sindikat

VIJESTI


10. listopada 2019.

Lideri europskih sindikata: “Hrvatska predvodi borbu za pravedniji mirovinski sustav u EU”

Josip Mihaljević

U Hotelu Dubrovnik u Zagrebu 25. rujna, održana je kratka konferencija o hrvatskom mirovinskom sustavu na kojoj su govorili predstavnici domaćih sindikalnih središnjica, ali i glavešine Europske konfederacije sindikata (ETUC). Čini se da su Europljani poprilično impresionirani inicijativom “67 je previše”.

(Mirovina.hr) - Proteklih dana u Zagrebu je održana konferencija Europske konfederacije sindikata (ETUC) na kojoj se raspravlja o sindikalnim pravima za uključive, učinkovite i primjerene mirovine za sve. U sklopu konferencije održana je tiskovna konferencija za medije na kojoj su govorili glavni tajnik Europske konfederacije sindikataLuca Visentini, konfederalna tajnicaLiina Carrte domaći predstavnici sindikataKrešimir Sever i Mladen Novosel.

Europski sindikati: “Nismo slučajno organizirali konferenciju u Zagrebu”

Glavni tajnik Europske konfederacije sindikata Luca Visentini istaknuo je kako je mjesto održavanja konferencije simbolično, jer su htjeli podržati i solidarizirati se s našim sindikatima koji trenutačno i dalje vode bitku oko mirovinske reforme. Visentini smatra kako je dobro upoznati se sa svakim detaljem pojedine mirovinske reforme jer bi se one u ovako regresivnom obliku mogle pojavljivati u čitavoj Europi.

ETUC je prije nekoliko godina napisao preporuke koje su usvojene na europskoj razini, ali upravo na primjeru Hrvatske Visentini ističe da preporuke nisu dovoljne i da bi trebale imati obvezujuću težinu, ako treba i zakonsku. Te preporuke su išle u smjeru poboljšavanja položaja radnika tijekom radnog odnosa, a krajnji cilj su adekvatnije mirovine za umirovljenike.

“Zato smo odlučili održati konferenciju u Zagrebu, u Hrvatskoj, jer smo htjeli pokazati hrvatskoj vladi i europskim institucijama da je u ovom trenutku Hrvatska predvodnik u borbi za pravedniji mirovinski sustav i za sustav socijalne skrbi”, kazao je Visentini.

Iako je premijer Plenković obećao udovoljiti svim sindikalnim zahtjevima, Visentini upozorava da borba i dalje nije gotova.

Problemi oko predsjedanja EU?

Visentini je istaknuo potencijalni problem oko predsjedanja Europskom unijom koje će početi od 1. siječnja 2020. godine. Naime, Vlada i dalje nije naznačila koji će biti njeni prioriteti po pitanju socijalnih prava biti tijekom predsjedanja. Inače, druge Vlade pozivaju socijalne partnere kako bi zajednički dogovorile ciljeve, a Visentini je kazao kako prema njegovim saznanjima Vlada nije kontaktirala partnere kako bi planirali prioritete po pitanju socijalne zaštite.

“Naravno, postoje stvari koje su hitnije. Referendum i pitanje mirovinske reforme. Ali postoje i stvari u srednjem roku koje još nisu definirane koje se tiču prioriteta ove Vlade kada bude predsjedala EU-om”, kazao je Visentini.

Liina Carr, konfederalna tajnica ETUC-a, kazala je kako sve više zemalja podiže dob za umirovljenje, a taj mehanizam je okarakterizirala kao neefikasnim i nepravednim načinom unaprjeđenja mirovinskih sustava. Kazala je kako u prosječni građanin u EU, prema podacima iz 2016., imaju pred sobom između 62 i 63 godine zdravog života te da bi dizanje dobne granice za mirovinu na 67 Hrvatsku svrstalo u vrh EU po tom kriteriju. Dodala je i da prednjačimo po nesigurnom obliku rata na određeno vrijeme te kako Hrvatska ima velik problem sa zapošljavanjem ljudi starijih od 50 godina, gdje smo također među posljednjima u EU.

U mirovinu sa 65 godina, ali radnik može sam odlučiti da želi ostati do 68 godina

Gabrijela Galić

(FAKTOGRAF) - Ministarstvo rada i mirovinskog sustava objavilo je u javnom savjetovanju Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, s konačnim prijedlogom zakona, u koji su u potpunosti ugrađeni zahtjevi referendumske inicijative „67 je previše“, kako je Vlada prošli tjedan obećala, bježeći od organiziranja referenduma koji bi joj politički naškodio s obzirom na predstojeće predsjedničke izbore. Istodobno, u javnom savjetovanju su i izmjene Zakona o radu (ZOR), odnosno članka 112. tog zakona koji govori o načinima prestanka ugovora o radu. I dok ZOR danas kaže da, među ostalim, ugovor o radu prestaje kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore. Za one koji ne žele u mirovinu sa 65 godina, ubuduće će ugovor o radu prestati kada radnik navrši 68 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore.

Vladin copy paste sindikalnih zahtjeva

Oba zakona u javnom savjetovanju nalaze se 15 dana, do 8. listopada, nakon čega će ih Vlada uputiti u hitnu saborsku proceduru kako bi se nova pravila počela primjenjivati s prvim danom iduće godine. To znači da će se od iduće godine u mirovinu odlaziti sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a u potpunosti se odustaje od postupnog podizanja dobi za umirovljenje na 67 godina života.

Kako su sindikati tražili, razdoblje u kojem će žene moći ostvarivati pravo na starosnu mirovinu s nižom dobnom granicom produljuje se do 2029. godine. Prema aktualnom mirovinskom zakonu, izjednačavanje žena s muškarcima za odlazak u mirovinu sa 65 godina završava s krajem 2026 godine, a nakon toga kreće prijelazno razdoblje u kojem se i ženama i muškarcima podiže dob umirovljenja, kako bi od 2033. svi u starosnu mirovinu odlazili sa 67 godina.

Od početka iduće godine do 31. prosinca 2029. godine, propisana starosna dob za starosnu mirovinu za žene, svake godine povećavat će se za tri mjeseca (umjesto četiri) „uz iznimno povećanje od dva mjeseca u 2020. u odnosu na 2019. godinu“. Od prvog dana 2030. godine i žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima – navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Radi usklađivanja s predloženim produljenjem prijelaznog razdoblja izjednačavanja uvjeta za starosnu mirovinu žena u odnosu na muškarce, predlaže se i produljenje razdoblja u kojem se osiguraniku-ženi koja prvi put stječe pravo na mirovinu i ima najmanje 35 godina mirovinskog staža, povećava polazni faktor za određivanje starosne mirovine.

U prijevremenu mirovinu sa 60, maksimalno umanjenje mirovine od 12 posto

U prijevremenu starosnu mirovinu, moći će se ići s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Osim toga, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika osiguravat će se s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju.

Nadalje, polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine se smanjuje sa sadašnjih 0,3 posto na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. To znači da bi radniku koji u mirovinu ode pet godina prije no što ostvari uvjete za punu starosnu mirovinu, mirovina trajno bila umanjena za 12 posto (umjesto sadašnjih 18 posto).

Istodobno, predlaže se prijelazno razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029. godine u kojem se postupno izjednačavaju uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinu za osiguranike-žene s uvjetima za osiguranike-muškarce. Tako će se povećavanje starosne dobi i mirovinskog staža za žene smanjiti sa četiri na tri mjeseca svake godine (uz iznimno povećanje od dva mjeseca u 2020. u odnosu na 2019. godinu). Od siječnja 2030. godine i muškarci i žene stječu pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sa navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

Trošak za mirovine u ovoj godini 19,7 milijuna kuna veći

Za isplatu mirovina mjesečno je potrebno nešto više od 3,37 milijardi kuna, što je godišnje gotovo 40,1 milijarda kuna. Ti troškovi, prema predviđanjima resornog ministarstva, dodatno će rasti zbog izmjena mirovinskog zakona u skladu sa zahtjevima referendumske inicijative „67 je previše“. Tako bi dodatan trošak proračuna u ovoj godini iznosio 19,7 milijuna kuna, dok bi trošak u idućoj godini rastao na 73,9 milijuna kuna „zbog izmjena uvjeta za stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, izmjene uvjeta za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika te manjeg umanjenja prijevremene starosne mirovine po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu“.

Iz istog razloga, navodi se u obrazloženju zakonskih izmjena, smanjili bi se prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske za 9,2 milijuna kuna u idućoj te 34,9 milijuna kuna u 2021. godini.

No, „održivost cjelokupnog sustava socijalne sigurnosti u okviru promjena u sustav mirovinskog osiguranja“, trebale bi osigurati izmjene ZOR-a, odnosno mogućnost produljenja radnog odnosa i tri godine nakon stjecanja dobnih uvjeta za starosnu mirovinu. Radnik koji ne želi raditi do 68 godina, što će mu od iduće godine biti omogućeno izmjenama ZOR-a, „kao i do sada može raskinuti radni odnos“.

Osim osnovnog mirovinskog zakona i ZOR-a, u postupku izmjena su i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, svi kako bi se uskladili s budućim odredbama ZOR-a i mogućnošću ostanka na tržištu rada do 68 godina života. Iz istog razloga mijenjat će se i Zakon o državnim službenicima te Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

Dio umirovljenika, međutim, ostat će uskraćen. Svima koji su ove godine otišli u prijevremenu mirovinu ona je umanjena za 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, a najviše 18 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. Riječ je o 5.886 umirovljenika koji su pravo na prijevremenu mirovinu stekli od početka ove godine do kolovoza. S obzirom da se predloženom izmjenom mirovinskog zakona uvažavaju isključivo zahtjevi sindikata koji su prikupili, nakon provjere, vjerodostojih 708 713 potpisa potpore građana, u dublje diranje zakonskih odredbi se nije išlo.

Poslodavci nezadovoljni

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, ujutro se sastao sa socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima i razgovarao sa njima o predloženim izmjenama mirovinskog zakona.

„Smatramo da smo postigli kvalitetne promjene zakona. Usuglasili smo se da se vidimo sljedećih dana na bilateralnim sastancima kako bismo prodiskutirali o predloženom prijedlozima”, rekao je nakon sastanka resorni ministar Josip Aladrović.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), pak, iznenađena je predloženim zakonskim izmjenama, a Davor Majetić, direktor HUP-a navodi da će mogućnost rada do 68 godine života povećati troškove poslodavcima. Kako je kazao, takav zakonski prijedlog znači da poslodavci više ne mogu pregovarati s radnikom želi li on nakon 65 godine ostati raditi ili ne, jer se radniku omogućava da sam odluči želi li raditi do 68 godine. To, će smatra Majetić, povećati troškove poslodavca za otpremnine radnicima koji će se umiroviti prije 68. godine jer će im morati ponuditi „uvjete sporazumnog raskida ugovora o radu, odnosno otpremnine“.

„Poslodavci žele prostor da se rješavaju radnika kako žele, a onda ih, uz mirovinu, privlače da još jedan dio novca dodatno zarade. Trenutno na taj način radi više od 14.000 umirovljenika. Sada kada bi se ta dob digla tako da radnik može odlučivati hoće li ostati raditi dulje uz punu plaću i sva ostala prava iz radnog odnosa, to sad poslodavcima ne odgovara”, odgovorio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata poslodavcima.

Sever: “Poslodavcima ne odgovara da radnici odlučuju hoće li raditi nakon 65”

Jasmina Grgurić
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović sastao se danas sa sindikatima zbog izmjena šest zakona, a kojima se radnicima želi omogućiti dulji ostanak u svijetu rada nakon 65. godine. Prijedlozi zakona danas će se naći u javnoj raspravi preko e-savjetovanja s građanima.

(Mirovina.hr) - Nakon što je Vlada pristala na sindikalne zahtjeve iz referendumske inicijative “67 je previše” kojom se traže izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, prije svega odlazak u mirovinu sa 65, a ne 67 godina, predložene su izmjene i posredno vezanih Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Njima će se rad nakon 65. godine ponuditi kao mogućnost onima koji to žele.

I mirovinski i radni zakoni idu u hitnu proceduru

“Smatramo da smo postigli kvalitetne promjene zakona. Usuglasili smo se da se vidimo sljedećih dana na bilateralnim sastancima kako bismo prodiskutirali o predloženim prijedlozima”– rekao je nakon danas održanog sastanka sa sindikatima ministar rada i mirovinskog sustava, Josip Aladrović za N1.

Dodao je da se i dalje zalažu za dulji ostanak u svijetu rada. Poslodavci i sindikati davat će svoje prijedloge na predložene zakonske izmjene.

S obzirom da su izmjene koje se traže u Zakonu o mirovinskom osiguranju povezane s izmjenama navedenih radnih zakona, svi će se oni naći u hitnoj saborskoj proceduri, kako bi se zapravo istovremeno zakonska dobna granica za odlazak u mirovinu vratila na 65 godina, te rad nakon te dobi ponudio radnicima kroz radni odnos kao mogućnost uz stimulaciju. Cilj je što veći broj građana i nakon te dobi i dalje zadržati u svijetu rada, ali ne više kao obavezu.

Zakoni bi se trebali naći u proceduri sredinom listopada, a stupili bi na snagu s početkom iduće godine. Danas se pak o mirovinskoj reformi nije razgovaralo, već samo uz nju zbog dobi vezanim zakonima o radu.

Poslodavci se žele riješiti radnika

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, nakon sastanka je izjavio da se poslodavci protive ovakvim zakonskim prijedlozima. Naime, došlo je do mimoilaženja u promišljanju između sindikalne i Vladine strane na jednoj strani i poslodavaca s druge strane. Poslodavci bi da ta dob i dalje u zakonima ostane na 65 godina, pa da se oni mogu dogovarati s radnicima koji žele ostati dulje raditi.

“Poslodavci žele prostor da se rješavaju radnika kako žele, a onda ih, uz mirovinu, privlače da još jedan dio novca dodatno zarade. Trenutno na taj način radi više od 14.000 umirovljenika. Sada kada bi se ta dob digla tako da radnik može odlučivati – hoće li ostati raditi dulje uz punu plaću i sva ostala prava iz radnog odnosa, to sad poslodavcima ne odgovara”– upozorio je Sever.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi