sindikat

VIJESTI


30. ožujka 2020.

Vlada ograničava cijene određenih proizvoda

AUTOR: N1

Vlada je održala telefonsku sjednicu na kojoj je donijela Odluku o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode.

Ova Odluka donosi se radi sprječavanja negativnih učinaka promjene pojedinih cijena proizvoda i radi sprječavanja monopolističkog određivanja cijena proizvoda, a u vezi s nastalom epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS–CoV-2 u Republici Hrvatskoj čime se osigurava zaštita zdravlja i života ljudi.

Odlukom se određuju proizvodi na koje se primjenjuje mjera kontrole cijena: brašno, mlijeko i mlijeko u prahu, jaja, šećer, sol, riža, tjestenina, svježe meso, riba, voće i povrće, mesne konzerve, riblje konzerve, jestivo ulje, dječja hrana, dječje pelene, voda za piće, deterdžent za rublje, deterdžent za suđe, sapun, sredstva za dezinfekciju vode, prostora i ruku (uključujući koncentrirani alkohol), zaštitni kombinezoni i druga zaštitna i medicinska odjeća i obuća, zaštitne naočale i viziri, zaštitne rukavice, zaštitne navlake za cipele, zaštitne maske – kirurška, FFP2, FFP3, respiratori/transportni ventilatori, lijekovi i medicinski proizvodi te posteljno i ostalo rublje za zdravstveni sustav.

Odluka se odnosi na subjekte koji obavljaju registriranu djelatnost proizvodnje i trgovine na području Republike Hrvatske.

Sukladno Zakonu o iznimnim mjerama kontrole cijena, najvišom cijenom smatra se cijena proizvoda na dan 30. siječnja 2020. godine, kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila zaraznu bolest COVID-19 uzrokovanu virusom SARS–CoV-2 javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja.

Također, ovom Odlukom ovlašćuje se ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta da, u slučaju opasnosti od nestašice navedenih proizvoda, ograniči njihovu prodaju izvan područja Republike Hrvatske, u skladu s člankom 36. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Za provedbu nadzora zadužuje se Državni inspektorat koji će o provedenom nadzoru redovito obavještavati Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Odluka stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama, stoji u priopćenju Vlade.

Određivanje mjesta i načina obavljanja rada radnika u slučaju izvanrednog stanja

(MRMS) - Vezano uz aktualnu problematiku organizacije rada u situaciji izvanrednih okolnosti, a u odnosu na određivanje mjesta rada (npr. rad od kuće), dajemo mišljenje kako slijedi:

U okviru temeljnih obveza i prava iz radnog odnosa [1] poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.

Također propisana je obveza poslodavca [2] da organizira i provodi zaštitu na radu, vodeći pri tome računa o prevenciji rizika, te je obvezan zaštitu na radu prilagoditi promijenjenim okolnostima.

U skladu s navedenim, temeljno je pravo poslodavca da pobliže odredi mjesto i način rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika. Jedan od bitnih podataka ugovora o radu je mjesto rada [3], a poslodavac i radnik dužni su se pridržavati ugovora, kao i ostalih odredbi Zakona o radu i drugih propisa iz radnog odnosa.

Međutim, u slučajevima bitno promijenjenih okolnosti, a koje se nisu mogle unaprijed predvidjeti niti spriječiti, ukoliko ugovorne strane nisu u mogućnosti dosljedno provesti zakonske obveze predviđene za redovno stanje i uobičajene životne okolnosti, mišljenja smo da poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto rada i način obavljanja rada [4], na način da umjesto prostora poslodavca, za privremeno mjesto rada odredi neko drugo mjesto prema okolnostima slučaja.

Budući da novonastala okolnost epidemijskog i pandemijskog širenja bolesti COVID – 19 nesporno predstavlja neizvjesnu situaciju čije trajanje nije moguće unaprijed odrediti te ujedno predstavlja promijenjene okolnosti u odnosu na sklopljene ugovore o radu na koje se supsidijarno primjenjuje Zakon o obveznim odnosima, mišljenja smo da se poslodavac u svrhu održanja radnog odnosa te zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, može koristiti svojim temeljnim zakonskim pravom da pobliže odredi mjesto i način obavljanja rada dok traju navedene okolnosti.

Pri tome bi postojala obveza poslodavca da takvom radniku osigura uvjete za rad, da vodi brigu o organizaciji posla i sigurnosti radnika te radnom vremenu i odmorima koje je dužan osigurati u skladu sa zakonima. Jednako tako, postojala bi obveza radnika [5] da poštuje i izvršava obveze iz radnog odnosa s dužnom pažnjom, te da vodi pri tome računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika.

[1] Zakon o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17 i 98/19), članak 7. stavak 3.

[2] Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine, 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18), članak 17.
[3] Prema Zakonu o radu, članak 15.

[4] Primjenom članka 7. stavka 2. Zakona o radu

[5] Zakon o zaštiti na radu, članak 68.

 

Europa pripremila mjere za pomoć gospodarstvu, Hrvatska ih još smišlja

Gabrijela Galić

(FAKTOGRAF) - Subvencioniranje isplate plaća, odgoda plaćanja poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost kao i socijalnih doprinosa, mjere su potpore koje sve države članice Europske unije (EU) mogu osmisliti u skladu sa zakonodavstvom Unije kako bi ublažile posljedice pandemije koronavirusa.

Europska komisija danas je poručila kako će upotrijebiti sve instrumente koji su joj na raspolaganju radi ublažavanja posljedica pandemije.

U fokusu su, osim osiguravanja opskrbe zdravstvenog sustava, potpore za građane kako bi se izbjegao “nerazmjeran utjecaj na prihode i radna mjesta te trajni učinak krize”, kao i potpore za poduzeća i osiguravanje likvidnosti financijskog sektora, kako bi mogao podržavati gospodarstvo.

Države članice mogu izravno odobriti financijsku potporu potrošačima, primjerice za otkazane usluge. S druge strane, poduzećima mogu pomoći osigurati likvidnost, ali i pomoći im da ostanu na tržištu. Tu je i mogućnost nadoknade štete izravno uzrokovane izvanrednim događajima, što se odnosi i na sektore poput turizma i zračnog prijevoza.

Iz proračuna EU, kako najavljuje Komisija, uskoro će biti usmjereno milijardu eura kao jamstvo Europskom investicijskom fondu da potakne banke na osiguranje sredstava za mala i srednja poduzeća. To bi izravno pomoglo najmanje 100 tisuća malih i srednjih poduzeća s oko osam milijardi eura kredita.

Osim toga, Komisija predlaže investicijski fond od 37 milijardi eura u okviru kohezijske politike. Predlaže se i da se ove godine odustane od obveze povrata neiskorištenih sredstava koja su državama članicama dodijeljena za predfinanciranje projekata iz strukturnih fondova. Riječ je o osam milijardi eura, koji bi poslužili za mobiliziranje još 29 milijardi eura.

Glavni odgovor na krizu treba doći iz proračuna članica

Komisija, pritom, navodi da glavni fiskalni odgovor na krizu treba doći iz proračuna država članica.

Države članice, ali i Velika Britanija koja je izašla iz EU, i prije današnje objave Komisije, već su osmislile pakete mjera pomoći gospodarstvu i građanima.

Primjerice, Njemačka je najavila dodatnih 12,4 milijarde eura ulaganja u iduće četiri godine kako bi poduprla gospodarsku aktivnost koja trpi štetu zbog epidemije. Razmotrit će se mogućnost dodatne financijske pomoći kompanijama, a kako je objavljeno ne odustaje se od privremene kupnje udjela u ključnim kompanijama, prije svega farmaceutskim. Među aktualnim mjerama su one usmjerene na zadržavanje zaposlenosti pa će poduzeća dodatke za skraćeni rad primati i ako je obuhvaćena samo desetina radnika, a ne najmanje trećina kao do sada. Pravo se proširuje i na privremeno zaposlene radnike (Privredni.hr, Poslovni.hr).

Slovenija je pripremila gotovo milijardu eura težak paket za pomoć gospodarstvu, a među ostalim sufinancirat će 40 posto plaće radnika koji su na čekanju, odnosno one koji ne mogu raditi od kuće. Poslodavci bi doprinose mogli plaćati na rate ili s 24 mjeseca odgode, ako im je poslovanje ugroženo zbog koronavirusa, a pripremljene su i kreditne linije za gospodarstvo (Tportal.hr).

Italija, koja je u Europi najteže pogođena koronavirusom, planira paket mjera pomoći u visini 10 milijardi eura. U prvom krugu pomoći, a kako bi se ublažio pritisak na male tvrtke i kućanstva, obustavit će se plaćanje režija, poreza i hipoteka (24sata).

Francuska izdatke za pomoć gospodarstvu procjenjuje na više desetaka milijardi eura, a danas je najavila kako će pomoći svim tvrtkama u kojima država ima udjele kako bi se ublažile štete prouzročene krizom s koronavirusom. Dio mjera u toj se zemlji već provodi, od pomoći malim i srednjim poduzećima u osiguranju likvidnosti putem kreditnih linija do nadoknade dijela plaće radnicima.

Velika Britanija je gospodarstvu najavila pomoć vrijednu 30 milijardi funti. Među ostalim, središnja banka snizila je ključne kamatne stope za pola postotnog boda, najavivši program jeftinih kredita i snizivši obavezne kapitalne rezerve za banke kako bi im olakšala kreditiranje. Za poduzeća koja imaju problema s likvidnošću predviđen je paket mjera koji uključuje jednogodišnju obustavu naplate poreza na imovinu manjim tvrtkama i financiranje bolovanja. Tvrtke i samozaposleni porez će moći platiti s odgodom, ublažavaju se propisi koji reguliraju prava na naknadu za bolovanje i socijalne naknade dok će zdravstveni sustav i ostale službe dobiti dodatnih pet milijardi funti za borbu protiv širenja koronavirusa (Tportal.hr).

Za pokrivanje likvidnosti malih i srednjih poduzeća u turizmu Austrija planira izdvojiti 100 milijuna eura. Financijski okvir osiguran je kroz državna jamstva za kredite kod Austrijske banke za turizam i hotele, a troškove pokriva Ministarstvo turizma.

Fokus na radna mjesta

I dok ostatak Europe odavno kreira mjere za ublažavanje posljedica gospodarskog “zastoja” uzrokovanog pandemijom koronavirusa, Hrvatska još razmišlja. Predsjednik Vlade Andrej Plenković u petak je prvi put progovorio o smjeru mjera koje se još kreiraju.

“Mi ćemo se fokusirati na radna mjesta, želimo poduzeti mjere koje će malim poduzetnicima pomoći”, kazao je dodavši kako će se odgoditi plaćanje poreza na dohodak, poreza na dobit i doprinosa.

“Središnji proračun će to nadomjestiti”, kazao je Plenković.

Potom je dodatno najavio da se radi na sveobuhvatnom paketu mjera koje će obuhvatiti sve pogođene sektore. Svi ministri radit će preko vikenda i u ponedjeljak. Svaki ministar razgovara s onim grupama za koje je nadležan, od prometa, trgovine, turizma. Mjere bi trebale biti poznate idući tjedan te biti poslane u Sabor na hitnu proceduru.

S nekoliko rečenica o mjerama koje priprema Vlada za gospodarstvo, a koje su u skladu s politikom EK, Plenković je prekinuo niz nejasnih istupa Darka Horvata, ministra gospodarstva koji posljednjih dana novinarima ponavlja da se mjere pripremaju i da proučava što su druge zemlje napravile, ali i da Hrvatska ima svojih ideja (RTL).

“Ne možemo govoriti o setu horizontalnih mjera. Na različitim sastancima s različitim dionicima, odnosno realnim sektorom koji trpi posljedice, osmišljavamo set različitih mjera kojima ćemo na adekvatan način pomagati različitim gospodarskim granama. Usudio bih se reći, polivalentnim setom mjera”, kazao je Horvat gostujući na Hrvatskom radiju. Polivalentni set mjera uključivat će kredite za likvidnost.

“Mi želimo u prvom koraku osigurati barem tekuću likvidnost, dati neto plaću, braniti poziciju vrijednih, nužno potrebitih[sic]radnih mjesta i zaposlenika”, kazao je, među ostalim, Horvat. Na pitanje kada će mjere stupiti na snagu odgovorio je i: “Nemojmo projicirati priču da je proračun vreća bez dna i zagrebat će se u njega”.

Jedna od mogućih mjera o kojoj je ovaj tjedan Horvat govorio je i moguće suspendiranje rasta plaća u obrazovanju koje je izboreno prošlogodišnjim štrajkom. Iako tu vrstu intervencije, kroz rezanje javne potrošnje, zaziva dio javnosti, ona bi bila štetna, što se pokazalo i u krizi započetoj 2008. godine koja je Hrvatsku gurnula u šestogodišnju recesiju.

Analitičari odavno najavljuju da svijet i Europu bliskoj budućnosti, a možda već i 2020. godine, izgledno očekuje nova kriza, iako nitko nije mogao procijeniti da će je pogurnuti pandemija koronavirusa. Glavni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske, Italija i Njemačka, u problemima su bili i prije izbijanja pandemije. Italija je već bila ušla u recesiju, koju će aktualna situacija samo produbiti, a Njemačka je bila na njenom rubu (Slobodna Dalmacija, Telegram.hr).

Lovrinčević: Treba razmisliti o odgodi uvođenja eura

Ekonomist Željko Lovrinčević ističe kako su sada prioriteti zaštita zdravlja građana, nacionalna sigurnost i socijalna sigurnost. Trenutna kriza, navodi on, nema puno veze s onom iz 2008./2009. godine kada je moto EU bila fiskalna konsolidacija pa su se tražile mjere štednje. Danas ne prijeti fiskalno urušavanje i prostor za deficit je veći nego u zadnjoj krizi.

“Starta se od povoljnije pozicije – uravnoteženog proračuna”, navodi Lovrinčević, objašnjavajući kako bi na kraju godine prihvatljiva razina deficita bila tri posto, što je oko 12 milijardi kuna. Ta razina bi, kako veli, bila prihvatljiva i investitorima. Međutim, Lovrinčević upozorava da bi u tom slučaju trebali razmisliti o odgodi uvođenja eura. “Nešto veći deficit, trebao bi imati prednost pred uvođenjem eura”, navodi Lovrinčević. Vlada je proračunom za ovu godinu deficit planirala na razini 0,5 posto BDP-a, odnosno na razini 2,1 milijarde kuna (Lider).

Vladine mjere trebale bi biti privremenog karaktera za poduzeća i pritom valja paziti da se ne stvara, kako veli Lovrinčević, ambijent neplaćanja u kojem bi obaveze izbjegavali i oni koji mogu platiti. “Po toj skliskoj granici ide Italija”, navodi on. No, podsjeća i da je izborna godina pa su i izazovi veliki.

Europske vlade na veću potrošnju pozvala je i Europska središnja banka (ECB) koja je donijela odluku o sveobuhvatnom paketu mjera monetarne politike koje bi “trebale imati povoljan utjecaj na likvidnost i uvjete financiranja za kućanstva, poduzeća i banke te pridonijeti održavanju neometanog kreditiranja realnog gospodarstva”.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi