sindikat

VIJESTI


11. listopada 2019.

Vlada i službeno granicu za odlazak u mirovinu vratila na 65

(HRT) - Vlada je uputila u Sabor izmjene Zakona o radu i pet pripadajućih zakona koji definiraju dob u kojoj je moguće zadržati se u svijetu rada, te izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima se na 65 godina života vraća granica za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje. Vraćanje granice za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina života bio je jedan od zahtjeva referendumske inicijative "67 je previše" koja je za to prikupila više od 700 tisuća potpisa, a Vlada je ovim izmjenama, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović u cijelosti preuzela njihove prijedloge uvažavajući činjenicu da je neosporno prikupljen dovoljan broj vjerodostojnih potpisa.

- Unatoč tome što ćemo, poštujući volju više o 700 tisuća građana, prihvatiti prijedloge izražene kroz inicijativu, za vraćanje dobne granice za ostvarivanje starosne mirovine na 65 godina i prijevremene starosne mirovine na 60 godina života, Vlada ne odustaje od poticanja dužeg ostanka u svijetu rada i kasnijeg ostvarivanja mirovine. Naravno, za one osobe koje mogu i žele raditi nakon 65 godine života, tj. do 68. godine života te se, uz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, predlaže i izmjena radnopravnih propisa u tom smislu, rekao je Aladrović. Na taj se način, istaknuo je, ublažavaju negativne posljedice i uspostavlja svojevrsna ravnoteža između zahtjeva građanske inicijative i osiguranja dugoročne održivosti mirovinskog sustava, kao i dugoročne adekvatnosti mirovina.

Izmjene zakona

Izmjenama Zakona o radu povećava se propisana dobna granica za prestanak ugovora o radu sa 65 na 68 godina života, a izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju predviđeno je da pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto važećih navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik bi ostvarivao kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a sada je to sa62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivao bi sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Izmjenama se propisuje i polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine (penalizacija) od 0,2 posto umjesto od 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. Produljuje se i prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene -umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine.

Izmjenama Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) temeljem izmjena Zakona o radu predlaže se povećanje dobne granicu za prestanak ugovora o radu (službe) po sili zakona s 65 godina života (i 15 godina mirovinskog staža) na 68 godina života, a tko želi moći će otići u mirovinu prije navršenih 68 godina života, uz sporazumni prestanak rada (službe) ili otkaz.

Za odustajanje od smanjenja PDV-a stručnjaci, sindikati i vladajuće stranke

AUTOR Iva Boban Valečić

Pred Vladom je izazov dubinske promjene zadnjeg kruga porezne reforme, o čemu politički razgovori još nisu počeli, ali poručuju da će se sve znati tijekom sljedeća dva tjedna

(VEČERNJI LIST) - Odluči li premijer Andrej Plenković još jednom odgoditi ili čak odustati od izbornog obećanja o smanjenju opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, u tome će imati potporu koalicijskih partnera, većine stručnjaka, ali i sindikata. Čelnici sindikalnih središnjica već su krajem srpnja, nakon objave mjera iz četvrtog kruga porezne reforme, apelirali da se ne ide u smanjenje PDV-a, a šef Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever danas ponavlja kako bi “objeručke pozdravio” odustajanje od te mjere. Pred Vladom je, međutim, sada zadatak da preusmjeri okodvije milijarde kunakoje bi zbog odustajanja od smanjenja opće stope ostale u državnoj blagajni, a ideje kako bi država trebala utrošiti taj novac vrlo su različite.

Dio novca ide u veće plaće

S obzirom na “nabujale” zahtjeve sindikata javnih službi koji traže veće plaće zaučitelje, medicinske sestre, policiju i pravosudne policajce, očito je da će se dio novca morati usmjeriti u povećanje plaća. To je, uostalom, bio i “okidač” za premijerovu izjavu kako se razgovara o svemu, pa i o odustajanju od smanjenja opće stope PDV-a, no politika i sindikati u tome imaju različit pristup, a u načinu na koji bi dizali plaće razlikuju se i pojedini koalicijski partneri. HDZ, naime, zastupa stav da bi plaće trebalo povećati horizontalno svima, odnosno da treba razgovarati o podizanju osnovice za izračun plaća u državnim i javnim službama, no HNS je čvrsto uz zahtjeve učiteljskih sindikata da se plaće u prosvjeti korigiraju putem koeficijenata, i to zašest posto.

Uz to, HNS je još ljetos najavio da će amandmanom na zakone koji bi trebali osigurati provođenje četvrtog kruga porezne reforme predložitijedinstvenu stopu poreza na dohodakod 20 posto i od toga u međuvremenu nisu odustali. Njihov Davor Nađi jučer nam je kazao kako je riječ o mjeri koja će se kad-tad morati provesti te da se s koalicijskim partnerima razgovara hoće li to biti ove ili iduće godine. Takav pristup značio bi smanjenje stope kojom se oporezuje velika većina plaća u Hrvatskoj, ali i ukidanje stope od 36 posto kojom se oporezuju najviše plaće, za što sindikati ne žele ni čuti.

– To bi bilo izvan razuma. Argument je da bi se ukidanjem najviše stope zadržali liječnici ili informatičari, no na veliku većinu njih ta se stopa ne odnosi. Njezino ukidanje pogodovalo bi samo članovima uprava – tumači Krešimir Sever, uvjeren da bi trebalo razmisliti i o snažnijem oporezivanju “bezobrazno visokih plaća koje neki sami sebi dijele”. S obzirom na ovakvu reakciju sindikata, teško da bi se Vlada u izbornoj godini usudila ukidati najvišu poreznu stopu.

Sever se pritom zauzima zarazdvajanje stope od 24 postona dva dijela, što bi značilo uvođenje dodatne, niže stope poreza na dohodak, koju zagovaraju i drugi sindikati. SSSH je primjerice u javnoj raspravi na zakonske izmjene, koja je u tijeku, predložio vraćanje stope od 12 posto. Obje sindikalne središnjice zagovaraju i povećanje osobnog odbitka sa sadašnjih 3800 na 4370, odnosno 5000 kuna. To je od samog početka porezne reforme bila i ideja dijela vladajućih stranaka, no ministar financija Zdravko Marić tada je uzvraćao kako je Hrvatska već sada među zemljama EU koje imaju nižu stopu oporezivanja dohotka te kako 1,8 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj i nije u škarama poreza na dohodak. Posljednjih dana iz Banskih dvora stižu naznake da se ipak razmišlja i o takvoj mogućnosti.

Bandić nije za mjere za mlade

Problem je, međutim, što je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave pa svako smanjenje nailazi na kritike i protivljenje gradonačelnika, kojih je u Saboru nemali broj. Na priču o novom rezanju gradskih prihoda teško da bi ostao miran zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je još lani burno reagirao na smanjenje prihoda od poreza na dohodak i promet nekretnina te prijetio da takva reforma neće dobiti podršku njegove stranke i tražio uvođenje poreza na nekretnine. Kako se neslužbeno može čuti, zagrebački gradonačelnik nije najbolje reagirao ni na najnovije mjere kojima bi se od plaćanja poreza na dohodak u cijelosti ili djelomice oslobodilo mlade od 30 godina. A Bandićev klub u Saboru broji 12 zastupnika. U Vladi kažu kako su sve održive opcije na stolu, no politički razgovori o novoj verziji porezne reforme još uvijek nisu počeli. O svemu će se, kažu, odlučivati tijekom sljedeća dva tjedna.

Aladrović: Izmjene radnoga zakonodavstva 1. siječnja 2020.

(HRT) - U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava završen je drugi krug pregovora predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca o izmjenama zakona kojima se uređuje ostanak u svijetu rada do 68. godine. Riječ je o zakonima koji su u javnoj raspravi zajedno sa Zakonom o mirovinskom osiguranju, čije je izmjene zatražila referendumska inicijativa "67 je previše". Ministar Josip Aladrović održao je odvojene sastanke, posebno sa sindikatima i poslije s poslodavcima.

- I dalje ćemo biti u kontaktu i razgovarati o svim zakonskim prijedlozima, i sindikata i poslodavaca, očekujemo da ćemo do kraja tjedna postići dogovore, rekao je ministar nakon sastanka s poslodavcima. Slijedi procedura u Saboru, ali ostajemo pri tome da provedba svih zakona iz radnog zakonodavstva i Zakona o mirovinskom osiguranju ide s 1. siječnja 2020., izjavio je ministar.

Direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić istaknuo jekako javna rasprava još traje, završava za 7 dana.

- Neke smo argumente i pitanja podnijeli, Vlada je to saslušala. Cilj je održivi mirovinski sustav. I dalje imamo sumnji, naročito oko dijela Zakona o radu. Idući sastanak je, nadamo se, kada završi javna rasprava, poručio je.

Prije sastanka s poslodavcima, predstavnici Vlade odvojeno su se sastali s predstavnicima sindikata i razgovarali o izmjenama radno-mirovinskih zakona. Upozoreno je da bi bez jasnih kriterija u znanosti i visokom obrazovanju to moglo izazvati katastrofu zbog otežanog zapošljavanja i napredovanja mladih znanstvenika, što bi rezultiralo odlaskom iz zemlje.

- Ako bi se produljio radni vijek, sljedeće tri godine ne bi bilo napredovanja mladih i njihova zapošljavanja u znanosti i visokom obrazovanju, a s obzirom na otvorene granice EU-a, izvrsni mladi znanstvenici otići će iz zemlje, upozorio je državni tajnik u Ministarstvu znanosti Tome Antičić nakon sastanka predstavnika Vlade i sindikata o izmjenama radno-mirovinskih zakona s ciljem omogućavanja ostajanja u svijetu rada do 68. godine.

Antičić upozorava da među znanstvenicima postoji veliko zanimanje za radnim odnosom do 68. godine, no to bi moglo imati i nesagledive posljedice jer su iznosi plaća i koeficijenti fiksni u sustavu.

- Ako se ovako automatski ide u mirovinu sa 68 godina bez nekih kriterija, to će biti katastrofa, upozorava Antičić.

Stoga će se, kaže, u pregovorima tražiti da poslodavac, čelnik ustanove, može postaviti kriterije za ostanak u svijetu rada do 68. godine, odnosno da ne bude svima jednako.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever izjavio je da su sindikati iznijeli svoja stajališta o potrebi naknade štete prijevremeno umirovljenim radnicima ove godine, kojih je više od 5000. - Budući da se zakonske izmjene lome preko njihovih leđa, tražimo da se i njih u nekakvim prijelaznim odredbama obuhvati, poručio je. Osim toga, traže da se, uz sustav otpremnina, uvede i fond za isplatu odštete prijevremeno umirovljenim radnicima koji primaju doživotno umanjenu mirovinu.

- Poslodavac, koji ih se riješio jer su mu prestari, uplaćivao bi u neku vrstu fonda kojim bi se tim ljudima uplaćivala razlika do pune mirovine.Poslodavci tako nešto dosad nikako nisu prihvaćali, ali se i dalje tijekom ove godine vrlo izdašno rješavaju radnika poznije životne dobi koji bi još mogli raditi, objasnio je Sever sindikalne zahtjeve.

Riječ je o izmjenama Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Vlada se odlučila za izmjene tih šest zakona kako bi omogućila ostanak u svijetu rada i nakon 65. godine, a nakon što je prihvatila zahtjeve inicijative "67 je previše", koje je svojim potpisima podržalo više od 700.000 građana.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi