sindikat

VIJESTI


02. kolovoza 2019.

Sever poklopio novog ministra rada: Narod je već rekao što misli o radu do 67. godine

ČEKA SE REFERENDUM

Autor: Nikola Sučec

Novi ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović u ponedjeljak je u intervjuu Večernjem listu istaknuo kako rad do 67. godine života nema alternative te kako je mirovinska reforma dobro pripremljena i ide dalje. Jedan od lidera referendumske inicijative '67 je previše', šef Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, novom je ministru poslao jasnu poruku - narod je već rekao što želi, a Vladi je bolje da ne komplicira održavanjem referenduma

(T-portal.hr) - Sever nam kaže kako ministar u ovom trenutku ne može reći ništa drugo o radu do 67. godine jer je Zakon o mirovinskom osiguranju već na snazi, pa ga je on dužan primjenjivati, ali kako će to trajati samo do referenduma. 'Očekujemo da Vlada što prije provjeri potpise jer se s time malo odugovlači. Dio podataka i sami smo prebrisali i prekontrolirali, a kako smo predali dovoljno potpisa za dva referenduma, očekujemo da Vlada u rujnu obavijesti Sabor da nema zapreka za njegovo održavanje', ističe Sever. Nada se da ni Sabor onda neće komplicirati jer su vladajući valjda svjesni toga da impotpora birača padaiz mjeseca u mjesec.

 

'Mudra vlast bi prigušila taštinu u sebi. Vlast raspisivanjem referenduma ne bi izgubila obraz jer su sindikati samo narodu dali mogućnost da se izrazi. Kad se referendum dogodi, mi ćemo dobiti promjenu zakona. Tada će taj isti ministar rada morati govoriti da će poštivati zakon koji stupa na snagu', pojašnjava nam Sever.

'Ministar u ovom trenutku ne može ništa drugo izreći, niti se može očekivati od nekoga tko je sudjelovao u kreiranju ovog zakona i tko je cijelo vrijemedržao potporu ministru Paviću da će reći nešto suprotno.On je svjestan, kao i vlast, da nemamo što razgovarati o odredbama zakona za koje smo skupili potpise. Ljudi su svojim potpisima izrazili volju i očekujem referendum u jesen, a valjda se neće sve komplicirati s Ustavnim sudom, što će još više razbjesniti javnost', rekao je Sever te zaključio:

"Nadam se da Vlada neće dva puta u istom grmu stati na iste grablje koje će ih udariti po čelu. Podcijenili su nas i građane. Išli su s plaćenim reklamama za mirovinsku reformu, a koje su pomogle da što više građana dođe potpisati za referendum, no pomogao nam je i kardinal Josip Bozanić jer je zabranio prikupljanje potpisa ispred crkava u Zagrebačkoj nadbiskupiji, dok ostali biskupi nisu imali nikakvog problema s našom inicijativom.'

 

Osim toga, čelnici tri najveća sindikata osvrnuli su se u ponedjeljak na najavljenu poreznu reformu. U Savezu samostalnih sindikata (SSSH), Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS) i Matici hrvatskih sindikata (MHS) govore kako novi krug reforme neće imati utjecaj na plaće u Hrvatskoj niti će zaustaviti iseljavanje mladih, ali će napuniti džepove trgovaca i ugostitelja.

Mjeru za mlade radnike, prema kojoj će oni mlađi od 25 godina biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, šef SSSH Mladen Novosel nazvao je populističkom jer ona neće zaustaviti iseljavanje, dok će starije radnike staviti u diskriminirajući položaj.

Sindikati su pozvali Vladu da učini više na podizanju plaća u Hrvatskoj. Predložili su povećanje neoporezivog dijela dohotka s 3800 na 4370 kuna, koliko iznosi 60 posto medijan plaće, povećanje minimalne plaće na 4370 kuna bruto te, što se tiče poreza na dohodak, vraćanje međustope od 12 posto za plaće do17.500 kuna.

Od četvrtog kruga porezne reforme sindikalci su pozitivnim ocijenili uvođenje u neoporezive primitke troškove prehrane i plaćanja vrtića za djecu radnika, kao i troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja.

SINDIKATI: 'Četvrti krug porezne reforme ide na ruku poslodavcima'

Predsjednik NHS-a Krešimir Sever tvrdi da se mjera za mlade donosi bez konkretnih izračuna, dok će se s druge strane smanjiti prihodi lokalnim zajednicama koje bi potom mogle smanjivati subvencije vrtićima, poskupljivati komunalne usluge, uvoditi prirez

(VEČERNJI LIST) - Čelnici tri sindikalne središnjice ocijenili su u ponedjeljak na konferenciji za novinare dačetvrti krug porezne reformeu velikoj mjeri ide na ruku poslodavcima dok radnicima ostavlja mrvice. U Savezu samostalnih sindikata (SSSH), Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS) i Matici hrvatskih sindikata (MHS) tvrde da novi krug reforme neće imati utjecaj na najniže plaće u Hrvatskoj niti će zaustaviti iseljavanje mladih, dok će s druge strane napuniti džepove trgovaca i ugostitelja. Predsjednik SSSH Mladen Novosel kaže da porezna reforma najvišeide na ruku poslodavcimadok građanima ostavljala mrvice. "I ovim četvrtim krugom rasterećenja najmanje nezadovoljni će biti poslodavci" , ustvrdio je.

Mjeru za mlade radnike prema kojoj će oni do 25 godina biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, a oni od 26 do 30 godina plaćati 50 posto tog poreza Novosel je nazvao "populističkom" jer, kako je kazao, to neće zaustaviti mlade da odlaze van, a napravit će diskriminaciju u odnosu na ostale radnike.

Predsjednik NHS-a Krešimir Sever tvrdi da se mjera za mlade donosi bez konkretnih izračuna, dok će se s druge strane smanjiti prihodi lokalnim zajednicama koje bi potom mogle smanjivati subvencije vrtićima, poskupljivati komunalne usluge, uvoditi prirez.

Sever je ocijenio da Vlada vodi politiku podilaženja poslodavcima pod svaku cijenu, a preko leđa radnika i države.

"Vlasti kukaju da im nedostaje u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, a podilaze poslodavcima klizajući u prostor neoporezivih davanja. Činjenica je da od toga neće imati koristi ni mirovinsko ni zdravstveno, a niti će imati koristi radnici s najnižim ili prosječnim plaćama", kazao je.

Makroekonomist MHS-a Matija Kroflin smatra da je četvrti krug porezne reforme najlošiji dosad jer, tvrdi, niti će potaknuti dodatni rast BDP-a niti povećati plaće šireg kruga građana, niti smanjiti cijene.

"Velika većina poreznih prihoda koji će se kroz ovu reformu izbiti iz državnog proračuna baca se uludo, gotovo tri milijarde kuna od ukupne procijenjene vrijednosti od 3,7 milijarde kuna odnosi se na smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto i na smanjenje PDV-a za ugostiteljstvo", kazao je Kroflin.

Dodao je kako će tih 3 milijarde kuna na kraju završiti u džepovima trgovaca i ugostitelja, bez smanjenja cijena.

Mjeru za mlade nazvao je nepromišljenom. "Porezne promjene ne nude odgovore na trendove iseljavanja niti rješavaju goruće hrvatske probleme, iz ovih mjera čak ne vidim ni nekakav politički racio, to čak nisu ni predizborne mjere", ustvrdio je Kroflin.

Sindikati su pozvali Vladu da učini više na podizanju plaća u Hrvatskoj. Predložili su povećanje neoporezivog dijela dohotka s 3800 na 4370 kuna, koliko iznosi 60 posto medijan plaće, povećanje minimalne plaće na 4370 kuna bruto, te kod poreza na dohodak vraćanje međustope od 12 posto za plaće do 17500 kuna.

Od četvrtog kruga porezne reforme sindikalci su pozitivnim ocijenili uvođenje u neoporezive primitke troška prehrane i troška plaćanja vrtića za djecu radnika, kao i troškovi dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja.

HRVATSKI PRORAČUN ZA 2020.: Proračunski prihodi 141,6, a rashodi 144,3 milijardi kuna

SJEDNICA VLADE
Glavni pokretači rasta po Marićevim riječima bit će i dalje osobna potrošnja i domaća potražnja, dok se, unatoč daljnjem rastu izvoza, očekuje negativan doprinos neto izvoza.

(Novilist.hr) ZAGREB - Prihodi državnog proračuna u 2020. godini planiraju se na razini od 141,6 milijardi kuna, dok bi rashodi iznosili 144,3 milijarde kuna, navodi se u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2020. do 2022. godine, koje je na sjednici Vlade u četvrtak predstavio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. Istaknuo je da Vlada za ovu godinu projicira realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,8 posto, dok se za 2020. rast projicira po stopi od 2,5 posto, a za 2021. i 2022. godinu 2,4 posto. Glavni pokretači rasta po Marićevim riječima bit će i dalje osobna potrošnja i domaća potražnja, dok se, unatoč daljnjem rastu izvoza, očekuje negativan doprinos neto izvoza.Vlada projicira i proračunski manjak u 2020. godini od 0,2 posto, te višak od 0,2 posto u 2021. i 0,6 posto u 2022. godini. Inflacija se za cijelo projekcijsko razdoblje projicira između 1, i 1,5 posto, dok bi u ovoj godini, po riječima ministra Marića, trebali biti manja od 1 posto.

Što se tiče javnog duga, njegov bi udio u BDP-u trebao bi se i dalje svake godine smanjivati za po tri postotna boda, a do 2022. godine pasti na 61,9 posto.

Ministar Marić je rekao da je tempo pada javnog duga četiri puta brži od onoga koji se traži u Paktu o stabilnosti i rastu, što je bitno i za proces uvođenja eura.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi