očekujemo referendum'

JASNA PORUKA SINDIKATA
'Ni mi ni Vlada nemamo pravo zanemariti tih 700.000 potpisa građana. Ne smijemo ih iznevjeriti'

(VIJESTI.hr) - Sve upućuje na to da Vlada odustaje od mirovinske reforme i rada do 67. godine života. Dok se čeka da sindikati predaju više od 700.000 potpisa za referendum, ministar rada Marko Pavić poziva ih na novi dijalog. Iz Vlade ističu kako je reforma dobra, da je dobila pohvale iz Europske komisije i da bi bilo šteta da cijela propadne te da su spremni tražiti zajednički jezik sa sindikalistima.

"Nemamo pravo zanemariti 700.000 potpisa građana"

Sever je na početku rekao da će se za koji dan znati koliko su točnoskupili potpisa. "U svakom slučaju, prešli smo 700.000 potpisa", poručio je Sever. Na pitanje hoće li na nove pregovore s vladajućima, odgovara:

"Prigovori idu u tom pravcu jer pravih pregovora nije bilo. Vrijeme pregovora je prošlo. Sada je sve u rukama 700.000 građana koji su dali potpis. Očekujemo referendum", jasno će Sever i dodaje:

"Ni mi ni Vlada nemamo pravo zanemariti tih 700.000 potpisa građana. Ne smijemo ih iznevjeriti. Građani referendum očekuju, referendum treba biti", kazao je za RTL Danas Sever i zaključio:

"Pitanje je sasvim sigurno u skladu s Ustavom. Ljudi očekuju da se Ustavni sud ne petlja. Mi očekujemo da Sabor ne uputi to Ustavnom sudu", kazao je Krešimir Sever za RTL.

EK Hrvatskoj predlaže niz gospodarskih poteza

PROLJETNI PAKET PREPORUKA
Ove godine među preporukama nema one koja se odnosi na obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu i usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima

(Novilist.hr) - Europska komisija je u srijedu preporučila Hrvatskoj da u predstojećem razdoblju usmjeri investicije na istraživanje i inovacije, održivi urbani i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i ekološku infrastrukturu. Komisija je objavila proljetni gospodarski paket, koji uključuje preporuke zemljama članicama u pogledu proračunskih i reformskih mjera, a po prvi put je objavila i investicijske preporuke, svojevrsni investicijski vodič u koje sektore treba ulagati i koja su moguća uska grla za ulaganja. Europska komisija u okviru Europskog semestra u svibnju objavljuje preporuke za svaku zemlju članicu zajedno s ocjenama njihovih fiskalnih politika, strukturnih reformi i mjera za rast i zapošljavanje koje trebaju poduzeti u sljedećih godinu i pol dana. U prvoj preporuci Komisija traži od Hrvatske jačanje proračunskog okvira i nadzor nad potencijalnim obvezama na središnjoj i lokalnoj razini. Također se preporučuje smanjivanje teritorijalne fragmentacije javne uprave i pojednostavljenje funkcionalne distribucije nadležnosti.

U okviru druge preporuke Hrvatskoj se preporučuju reforme obrazovnog sustava i poboljšanje pristupa obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama, njihovoj kvaliteti te relevantnosti za tržište rada. Preporučuje se i konsolidacija socijalnih naknada i njihovih mogućnosti za smanjenje siromaštva, zatim jačanje mjera u području tržišta rada i jačanje institucija te njihove koordinacije sa socijalnim službama. U dogovoru sa socijalnim partnerima potrebno je uvesti usklađeni okvir za plaće u javnoj upravi i javnim službama, smatraju u EK.

U trećoj preporuci Komisija preporučuje da se investicije usredotoče na istraživanje i inovacije, održivi urbani i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, ekološku infrastrukturu, uzimajući u obzir regionalne razlike. Također se preporučuje jačanje administrativnih sposobnosti za izradu i provedbu javnih projekata i politika.

U četvrtoj preporuci stoji da je potrebno poboljšati korporativno upravljanje u poduzećima u vlasništvu države te intenzivirati prodaju državnih poduzeća i neproduktivne imovine. Također se preporučuje jačanje prevencije i kažnjavanja korupcije, posebice na lokalnoj razini, zatim smanjenje trajanja sudskih postupaka i jačanje elektronske komunikacije na sudovima. Traži se i znatno smanjenje tereta za poduzeća u pogledu parafiskalnih nameta i prevelikih i neučinkovitih zakonodavnih zahtjeva.

Ove godine među preporukama nema one koja se odnosi na obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu i usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima. Preporuke se temelje na iscrpnoj analizi dokumenta koje su u travnju Komisiji dostavile zemlje članice – nacionalnih reformskih programa i programa konvergencije.

Sadržaj preporuka temelji se na dijalozima provedenim s državama članicama, nacionalnim programima reformi, podacima Eurostata i nedavno objavljenim proljetnim ekonomskim prognozama.

Europski semestar je uveden 2011. godine kao ciklus tješnjeg usklađivanja gospodarskih politika zemalja članica kako bi povećala otpornost na nove krize. Što se tiče investicijskih preporuka riječ je o ulaganjima koje Komisija smatra potrebnima, neovisno o tome hoće li se financirati europskim ili nacionalnim sredstvima, javnim ili privatnim. Komisija će također pratiti ispunjavanje investicijski preporuka kao što je do sada pratila ispunjavanje drugih specifičnih preporuka.

NESLAVNA LJESTVICA Svaki peti radnik u Hrvatskoj zaposlen tek – privremeno

RAD NA ODREĐENO
Autor: Jagoda Marić

Lani je u EU-u 14,1 posto radnika zaposleno privremeno, a u Hrvatskoj taj postotak je 19,9 posto. Samo četiri zemlje - Španjolska, Poljska, Portugal i Nizozemska imaju veći udio od Hrvatske

(Novilist.hr) ZAGREB - Svaki peti radnik u Hrvatskoj zaposlen je privremeno, bilo da je riječ o zapošljavanju na točno određeno vrijeme, preko agencija koje njegov rad iznajmljuju poslodavcima, što može biti i nekoliko sati tjedno, ili na sezonskim poslovima. Pokazuje to jučer objavljeno izvješće Eurostata po kojem je Hrvatska među prvih pet zemalja Europske unije po tim oblicima zapošljavanja. U prosjeku je u Europskoj uniji čak 14,1 posto radnika u prošloj godini zaposleno na osnovu privremenih ugovora, a u Hrvatskoj taj postotak je 19,9 posto. Samo četiri zemlje - Španjolska, Poljska, Portugal i Nizozemska - imaju veći udio od Hrvatske. Ako je i danas udio takvih nesigurnih zaposlenja 20 posto, a nema razloga vjerovati da se smanjio u odnosu na prošlu godinu, to znači da u Hrvatskoj čak više od 278 tisuća zaposlenih ima posao samo na određeno vrijeme jer je Državni zavod za statistiku u srijedu objavio da Hrvatska ima milijun i 390 tisuća zaposlenih.

Takvo privremeno zapošljavanje ipak ništa nije povećalo broj zaposlenih jer je on ostao gotovo jednak broju zaposlenih kakav je Hrvatska u prosjeku imala 2010. godine kad je udar globalne krize na njezino gospodarstvo bio na vrhuncu.

Smanjio se naravno i to drastično broj nezaposlenih ali to je više posljedica iseljavanja iz Hrvatske nego povećanja zaposlenosti. U zemljama u koje Hrvati najradije iseljavaju u potrazi za poslom, Njemačkoj, Austriji i Irskoj postotak onih koji imaju privremeni posao je znatno niži nego u Hrvatskoj.

U Njemačkoj je 12,6 posto, i Irskoj i Austriji upola manji nego u Hrvatskoj, 9,9 i 9,1 posto. U svim privremeni poslovi u najvećem su postotku u skupini mladih od 15 do 24 godine i veći je postotak žena koje se tako zapošljavaju.

Nestabilnost radnog mjesta, uz niske plaće, razlog je zbog kojeg mladi ljudi iseljavaju upozoravaju već godinama i hrvatski demografi ističući da ta nesigurnost odgađa i zasnivanje obitelji.

Nedostaje radnika

- I prije deset godina kad je stopa tih privremenih poslova ili ugovora na određeno bila oko devet posto, posebice što je najveći postotak bio među mladima i među ženama, upozoravali smo kakav će to imati utjecaj na iseljavanje i odluku mladih da zasnuju obitelj. To je jak potisni čimbenik na iseljavanje. Mladi ljudi nemaju sigurnu egzistenciju i tražit će je negdje drugdje ili će ostati u Hrvatskoj ali će ih nesigurnost natjerati da odgađaju rađanje djece, upozorava demograf Anđelko Akrap koji je i savjetnik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović.

On dodaje i da je u Hrvatskoj, kao uostalom i u Španjolskoj i Portugalu, i veliki udio turizma u gospodarstvu uzrok velikog broja sezonskih radnika, ali da se privremenih oblika zapošljavanja ne libe ni poslodavci u ostalim sektorima dok država nema ni plan ni novac kojima bi uskočila s nekim mjerama za ljude koji mogu računati samo na takvo zapošljavanje.

Hrvatsku udrugu poslodavaca, koja stalno upozorava na nedostatak radnika, pitali smo je li između ostalog i tako visok postotak privremenog zapošljavanja razlog što njihove članice teško pronalaze radnike.

Iz HUP-a odgovaraju da se poslovno okruženje stalno mijenja, a s njime i kupci, tržišta, konkurencija te upozoravaju na trend projektnog pristupa organizaociji poslovanja u kojem se sve veći dio djelatnosti tvrtke koji nije najuži »core« poslovanja tvrtke, radi preko vanjskih suradnika i preko povremenog angažiranja radne snage s tržišta.

Ističu da je u takvom okruženju najizazovnije malim i mikro tvrtkama koje su najizloženije nepredvidivim promjenama i okruženjem.- U takvoj tržišnoj situaciji, te uz zastarjeli i nefleksibilan Zakon o radu, određen broj poslodavaca bira ugovore o radu na određeno vrijeme, kažu iz HUP-a.

Dodaju da je jedan od faktora i sezonalnost hrvatskog gospodarstva koje je konačno počelo rasti u periodu 2016. godine kad je porastao i broj ovakvih ugovora. Ističu da posebice turizam i graditeljstvo, pa čak i jedan dio trgovine, imaju u sezonskim periodima povećanu potrebu za radnicima, no ta je potreba vremenski limitirana.

Poslovni modeli

- Ovome u prilog ide i produljenje turističke sezone što stvara sve veću potrebu za sve većim brojem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, pojašnjavaju iz HUP- a.

Podsjećaju i da je pojačan fokus hrvatskih poslodavaca na povlačenje sredstava iz EU fondova, pri čemu poslodavci zapošljavaju konzultante i ostale stručnjake na određeno vrijeme koje je potrebno da se izradi dokumentacija za prijavu projekata. Tvrde i da je digitalizacija promijenila oblike rada jer se ljudi sve više odlučuju na povremeni rad kod jednog poslodavca (freelancing).

- Poslodavcima je svakako u interesu privući i zadržati kvalitetne radnike na što duži period no moramo imati na umu da to sada zbog svih gore navedenih faktora više nije tako lako moguće te da se i poslodavci prilagođavaju novim situacijama i poslovnim modelima kako bi ostali što konkurentniji na tržištu, poručuju iz HUP -a.

Takav bi odgovor mogao značiti da se trendovi povećanja udjela ugovora na određeno neće tako skoro promijeniti.

Crna Gora neslavni rekorder

Zemlja s najnižim udjelom privremenog zapošljavanja je Rumunjska gdje tek 1,1 posto zaposlenih ima takav ugovor, no istine radi treba priznati da joj to nije puno pomoglo da spriječi odlazak građana u bogatije zemlje Europske unije. Udio privremenog zapošljavanja je niži od pet posto i u Litvi, Latviji, Estoniji, Bugarskoj. Donosi Eurostat podatke i za primjerice Norvešku gdje je 8,4 posto radnika zaposleno na određeno vrijeme. U Makedoniji je taj postotak 15,1 posto a među zemljama za koje je objavljena statistika svakako je rekorder Crna Gora gdje gotovo svaki treći radnik, odnosno njih 32,9 posto ima ugovor koji im tek na određeni rok osigurava posao.

U susjednoj Sloveniji 15,7 posto radnika imalo je posao samo privremeno što znači da je njihov udio za 22 posto manji nego u Hrvatskoj.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi