sindikat

VIJESTI


10. rujna 2019.

Ministarstvo nije moglo ispuniti obaveze prema Međunarodnoj organizaciji rada pa Vlada sada – osniva Povjerenstvo

Gabrijela Galić

(FAKTOGRAF) - Kada ne znaš kako riješiti problem, osnuj povjerenstvo – a naročito ako problem ne znaš riješiti uoči predsjedanja Europskom unijom. Hrvatska neredovito ispunjava svoje obaveze prema Međunarodnoj organizaciji rada (MOR), pa je na današnjoj sjednici Vlade osnovano Povjerenstvo Vlade za ispunjavanje obaveza prema MOR-u (točka 12.). Riječ je o međuresornom povjerenstvu kojeg će voditi ministar rada.

„Hrvatska nije redovito izvršavala svoje obveze provođenja postupaka podnošenja te u ovom trenutku ima dvadeset i četiri konvencije, preporuke i protokola koji nisu podneseni nadležnom tijelu, zbog čega je nužno stvoriti uvjete za učinkovito i žurno rješavanje postojećih zaostataka, kao i osigurati da se ubuduće postupak podnošenja pokreće redovno svake godine nakon održavanja Međunarodne konferencije rada“, navodi Vlada u obrazloženju odluke o osnivanju Povjerenstva.

Odbor za primjenu standarda MOR-a prozvao Hrvatsku

Da Hrvatska svoje obaveze prema Statutu MOR-a ne obavlja upozorava se i u zadnjem izvještaju Odbora za primjenu standarda MOR-a. On je izrazio zabrinutost zbog činjenice da određeni broj država članica MOR-a ne ispunjava svoje statutarne obaveze izražavajući pritom nadu da će te vlade poduzeti odgovarajuće korake kako bi ispunile obaveze. Od članica Europske unije (EU) samo su Hrvatska i Malta navedene u izvještaju. One su se našle u društvu, među ostalim, Konga, Azerbajdžana, Čilea, Gvineje, Libije, Pakistana…

Taj je izvještaj MOR-ova Odbora, možda, Vladu potaknuo da cijelu priču ubrza. No, tu je i drugi motiv – nadolazeće predsjedavanje EU-om. U obrazloženju odluke o osnivanju Povjerenstva, Vlada navodi da će Hrvatska tijekom svog „predsjedavanja EU preuzeti i obveze koordinacije država članica prema MOR-u“, pa će osnivanje Povjerenstva „ubrzati postupke podnošenja i redovno izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza“ te će pokazati „i predanost Republike Hrvatske temeljnim vrijednostima MOR“.

Kad ne znaš riješiti problem, osnuj povjerenstvo

Pitanje je hoće li novoosnovano Povjerenstvo doista i napraviti pomake. Naime, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i do sada je bilo tijelo za vezu s MOR-om te je bilo zaduženo za koordinaciju i komunikaciju sa svim ostalim tijelima nadležnim za pojedine konvencije, protokole i preporuke, kao i za objedinjavanje izvještaja i njihovo slanje MOR-u. No, „dosadašnja neformalna suradnja s ostalim resorima nije polučila očekivan učinkovit i ažuran rad na pokretanju postupaka podnošenja, ali niti na izradi izvješća“, navodi Vlada.

Prema Statutu MOR-a, države članice te organizacije nisu obavezne potvrditi sve konvencije i protokole kao niti usvojiti sve preporuke koje se usvajaju na Međunarodnoj konferenciji rada, koja se održava svake godine u lipnju. Međutim, obaveza je svake države članice da usvojenu konvenciju, protokol ili preporuku podnese nadležnom zakonodavnom tijelu na znanje u roku od najviše godinu dana od održavanja Međunarodne konferencije rada. Taj se rok, iznimno, može produljiti do 18 mjeseci.

Porezne olakšice: Plaće će rasti, ali ne i uplate za mirovinski fond

Josip Mihaljević
Umirovljenici bi se trebali veseliti svakoj vijesti o povećanju plaća radnicima iz jednostavnog razloga jer mirovine prate rast plaća. Međutim, s novim pravilima o neoporezivim dodatcima – radnici će dobiti veću neto plaću, ali uplate za mirovinski fond neće se povećati.

(Mirovina.hr) - Poslodavci od jučer svojim radnicima mogu povećati plaću kroz još jedan mehanizam neoporezivih dodataka, ali će na tu povišicu izostati doprinosi za mirovinski i zdravstveni fond, piše 24sata.hr. Poslodavci su radnicima već kroz neoporezive dodatke mogli radnicima isplatiti 5.000 kuna godišnje nagrade za rad, 2.500 kuna za prigodne nagrade, 10.000 kuna za rođeno dijete, 1.750 kuna za odvojen život i do 5.000 kuna jubilarne nagrade. Od jučer im mogu isplatiti i 5.000 kuna godišnje za obrok.

Razlika između ‘običnog’ povećanja plaće i neoporezivog dodatka

Radnicima će plaće porasti, ali većina tog rasta neće završiti u mirovinskim fondovima. Kada bi poslodavac radniku na ‘običan’ način išao podići plaću s 6.000 na 7.000 kuna, morao bi to platiti 2.032 kune. Tisuću bi otišlo radniku, a 1.023 kune bi morao platiti doprinose za zdrastvo, mirovinsko, porez i prirez. S neoporezivim olakšicama, poslodavac može iskoristiti 2.000 kuna i dići plaću dvojici radnika, bez da plaća dodatni iznos kroz doprinose. Radnici s jedne strane dobiju veću neto plaću, ali uplate za mirovinu im ostaju iste.

Što to znači za umirovljenike i mirovine?

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever istaknuo je i dobre i loše stvari ovog mehanizma rasta plaća:

“Uvođenje široke palete neoporezivih primitaka ima svoje dobre i loše strane. Neki radnici će proći bolje, neki lošije, ali će sigurno svi poslodavci proći bolje”, kazao je.

Ipak, upozorio je kako će poslodavci iskoristiti ovu mogućnost da povećaju radnicima plaće nauštrb povećanja doprinosa i da će na taj način uštedjeti.

“Jer poslodavci sada planiraju ‘izvući’ tu naknadu iz plaće, što radniku znači manju bruto plaću, a to znači i manju kreditnu sposobnost, ali i manje uplate za mirovinu. A poslodavac će tim potezom uštedjeti i na zdravstvenim doprinosima. Neki poslodavci su rekli da će tu razliku dati radnicima, ali neki će je zadražati za sebe, a neki podijeliti s radnicima pola-pola. Mnogi radnici su nam rekli da su svjesni da će im biti manje za mirovinu, ali njima treba povećanje plaće sad i zato će na to pristati”, kazao je Sever.

Marić: “U konačnici to znači povećanje plaća i standarda”

Ministar financija Zdravko Marić svjesni su kritike da će najviše ispaštati doprinosi, ali u konačnici ova mjera znači veće plaće i veći standard radnika.

Mjera je izuzetno popularna, u zadnjih devet mjeseci radnicima je ipslaćeno preko dvije milijarde dodatnih kuna na plaće kroz nagrade.

“Točne je da za te iznose nisu plaćeni doprinosi i porezi, ali da smo ostavili istu poreznu politiku, pitanje je bi li taj novac radnicima uopće bio isplaćen. Tako da smo svjesni tog problema, ali cilj je postignut i radnici su ipak dobili veće plaće”, kazao je za 24sata sugovornik iz Vlade.

Vladu čeka burna jesen: kreće val prosvjeda i štrajkova

Pobuna
AUTOR: Mirela Lilek, Adriano Milovan

(Novac.hr) - Ako je suditi prema najavama sindikata, Hrvatsku bi ove godine doista mogla dočekati vruća jesen. Sindikalcima je ovaj put, potvrdili su nam sindikalni čelnici, voda došla do grla pa se ne treba čuditi da Banskim dvorima postavljaju ultimatum: ili će pristati na njihove zahtjeve za povećanjem plaća, ili će organizirati štrajkove i prosvjede. "Prijetnje štrajkovima i prosvjedima vrlo su realne. Ljudi odlaze iz Hrvatske, ne žele raditi u ovakvim uvjetima i za ovakve plaće", upozorava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Dodaje da Hrvatska u porastu plaća zaostaje za ostalim novim članicama EU, koje većim plaćama nastoje ublažiti problem iseljavanja s kojim se i one suočavaju.

- Rumunjska i Bugarska još su prije nekoliko godina shvatile da samo većim plaćama mogu zaustaviti iseljavanje i krenule su povećavati plaće. Nisu se pritom previše osvrtale ni na preporuke Europske komisije, ni međunarodnih financijskih institucija - objašnjava Sever.

Prvi “kamen”

Zahtjeve za većim plaćama Vladi su, podsjetimo, postavili liječnici, prosvjetari, policajci i zatvorski čuvari. Uz to, povećane plaća traže i vozači autobusa, iako njihov poslodavac nije Vlada, nego privatne tvrtke, javnim iznošenjem zahtjeva za većim plaćama i akcijama poput zaustavljanja prometa žele, ističe Sever, skrenuti pozornost na svoj problem.

Tko će biti prvi koji će “baciti kamen”? Čini se, prosvjetari. U četvrtak u 12 sati okupit će se pred Vladom, najavljuju dolazak 27 autobusa iz cijele Hrvatske. Traže povećanje plaća u prosječnom iznosu od 600 kuna za sve zaposlenike, njih oko 60.000 u osnovnim i srednjim školama, i to povećanjem koeficijenata za 6,11 posto. Nakon prosvjeda zahtijevat će sastanak s premijerom. Ako se Andrej Plenković ponovno ogluši, s obzirom da ne odgovara od lipnja na zahtjeve sindikata, tada će mu urudžbirati najavu štrajka u školama. Prema podacima ministarstva, prosječna neto plaća zaposlenika bez djece iznosi 5800 kuna, a najviša 8200 kuna. Analiza sindikata pokazala je da je najbolja varijanta podići plaće učitelja na nivo plaća asistenata na sveučilištima, a to bi značilo prosječnih 600 više na sadašnje plaće.

Sever kaže da velike izglede za prosvjed imaju i zatvorski čuvari te pravosudni policajci koji rade, kako kaže, u očajnim uvjetima.

- Ljudi jednostavno ne žele raditi u takvim uvjetima za tako male novce. Čak ih ne puštaju ni u mirovinu, jer ne mogu naći druge zatvorske čuvare - poručuje Sever.

U atmosferi općeg nezadovoljstva, dodaje naš sugovornik, onaj koji prvi krene bit će okidač i izgledno je da će mu se pridružiti i druge nezadovoljne skupine. Razlog, kažu sindikalci, ne treba tražiti samo u zahtjevima za povećanjem plaća, nego u ‘miksu faktora’, među kojima značajno mjesto zauzima sudbina referenduma protiv mirovinske reforme za koji su sindikalci prikupili brojne potpise.

Dobar tajming

- Bude li Vlada odugovlačila s raspisivanjem referenduma ili na bilo koji način pokušala izigrati njegovo raspisivanje, mi na to nećemo gledati skrštenih ruku - jasan je Sever.

- Tajming im je dobar - prokomentirao je sindikalne prijetnje vrućom jeseni Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Pri izboru tajminga odašiljanja prijetnji o pokretanju lavine štrajkova i prosvjeda, objašnjavaju analitičari, važno je i to što je Hrvatska zapravo već u predizbornoj kampanji jer nas čekaju najprije predsjednički, a potom i parlamentarni izbori, kao i to što u prvoj polovici sljedeće godine predsjedamo Europskom unijom.

- Predsjedanje EU i prosvjedi teško će ići zajedno - primjećuje Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

No, u spomenutom “miksu faktora” postoje i elementi koji ne idu u prilog sindikatima. Za početak, tu je usporavanje gospodarskog rasta u drugom ovogodišnjem tromjesečju, u kojem je stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), prema prvim procjenama državne statistike, usporila sa 3,9 posto, koliko je iznosila u prvom kvartalu, na 2,4 posto. Nadalje, vodeći hrvatski vanjskotrgovinski partneri - Njemačka i Italija, plešu na ivici recesije: ako te dvije zemlje potonu u recesijski ponor, za sobom će, već sada je to jasno, povući i Hrvatsku. Konačno, Hrvatska je krenula u projekt uvođenja eura, a preduvjet za to su sređene javne financije. Sve to uvelike otežava ispunjavanje sindikalnih zahtjeva.

Ekonomisti s kojima smo razgovarali nisu željeli procjenjivati hoće li na kraju Vlada izaći ususret sindikalnim zahtjevima i u kojoj mjeri. Ipak, upozoravaju da kabinet Andreja Plenkovića mora voditi računa o održivosti stanja u javnim financijama, ali i o gospodarskim i političkim kretanjima u zemlji i okruženju.

- Bude li Vlada povećavala plaće, onda će morati ili povećati poreze ili se zadužiti, a ni jedno ni drugo nije dobro, to više što želimo pristupiti zoni eura. Reforme se ionako uglavnom ne provode - napominje Bejaković.

Dodaje kako je svjestan da su radnici nezadovoljni plaćama, ali da s povećanjem plaća treba biti vrlo oprezan.

- Naše su plaće male s obzirom na cijene, ali su velike s obzirom na našu produktivnost - ističe Bejaković.

Stabilnost vlasti

Lovrinčević, pak, smatra da je Vlada trebala izabrati drugi put i zahtjeve sindikata dijelom ublažiti povećanjem neoporeziva dijela dohotka. Već i povećanje neoporeziva dijela dohotka sa sadašnjih 3800 na 4200 kuna građanima bi u džepovima ostavilo više novca za potrošnju, čime bi neto plaće zapravo porasle, i to ne samo skupinama koje sada to traže, nego svima. O umjerenom povećanju osnovice plaća potom bi se mogli nastaviti pregovori i te bi veće osnovice mogle zaživjeti na ljeto sljedeće godine.

- Time bi se amortizirao dio zahtjeva sindikata za rastom plaća - poručuje Lovrinčević.

Problem s ovakvim pristupom javlja se, međutim, u političkoj sferi. Naime, porez na dohodak slijeva se u blagajne lokalnih jedinica, što znači da bi u lokalnim proračunima, uključujući i proračun Grada Zagreba, bilo manje novca. U uvjetima kad vladajuća većina u Saboru ovisi i o rukama zastupnika i “žetončića” koje kontrolira zagrebački gradonačelnikMilan Bandić, moglo bi se otvoriti pitanje stabilnosti vlasti, zaključuje Lovrinčević. I to u trenutku kad Hrvatska prvi put u povijesti treba preuzeti kormilo EU.

Zakomplicirali se pregovori u zdravstvu

Čelnica Strukovnog sindikata medicinskih sestara Anica Prašnjak najavila je akciju “Pet do 12” u kojoj će sljedeće srijede osoblje nekoliko hrvatskih bolnica (KBC Zagreb, OB Dubrovnik i KBC Split) kratkotrajno zaustaviti rad kako bi građane i Vladu upozorili na to da je stanje u sustavu zdravstvene skrbi neizdrživo.

- Zdravstveni sustav uistinu je pred kolapsom u odnosu na broj zaposlenika, radne uvjete, plaće, prekovremene sate i neimanje kolektivnog ugovora već godinu i pol - rekla je Prašnjak.

Situacija oko pregovora između sindikata iz sektora zdravstva i resornoga ministarstva u petak se dodatno zakomplicirala. Sindikati od svojih zahtjeva ne odustaju, Vlada ih ne prihvaća, a to znači da nam prijeti veliki štrajk bolničkog osoblja.

No, kako je zapravo došlo do ove situacije. Kolektivni ugovor u zdravstvu istekao je 26. ožujka 2018. godine i tada je potpisan ugovor na godinu. Razlog tome ležao je u činjenici da zbog malog broja članova Hrvatski sindikat liječnika, kao nositelja djelatnosti, ne smije biti dijelom pregovaračkog tima, tako da je zapravo Vladi dala jednu godinu da se zakon izmijeni. Kako se to nije dogodilo, potpisali su novi ugovor na tri mjeseca. I dalje se čekala izmjena Zakona o reprezentativnosti, no činilo se da je problem riješen. Naime, ministar zdravstva Milan Kujundžić sa sindikatima je parafirao i dogovorio povećanje plaća od sedam posto. To je državu na godišnjoj razini stajalo oko 450 milijuna kuna, a mjesečno za čistačice 90 kuna, medicinske sestre, laborante i tehničare do 300 kuna te za liječnike 600.

No, tada se dogodio presedan, jer Vlada nije prihvatila dogovor ministarstva i sindikata. Ponovo je potpisan ugovor na tri mjeseca, koji istječe 31 listopada.

Sindikalisti navode da je riječ o Vladinu kupovanju vremena, jer su izmijenili pregovarački tim i ponovo su pregovori krenuli od nule. Tijekom cijelog prošlog tjedna sindikati su govorili da se pripremaju akcije, no da će javnost biti upoznata na vrijeme, te kako ne žele odavanjem davati prednost suprotnoj strani pregovaračkog stola.

Tako je i bilo, u petak su sa sastanka predstavnici Vlade izašli šokirani. Naime, sindikati su podigli uloge i sada traže brojne druge povlastice, a povećanje plaće na razini godine za državu bi, prema riječima predstavnika sindikata Stjepana Topolnjaka, iznosilo oko milijardu kuna, odnosno 10 posto linearno.

Novi sastanak je najavljen za petak, no državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić odmah je rekao da takve zahtjeve Vlada sigurno neće prihvatiti te kako bi ta računica trebala biti i dvije milijarde kuna, što fiskalna politika nikako ne dopušta.

(Ivana Krnić)

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi