sindikat

VIJESTI


08. srpnja 2019.

Klimatske promjene povećavaju troškove poslovanja

Privredni.hr - Sve veće vrućine uzrokovane klimatskim promjenama mogle bi dovesti do gubitka oko 80 milijuna radnih mjesta do 2030. godine, a najteže bi mogle biti pogođene siromašne zemlje, upozorili su iz Ujedinjenih naroda. Porast temperature za 1,5 Celzijevih stupnjeva do kraja stoljeća mogao bi dovesti do smanjenja broja radnih sati za 2,2 posto, što odgovara brojci od 80 milijuna izgubljenih radnih mjesta s punim radnim vremenom, prema projekcijama UN-ove Međunarodne organizacije za rad (ILO). Trošak za globalno gospodarstvo iznosio bi 2.400 milijardi dolara, dodaju u ILO-u. Pojašnjavaju pritom da ljudi neće moći raditi zbog zdravstvenih rizika koje izazivaju visoke temperature. "Utjecaj toplinskog stresa na produktivnost rada ozbiljna je posljedica klimatskih promjena, koji se nadovezuje na druge nepovoljne utjecaje kao što su promijenjeni obrazac kišnih oborina, podizanje razine mora i gubitak biološke raznolikosti", kaže Catherine Saget iz ILO-a.

Toplinski stres nastaje kada tijelo apsorbira više topline nego što može podnijeti. Ekstremna vrućina može prozročiti bolesti poput toplotnog udara i iscrpljenosti te povećati smrtnost i pogoršati postojeće zdravstvene probleme. Najviše će biti pogođeni poljoprivredni radnici, osobito žene, koje čine većinu od ukupno zaposlenih 940 milijuna radnika u tom sektoru, upozoravaju u ILO-u. Prema njihovim će procjenama na radnike u poljoprivredi otpadati oko 60 posto svih radnih sati koji će do 2030. godine biti izgubljeni zbog toplinskog stresa.

U građevinskom sektoru izgubljena će biti otprilike petina radnih sati, a najviše će biti pogođene najsiromašnije zemlje jugoistočne Azije i zapadne Afrike, dodaju iz ILO-a. Sve veće vrućine značajno će pogoditi i prometni, turistički i sportski sektor  te industriju, napominju.
"Uz velike ekonomske troškove zbog toplinskog stresa, možemo očekivati i sve dublji jaz između zemalja s niskim i onih s visokim dohotkom, pogoršanje uvjeta rada za najugroženije te raseljavanje ljudi", dodala je Saget.

Iz Svjetske meteorološke organizacije prošli su tjedan upozorili da bi ova godina mogla biti rekordna po visini temperatura, a time i razdoblje od 2015. do 2019. najtoplije petogodišnje razdoblje u povijesti. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da će toplinski stres povezan s klimatskim promjenama vjerojatno prouzročiti dodatnih 38.000 smrtnih slučajeva godišnje u svijetu u razdoblju od 2030. do 2050. godine. (Hina, P.hr)

Sever: Trebali smo sudjelovati u radnoj skupini novog zakona o referendumu

Izvor: N1

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever u komentirao je navode Jutarnjeg lista da je novi zakon o referendumima završen, izjavivši kako sindikati nisu sudjelovali u radnoj skupini za izradu novog zakona o referendumu, a trebali su. Prema saznanjima Jutarnjeg lista Ministarstvo uprave već je završilo novi zakon o referendumu kojim su nanovo određeni obrasci po kojima bi se prikupljali potpisi, odredili rokovi te bi se definiralo mjesto gdje se potpisi mogu prikupljati i u kojem se roku moraju predati. No novi zakon, navodno, već dva mjeseca "stoji u ladici".

Krešimir Sever i predstavnici sindikalne inicijative prikupljali su potpise za inicijativu "67 je previše", pri čemu su prikupili i Hrvatskom saboru predali gotovo 750 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

"Mi smo iz medija doznali da postoji radna skupina koja se priprema za izmjene ovog sustava referenduma i samog zakona, tražili smo da sindikalci imaju predstavnika, dobili smo potvrdu, međutim predstavnica nikada nije bila pozvana na rad radne skupine", kazao je Sever.

Sever kao najveće probleme referenduma vidi zakonske odredbe o vremenu i mjestu prikupljanja potpisa te broj potpisa koji određuje pak broj biračkog tijela po posljednjim popisima. Naglasio je kako su u prikupljanje potpisa krenuli radi bahatosti i jednostranosti vlasti te zbog odbijanja komunikacije oko zakona i propisa.

"Mi bismo oko toga trebali debelo sjesti i razgovarati, u čemu sudjelovali nismo. Ono što bi trebalo proizaći jest na koji način će same političke vlasti gledati i modelirati takav model referenduma, nismo mi vlasti doživljavali kao protivnike, uvijek smo se odazivali na sve komunikacijske kanale, a često smo i sami tražili da nas se pozove", kazao je Sever.

Sever također vjeruje kako građani Hrvatske nisu navikli da ih se nešto pita osim na izborima: "I to je suština koju treba promijeniti u glavama politike, da su tu radi građana, a ne obrnuto. Da bi se za sve značajne događaje, zakone i propise trebalo pitati građane, a zakonom regulirati samo referendumsko pitanje".

Sever je naglasio kako institucije moraju ranije prozvati referendumske inicijative oko nezakonitosti referendumskog pitanja, kako se ne bi uzaludno krenulo u prikupljane potpisa i bacio novac, tu treba jasno odrediti i ovlasti Ustavnog suda.

Uznemirujuća analiza: Pogledajte za koliko rad u starosti skraćuje živote umirovljenika

Josip Mihaljević

Umirovite se s 55 i živjet ćete do 80. godine. Radite li do 65. godine, umrijet ćete u 67. Tako otprilike izgledaju zastrašujući novi izračuni koji otkrivaju koliko rad u trećoj dobi zapravo uništava naše zdravlje. Podatci dolaze iz SAD-a koji nema klasičan mirovinski sustav – ljudi štede dok rade, a kad smatraju da su ušparali dovoljno – odlaze u mirovinu.

(Mirovina.hr) - SAD nema klasičan mirovinski sustav. Nitko ih ne tjera da komad svoje plaće čitavog života uplaćuju u mirovinski sustav, iako gotovo svi to rade na svoju ruku. Mirovinska industrija je bitno drugačija kod njih i moraju pomno planirati svaki korak. Financijski planerAlec Riddle pogledao je vezu između toga koliko tamošnji umirovljenici rade i koliko je vjerojatno da će uživati u mirovini. Riddle na kraju zaključuje da oni koji rade maksimalno koliko mogu imaju bitno kraći period primanja u mirovini u odnosu na one koji u mirovinu odlaze mlađi, pišebiznews.com.


Većina u mirovinu ide s 57 godina, oni koji rade dulje – ne požive dugo

Mnogi Amerikanci pokušavaju raditi što dulje kako bi osigurali “dovoljna sredstva” za mirovinu, taj imaginarni cilj koji su si zamislili raspodijeliti za ostatak života. Prema analizi Aleca Riddlea, velik broj njih umireunutar dvije godine od umirovljenja. Svoje podatke temelji na aktuarskim studijama koje su provedene nad nekim od najvećih mirovinskih fondova u SAD-u (Boeing Aerospace, Ford Motor Company, Bell Labs, Lockheed Martin). Primjerice, zaposlenici koji su se umirovili sa 65 godina, a pripadnici su Boeing Aerospace mirovinskog fonda – preminuli su unutar dvije godine od umirovljenja.

Dr. Ephrem Cheng obrazložio je to aktuarskim izračunima i napravio korelaciju između godine života kada odete u mirovinu i dugovječnosti.

Do podataka je došao analizom kada su se pripadnici Boeing mirovinskog fonda umirovili i koliko je čekova na njihovo ime stiglo do njihove smrti. Iskustva u Boeingu i nisu baš sjajna – zaposlenici koji su u mirovinu otišli sa 65 godina života u prosjeku su poživjeli samo 18 mjeseci. Slično iskustvo kod Lockheed Martina, gdje su u prosjeku, zaposlenici primili samo 17 mjesečnih obroka mirovine prije smrti.

Iskustva su slična i kod drugih spomenutih mirovinskih fondova. Drugo istraživanje ilustriralo je činjenicu da je prosječna dob umirovljenja, u velikim američkim tvrtkama, 57 godina starosti. Tako da su ljudi koji u mirovinu odlaze sa 65 u manjini, ali njihov očekivani životni vijek otkriva zastrašujuće prognoze.

Druga strana priče je ipak pozitivna

Kako je moguće da su razlike toliko velike? Riddle objašnjava da oni koji se odlučuju na dulji rad svoje tijelo i um izlažu prevelikom stresu koji pokreće lančanu reakciju. Razvijaju velik broj zdravstvenih problema i naposlijetku umiru dvije godine od umirovljenja.

Druga strana priče je ipak pozitivna.Zaposlenici u istim kompanijama koji u mirovinu odlaze ranije, primjerice s 55 godina, u prosjeku u mirovini uživaju više od 25 godina! Riddle smatra kako je izglednije da su “teret rada” podnijeli u mlađim godinama i da su puno manje stresirani od svojih kolega koji u mirovinu odlaze desetljeće nakon.

Riddle zaključuje da bi korporacije i zaposlenici trebali naći kompromisno rješenje. Radnicima se, u vidu s ovakvim podatcima, mora omogućiti ranije umirovljenje ili barem financijsku neovisnost – i to što je ranije moguće. To će s jedne strane osigurati da žive dulje, sretnije i opuštenije do 80. godine i nadalje.

Dakle, deset godina rada od 55. do 65. godine, može vam život skratiti za 20 godina. Tako je barem na primjeru radnika najvećih američkih korporacija, ali budući da je biologija čovjek na svijetu više manje ista – za pretpostaviti je da se ovakvi slučajevi “izgubljene mirovine” događaju i u Hrvatskoj.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi