sindikat

VIJESTI


28. svibnja 2020.

Prosječne plaće pale već u ožujku, radikalni padovi tek se očekuju

PIŠE Sanja STAPIĆ

(SLOBODNA DALMACIJA) - Lani se u ovo doba na prste jedne ruke moglo nabrojiti one rijetke djelatnosti u kojima prosječne plaće nisu makar malo porasle u ožujku u odnosu na veljaču, a ove godine, pogađate već, u mnogim je djelatnostima isplaćeno manje kuna nego mjesec dana prije. Korona je i tu uzela danak, pa su prosječne plaće u zemlji u ožujku bile za 76 kuna tanje od onih isplaćenih u veljači, u kojoj je bilo dva dana manje radnih sati, te su kliznule na 6713 kuna. No, taj je prosjek još i dobar zna li se da polovina zaposlenih prima prosječne plaće koje nisu više od 5656 kuna, koliko iznosi medijalna plaća u ožujku. Treba li kazati da je i ta medijalna plaća manja za 49 kuna od one u veljači?

POSLODAVCI POŽURILI SMANJIVATI

Prema novim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak na godišnjoj je razini realno viša za 0,8 posto, dok je u odnosu na veljaču za 1,3 posto niža. Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za ožujak isplaćena je u zračnom prijevozu i teži 11.331 kunu, a najniža, od 4166 kuna, isplaćena je u ugostiteljstvu.

Najveći pad prosjeka jedne plaće je s 15.413 kuna u veljači na 8018 kuna u ožujku, što je smanjenje od 7395 kuna, a bilježi se u duhanskoj industriji. U duhanskoj su industriji inače plaće bliže ovoj manjoj svoti iz ožujka, a taj prosjek u veljači odskače od njih, no statistika ne objašnjava zbog čega je to tako.

Cijela prerađivačka industrija bilježi pad prosječne plaće u ožujku u odnosu na veljaču od 200 kuna te je prosječna isplata iznosila 6138 kuna. Plaće u djelatnostima smještaja, pripreme i usluživanja hrane kliznule su za 405 kuna, na 5120 kuna, trgovcima su plaće pale za 138 kuna, na prosječnih 5991 kunu, za 300 kuna manje prosječne plaće primili su zaposleni u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, koji su u ožujku uprihodili po 7338 kuna, zaposleni u obrazovanju primili su 160 kuna manje i prosječno su primili po 7199 kuna plaće, 64 kune manje u prosjeku dobili su zaposleni u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, čiji je prosjek u ožujku iznosio 7910 kuna...

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, manje prosječne plaće u ožujku objašnjava utjecajem korona-krize i kaže da će se tek na isplatama u travnju vidjeti utjecaj smanjene gospodarske aktivnosti...

– Dio poslodavaca je i prije zaključavanja gospodarstva krenuo smanjivati poslovne aktivnosti očekujući što će se dogoditi. Već je početkom ožujka dolazilo do otpuštanja i rezova, dio ljudi bio je kod kuće, neki zaposleni izgubili su cijeli niz dodataka koji su sastavni dio plaća, neki nisu radili smjene... Sve se to odrazilo na ove isplate u ožujku.

Osim toga, država je dala po 3250 kuna po zaposlenom za isplate za ožujak te je dio poslodavaca isplatio plaće samo do tog iznosa, a ne one plaće koje su ugovorene. Neki su pritisnuli radnike da potpišu nove ugovore o radu upravo na 3250 kuna – kaže Sever.

KOME SU RASLE?

Jednostavnije je nabrojiti djelatnosti u kojima su plaće u ožujku rasle, jer ih je mnogo manje. Statistika kompletnu ekonomiju zemlje dijeli u 19 područja, u koja je raspoređeno 96 djelatnosti. Od tih 19 gospodarskih područja, u njih šest prosječne su plaće porasle u ožujku.

U financijskoj industriji prosječna je plaća porasla u ožujku za 1043 kune, na 10.096 kuna, koliko su primili zaposleni u bankama, osiguranju, reosiguranju, mirovinskim fondovima i pomoćnim djelatnostima, s tim da obvezno socijalno osiguranje nije u ovoj grupi.

U opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji u ožujku su prosječne bušte podebljane za 602 kune, na 8875 kuna, u poslovanju nekretninama isplaćeno je 6276 kuna, 164 kune više nego u veljači, za 146 kuna, na 5814 kuna, porasle su plaće poljoprivrednicima, šumarima i ribarima, u prijevozu i skladištenju isplaćeno je 6547 kuna, 95 kuna više nego u veljači, a u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda i gospodarenju otpadom prosječne su plaće porasle za 53 kune, na 6131 kunu.

Sindikatima nova ponuda Vlade ‘nešto bolja od prve‘ ali su daleko od dogovora

Lider/Hina - Sindikati zaposlenih u zdravstvu i obrazovanju izjavili su u četvrtak kako je nova ponuda Vlade o sklapanju dodatka kolektivnom i temeljnom kolektivnom ugovoru zanimljiva te će dati članstvu i tijelima na odlučivanje kada je dobiju u pisanom obliku.

- Što se tiče Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), prijedlog ne može još biti prihvaćen, moramo se konzultirati na našim tijelima. Osobno mislim da se o toj se ponudi mora razgovarati na način da se prihvate svi problemi liječnika koji do sada nisu rješeni. Što se HLS-a tiče, ne može biti samo ova ponuda - rekla je nakon pregovora s Vladom predsjednica HLS-a Renata Čulinović Čaić. Objasnila je da je ponuda Vlade da seosnovica ne podiže od 1. lipnja i 1. listopada za dva posto, ali da bi iznos osnovice, koji bi imali 1. siječnja 2021., ostao isti.

- Povišica bi dakle išla od 1. siječnja 2021. ukoliko se u međuvremenu u pregovorima s nekom drugom Vladom koja će doći ne bude promjena u tim pregovorima. Osnovicu bi onda imali kao da je bila povišica 1. lipnja i 1. listopada - kazala je Čulinović Čaić.

Vlada neće mijenjati jubilarne nagrade i regrese, a o božićnici na jesen

Dodaje kako se jubilarne nagrade i regresi neće dirati, jer su je već neki zaposleni dobili. O božićnici se za sada nije raspravljalo te je ostavljeno za jesen. Istaknula je da postoji dug prema liječnicima vezan za neadekvatno obračunavanje i isplačivanje prekovremenog rada, za što su dobili i potvrdu Vrhovnog suda, a o čemu nisu dobili prijedlog na koji će se način, kojim tempom, i u kojim iznosima vratiti taj novac.

Predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara Anica Prašnjak također je kazala da će ponudu predstaviti svojim tijelima i članovima.

- Spomenuli smo problematiku koju imaju medicinske sestre u pandemiji, sigurno moramo o tome dobro promisliti. Moramo sve gledati u jednom paketu, i ponudu i sve na što nam nije sada odgovoreno -naglasila je Prašnjak i dodalakako vjeruje da će sljedeći tjedan biti završni sastanak s predstavnicima Vlade.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić isto tako će 'zanimljivu'ponudu predstaviti svojim tijelima i članovima te je poručio kako sindikati odmah idu na interni međusindikalni sastanak.

- Ne uskraćuje se ni jedno pravo, radi se o jednoj suspenziji - ustvrdio je Ribić.

Objasnio je da ako svi sindikati ne prihvate novu ponudu, da će se gledati kako je odlučila većina.

- Ako postoji dovoljan broj sindikata, sukladno Zakonu o reprezentativnosti, onda se potpisuje. Ako nemate dovoljnu većinu onda takav dokument nije valjan, i onda je na Vladi na odluči - kazao je Ribić.

Predsjednik Sindikata PreporodŽeljko Stipićnaglasio je kako je nova ponuda 'nešto bolja od prve'te kako su sindikati daleko od dogovora.

Uspjesi najdužeg štrajka neće se dirati

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec vjeruje kako će se nakon odluke članstva i tijela doći do nekog rješenja.

- Ne bih govorio o štrajku, treba prvo vidjeti kako će proći obje ponude. Mislim da je razumljivo da ukoliko bude prihvatljiva ponuda našim članovima vezano uz dodatak temeljnom kolektivnom ugovoru, da će pitanje koeficijenata i pitanje dodatka u obrazovanju biti stavljeno ad-acta, zauvijek - kazao je Mihalinec.

Objasnio je da će se koeficijenti podizati temeljem sporazuma koji se neće mijenjati.

- Znači neće se ići na izmjenu sporazuma i ukidanje povećanja koeficijenata i dodatka u odgoju i obrazovanju - kazao je Mihalinec. Istaknuo je da se neće dirati sve što su uspjeli dobiti najdužim štrajkom u hrvatskoj povijesti.

- Na stolu je pitanje zajedničko svim javnim i državnim službama. Sindikati u obrazovanju će dijeliti sudbinu svih zaposlenih u javnim i državnim službama onako kako oni odluče, sukladno novoj zanimljivoj ponudi Vlade -poručio je Mihalinec. Naglasio je da, ukoliko dođe do sporazuma, zaposleni u odgoju i obrazovanju će u srpnju za plaću od lipnja imati dogovoreno povećanje od jedan posto u koeficijentima i dodacima.

Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka naglasio je da ukoliko bi bilo dvostrukog udara na plaće zaposlenih u obrazovanju da ponuda sigurno ne bi bila prihvatljiva.

- Ovo sada sigurno olakšava poziciju - zaključio je.

Sindikati državnih službi i policije ponud Vlade smatraju pomakom

- Prijedlog je isti kao i kod javnih službi, to je pomak u odnosu na zadnji put. Nećemo se očitovati ni vama ni njima, razgovarat ćemo sa svojim tijelima i članstvom - rekao je novinarima nakon sastanka s predstavnicima Vlade predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar i dodao kako će s očitovanjem tijela i članova doći na sljedeći sastanak s predstavnicima Vlade u srijedu.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić kazao je kako je ponuda zanimljivija od prošle, ali da nije onakva kakvu bi htjeli oni kao sindikati, i kakvu bi njihovi članovi zaslužili.

- Ne bi htjeli ništa dodati, ne bi htjeli da se bilo što od toga oduzme ili odgađa. Policijski službenici, zaposlenici u MUP-u, pravosudni policjaci, vatrogasci, carina su najpotplaćeniji, uvijek smo bili na prvoj crti. Sad kad je COVID-19 dizali su nas svi u nebesa, a sad smo prvi na crti kada treba rezati plaće. Mislim da nije fer i u redu - istaknuo je Jagić.

Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Iva Šušković naglasila je da predstavlja članove s najnižim plaćama u sustavu te smatra da apsolutno ne bi trebali podnositi teret ove krize.

- Radi se o plaćama izmđu tri i pet tisuća kuna. Ne mogu sada zauzeti stav, dat ću ponudu na naša tijela i onda ćemo se izjasniti. Svako ukidanje božićnica i regresa za njih predstavlja veliki minus i teret u budžetu. Neki od toga kupuju školske knjige i ne idu na ljetovanje -zaključila je Šušković.

Rad od kuće dobar za one koji to žele, ali nosi i zamke

NOVI MODEL POSLOVANJA
AUTOR Dijana Jurasić

Manji troškovi, veća produktivnost i fleksibilno radno vrijeme neke su prednosti, ali rad u pidžami nosi i zamke

(VEČERNJI LIST) - Hoće li ova pandemija COVID-19 zbog koje su deseci milijuna ljudi diljem svijeta bili prisiljeni raditi od kuće biti uvod u novo doba u kojem će svakodnevni rad iz ureda otići u prošlost u mnogim zanimanjima? Nezamislivo je u prirodnim znanostima da znanstvenici do otkrića mogu doći u kućnim laboratorijima i da će liječnici, uz neke izuzetke, ljude liječiti od kuće, ali u mnogim zanimanjima bi odlazak svaki dan u ured mogao zastarjeti kao što je danas slanje čestitki poštom. Twitter je omogućio zaposlenima koji to žele da mogu “zauvijek” raditi od kuće.Nicholas Bloom, profesor ekonomije na Sveučilištu Stanford, upozorio je i na neke negativne strane rada od kuće poput pada kreativnosti, napominjući da bi zbog pandemije 2020. i 2021. mogle biti izgubljene godine za mnoge izume.

Bloom je inače proveo dvogodišnju studiju na 1000 radnika jedne kineske tvrtke među kojima ih je polovica odabrala rad od kuće, ali su u ured dolazili jednom tjedno daodrže vezu s radnim mjestom. Pokazalo se da su 13% produktivniji od kolega u uredu. Samo 30 radnika od njih 500 predomislilo se nakon završetka eksperimenta i vratilo u ured, a preostalih 500 nije ni željelo raditi od kuće jer bi se osjećali izolirano i osamljeno. Bloom je zagovornik rada od kuće, ali samo za one koji to žele i smatra da je i za njih dobro da dođu bar jednom tjedno na posao ili dva dana jer im to potiče veću kreativnost, a tako i održavaju vezu s radnim mjestom.

Balans privatnog i poslovnog

Ovaj znanstvenik drži da se većina kreativnosti događa ‘licem u lice’ i da nas drugi ljudi potiču da budemo motivirani i ambiciozni.Prof. dr. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, voditeljica Centra za istraživanje kvalitete življenja Instituta Pilar, podsjeća da su i prije pandemije mnogi umjetnici, prevoditelji i znanstvenici često radili od kuće. Sve djelatnosti koje ne uključuju prisutnost drugih ljudi, a u nekima je to, kaže i smetnja, rade od kuće.

– Danas je rad od kuće omogućen i mnogim drugim zanimanjima zaslugom novih tehnologija, preko kojih su moguće konzultacije čak i s liječnicima. Takav rad ima brojne prednosti, omogućuje fleksibilno radno vrijeme, što je važno ljudima s velikom obiteljskom odgovornošću, ukida ponekad duga putovanja do posla i natrag, omogućujeviše slobodnog vremena i poboljšava balans između života i rada, a poslodavcima smanjuje troškove najma i opremanja skupih prostora. Rad od kuće ima i nedostataka, morate imati odvojen prostor za neometan rad, a znajući u kakvim su stambenim prilikama brojne hrvatske obitelji, to često i nije ostvarivo. Nedostatak je i manjak neposredne povratne informacije o kvaliteti posla, tj. mogućnost grešaka koje se naknadno otkrivaju – kaže Kaliterna Lipovčan.

Sastanci su bolji uživo

– Više odgovaraintrovertiranim osobamai onima koji preferiraju samostalnost u radu i odlučivanju. No za rad od kuće treba biti vrlo disciplinirana i odgovorna osoba, odrediti vrijeme rada i odmora, i računati na to da u slučaju neke krizne situacije morate sami sve riješiti. Kad radimo s drugim ljudima, skloni smo ponekad i prebaciti dio posla na kolegu, što je teško ako radite u svom domu. Poslodavac koji organizira rad od kuće mora imati vrlo dobre organizacijske i komunikacijske sposobnosti, točno objasniti što i kada želi, puno poslova se u uredima rješava “u hodu”. S radom od kuće to je malo teže. Kao što vidimo, ljudi su prilagodljivi, ništa nije problem, pa čak i ako je taj period duži. Ali rad od kuće kao trajni oblik rada veliki je izazov i sigurno će promijeniti način života kakav poznajemo. Nisam sigurna hoće li to biti na bolje ili na gore – zaključuje Kaliterna Lipovčan. No način rada se neće promijeniti za znanstvenike prirodnih znanosti poput priznate hrvatske znanstvenice Ive Tolić.

– Znanstvenici koji rade eksperimentalna istraživanja moraju raditi u laboratoriju, tako je danas i tako će biti i sutra. Ja ne mogu raditi od kuće jer sam vezana za laboratorij, no postoje područja u prirodnim znanostima koja nisu vezana za eksperimente i oni mogu raditi od kuće, primjerice teorijska istraživanja – kaže Tolić. I kad ne mora raditi u laboratoriju, nego se sastaje sa suradnicima, nije, kaže, u njezinu području jednako efikasno i produktivno imati sastanak online i uživo. Ako i nakon pandemije mnogi budu nastavili raditi od kuće, to ne znači da će moći raditi i živjeti bez kontakta s drugim ljudima. Kako je još Aristotel ustvrdio: čovjek je društveno biće i onaj koji je sam sebi dovoljan nije čovjek, nego je ili Bog ili zvijer.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi