sindikat

VIJESTI


18. veljače 2020.

Sjednica Odbora NHS-a za zaštitu na radu

NHS – 7. veljače 2020. godine u Nezavisnim hrvatskim sindikatima održana je sjednica Odbora NHS-a za zaštitu na radu u kojemu sudjeluju imenovani predstavnici sindikata udruženih u NHS. Glavna tema ove sjednice Odbora bila je rasprava o Prijedlogu Nacionalnog programa zaštite na radu za razdoblje 2020. - 2025. godine.

Kao što je poznato, reprezentativne sindikalne središnjice NHS, SSSH i MHS te Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) uputili su Ministarstvu rada i mirovinskog sustava (MRMS) zajednički odgovor o Prijedlogu Nacionalnog programa zaštite na radu za razdoblje 2020.-2025. godine, u kojem se navodi da socijalni partneri nisu imali saznanja da je u tijeku izrada prijedloga Nacionalnog programa, niti su bili uključeni u njegovu pripremu, te se predložilo osnivanje radne skupine za izradu Prijedloga.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava prihvatilo je prijedlog za osnivanje radne skupine za izradu Prijedloga Nacionalnog programa zaštite na radu za razdoblje 2020. – 2025. godine, u kojoj će osim socijalnih partnera biti uključeni i ostali dionici područja zaštite na radu.

U radu radne skupine sudjelovat će i predstavnici Nezavisnih hrvatskih sindikata, Katarina Rumora, Marko Palada i Cvetan Kovač. Na sjednici Odbora Cvetan Kovač ponovno je izabran za koordinatora Odbora NHS-a za zaštitu na radu.

Razlika u plaćama muškaraca i žena: definicija i uzroci

(Europski parlament) - Zaposlena žena u EU-u zaradi u prosjeku 16 posto manje nego muškarac. Saznajte kako se razlika u plaćama računa i zašto postoji. Iako princip „jednake plaće za jednaki rad” ima dugu povijest i možemo ga pronaći još u Ugovoru iz Rima iz 1957., razlika u plaćama muškaraca i žena i dalje postoji, a pomaci u zadnjih 10 godina su minimalni. Europski parlament uporno traži uvođenje više mjera za smanjenje razlike, i na ovaj problem opet ukazuje kroz rezoluciju usvojenu nakon debate na plenarnoj sjednici u siječnju. U rezoluciji izglasanoj 30. siječnja Parlament traži Komisiju prijedlog obvezujućih mjera koje se odnose i na privatni i na javni sektor.

Rezolucijom se traže:

    jasne mjere za države članice za smanjenje razlike kroz sljedećih pet godina
    ulaganje u obrazovanje u ranoj dobi
    stvaranje uvjeta koji ženama omogućuju jednako sudjelovanje na tržištu rada
    odredbe koje štite starije žene (poput kredita za skrb, minimalne mirovine i obiteljske mirovine)
    promicanje stručnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja za žene, poduzetništva i bavljenja STEM-om te digitalnog obrazovanja za djevojčice u ranoj dobi

Prijedlog Komisije o novoj EU strategiji za rodnu ravnopravnost trebao bi biti predstavljen u ožujku.

Što je razlika u plaćama i kako je računamo?

Razlika u plaći na temelju spola je razlika između prosječne bruto zarade, prije odbitka poreza na dohodak i socijalnih doprinosa, po satu ženskih i muških zaposlenika. U računicu ulaze samo plaće u kompanijama koje imaju barem 10 zaposlenika.

Razlika ne uzima u obzir sve čimbenike koji utječu na nju, kao što su razlike u obrazovanju, iskustvu na tržištu rada, broju radnih sati, prekidima u zaposlenju, vrsti posla i slično. Ali pokazuje da diljem EU-a žene zarađuju manje od muškaraca.

Razlike diljem EU-a

Diljem EU-a razlika u plaćama kreće se od najveće u Estoniji (25,6 posto), Češkoj (21,1 posto), Njemačkoj (21 posto), UK-u (20,8 posto), Austriji (19,9 posto) i Slovačkoj (19,8 posto) u 2017. do najmanje u Sloveniji (8 posto), Poljskoj (7,2 posto), Belgiji (6 posto), Italiji (5 posto), Luksemburgu (5 posto) i Rumunjskoj (3,5 posto). U Hrvatskoj razlika iznosi 11,6 posto.

Jednaka plaća regulirana je Direktivom EU-a, no Europski parlament u više navrata je tražio njezinu reviziju i uvođenje novih mjera. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen obećala je da će njezina Komisija raditi na novoj europskoj rodnoj strategiji i obvezujućim mjerama vezanim uz transparentne plaće.

Zašto postoje razlike u plaćama?

Tumačenje brojeva nije tako jednostavno kako se čini, a manja razlika u pojedinim zemljama ne znači nužno veću jednakost muškaraca i žena. U nekim državama članicama manja razlika može biti uzrokovana manjim brojem žena na tržištu rada. S druge strane, velike razlike mogu biti povezane s velikim brojem žena koje rade skraćeno ili koje su zastupljenije u određenim zanimanjima.

U prosjeku žene odrade više sati obavljajući poslove za koje nisu plaćane (briga o djeci i kućanski poslovi), a muškarci više sati obavljajući one za koje primaju naknadu: samo 8,7 posto muškaraca u EU-u radi skraćeno, u odnosu na gotovo trećinu žena (31,3 posto). Kada u obzir uzmemo plaćene i neplaćene sate, žene kroz tjedan rade više.

Vidimo da žene ne samo da zarađuju manje po satu, nego i odrade manje sati za koje su plaćene i manje ih je na tržištu rada. Kada se svi ovi elementi uzmu u obzir, ukupna razlika u zaradi muškaraca i žena penje se na skoro 40 posto (za 2014.).

Žene češće imaju prekide u karijeri i na njihove odluke mogu utjecati obiteljske obaveze.

Oko 30 posto ukupne razlike u plaćama može se objasniti velikom zastupljenošću žena u sektorima s nižim plaćama i bavljenjem poslovima vezanim uz njegu, prodaju ili obrazovanje. Još uvijek postoje poslovi, primjerice u znanosti, tehnologiji i inženjerstvu, u kojima je zastupljenost muškaraca izuzetno visoka (više od 80 posto).

Na direktorskim pozicijama manje je žena: manje od 6,9 posto glavnih izvršnih direktorskih pozicija drže žene. Kada uspoređujemo razlike po pozicijama, najlošije prolaze menadžerice. One po satu zarađuju 23 posto manje nego muškarci na istim pozicijama, pokazuju podaci Eurostata.

Žene i dalje doživljavaju diskriminaciju na radnom mjestu, manje su plaćene u usporedbi s kolegama koji rade isti posao ili su degradirane nakon povratka s porodiljnog dopusta.

Koristi zbog nestanka razlika

Razlika u plaćama povećava se s godinama, kako se gradi karijera i rastu obiteljske obaveze. Zbog manjih mogućnosti štednje i ulaganja, razlike se dodatno povećavaju i žene su u starosti u većem riziku siromaštva i socijalne isključenosti (razlika u mirovinama muškaraca i žena bila je oko 36 posto u 2017.)

Svako smanjenje razlika u plaćama žena i muškaraca za 1% povećalo bi BDP za 0,1%.

Jednake plaće nisu samo pitanje pravednosti. One jačaju gospodarstvo jer žene koje više zarađuju više troše. Veće plaće podižu poreznu osnovicu i smanjuju opterećenost socijalnog sustava. Procjene pokazuju da bi svako smanjenje razlika u plaćama žena i muškaraca za 1 posto povećalo BDP za 0,1 posto.

U Hrvatskoj svakom 19. zaposlenom prijeti siromaštvo, a u EU svakom 10.

Rast rizika od siromaštva
AUTOR: Adriano Milovan

Svaki 19. zaposleni Hrvat suočava se s rizikom od pada u siromaštvo, pokazuju novi podaci eurostatističara.

(Novac.hr) - Iako se ne radi o malim brojkama ljudi u Hrvatskoj koji rade, a kojima svejedno prijeti siromaštvo, Hrvatska se po tom pokazatelju dobro plasirala na ljestvici EU. Naime, sa stopom zaposlenih kojima prijeti siromaštvo od 5,2 posto u 2018. godini, bili smo među najbolje plasiranim članicama Unije, s obzirom da manji rizik od pada u siromaštvo u EU imaju samo zaposleni u Irskoj, Češkoj i Finskoj, u kojoj siromaštvo prijeti tek svakom 33. zaposlenom, odnosno realna je prijetnja za samo 3,1 posto ljudi koji imaju posao. Uz to, istu stopu rizika od pada u siromaštvo kao Hrvatska ima, prema podacima Eurostata, i Belgija.

Podaci Eurostata pokazuju i da nešto veći rizik od pada u siromaštvo imaju zaposleni u Sloveniji, u kojoj je siromaštvo realna prijetnja za šest posto zaposlenih. Prosjek na razini EU je 9,5 posto, što znači da gotovo svakom 10. zaposlenom u EU prijeti siromaštvo. Najveću opasnost od pada u siromaštvo imaju Rumunji: čak 15,3 posto zaposlenih u Rumunjskoj suočava se prijetnjom siromaštva.

Među kandidatima za članstvo u EU za koje je Eurostat objavio podatke, najveći rizik od pada u siromaštvo imaju zaposleni u Srbiji, u kojoj svakom 10. zaposlenom siromaštvo predstavlja realnu prijetnju. To je gotovo dvostruko više nego u Hrvatskoj te na razini prosjeka EU. U Sjevernoj Makedoniji siromaštvo predstavlja prijetnju za 8,8 posto zaposlenih, pokazuju podaci eurostatističara.

Analiza Eurostata pokazuje da se s većom prijetnjom od pada u siromaštvo suočavaju zaposleni muškarci, nego zaposlene žene, i to kako u Hrvatskoj, tako i u EU u cjelini. Siromaštvo je veća prijetnja za zaposlene na određeno vrijeme ili na neki sličan, 'manje čvrst' oblik rada, nego za one s ugovorima o radu na neodređeno vrijeme, zaključuju u Eurostatu. Dodaju i kako rizik od pada u siromaštvu u EU raste, pa je tako siromaštvo 2008. bilo realna prijetnja za 8,6 posto zaposlenih u Uniji, a 2018. godine za 9,5 posto.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi