sindikat

VIJESTI


06. srpnja 2020.

Radnik ne može odgovarati za eventualni manjak radnih sati i poslodavac ne može tražiti da smanjenu satnicu odradi

Gabrijela Galić

(FAKTOGRAF) - Bez obzira na razloge zbog kojih je poslodavac skratio radno vrijeme, radnik ne može odgovarati za eventualni manjak sati i nije ih dužan naknadno odrađivati, vrlo jasno poručuju iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Naime, našeg čitatelja je zanimalo može li mu poslodavac koji je primio potporu države od četiri tisuće kuna za subvenciju plaće, skratiti radno vrijeme i od njega tražiti da naknadno te sate odradi. Takvo ponašanje poslodavca, evidentno je i iz odgovora resornog ministarstva rada, nije zakonito. U slučaju našeg čitatelja, naime, poslodavac je tijekom radnog mjeseca odlučio radni tjedan skratiti za jedan dan, a te neodrađene sate radnicima pisati „kao minus“ koji će naknadno odraditi.

 

Radnicima skratio radni tjedan, pa traži da “minus” naknadno odrade

 

Pritom je riječ o poslodavcu koji je potporu koristio i u travnju u kojem poduzeće uopće nije radilo. Radnicima je, uz korištenje državne potpore, travanjska plaća isplaćena za puno radno vrijeme.

 

Poslodavac je u svibnju pokrenuo proizvodnju, zatražio potporu za isplatu plaća, ali je i radnicima odlučio skratiti radno vrijeme tražeći od njih da ga naknadno odrade.

 

Točnije, radnici umjesto četiri, rade tri dana u tjednu. Poslodavcu bi, naknadno, trebali „vratiti“ 40 neodrađenih sati na razini cijelog svibnja.

 

„Ukoliko bi organizacijom radnog vremena radnik došao u situaciju da u jednom mjesecu odradi manje sati u odnosu na njegovo ugovoreno radno vrijeme, radnik radi toga ne bi mogao trpjeti štetne posljedice, odnosno poslodavac bi mu za taj mjesec morao isplatiti plaću kao redovan rad, odnosno njegovu ugovorenu plaću.Također, ukoliko radnik uopće nije radio zbog prekida rada za koji nije odgovoran, tada ima pravo na naknadu plaće“, ističu u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

 

Pritom, vrlo jasno poručuju:

 

„Bez obzira na razloge, radnik ne može odgovarati za eventualni manjak sati pri organizaciji radnog vremena, odnosno nije u obvezi naknadno ‘odrađivati’ takve sate“.

Svaki rad preko ugovorene satnice je prekovremeni rad

Kada bi poslodavac u praksi radnicima doista i „zamrznuo“ 40 radnih sati u jednom mjesecu i od njih tražio da ih u narednom mjesecu odrade –što prema odgovoru resornog ministarstva nije zakonito – odnosno, ako bi broj radnih sati bio veći od ugovorenog radnog vremena, to bi se „smatralo prekovremenim radom“.

Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom koju je ostvario poslodavac u okviru mjera Vlade za očuvanje radnih mjesta, objašnjavaju u resornom ministarstvu, nema u radno-pravnom smislu utjecaja na vrstu, visinu i dospijeće njegovih obveza isplate plaće ili naknade plaće radnicima koji su po osnovi sklopljenog ugovora o radu zaposleni kod toga poslodavca.

Drugim riječima, „potpora se daje poslodavcima radi lakšeg podnošenja onih obveza koje oni imaju prema radnicima, neovisno o tome je li riječ o obvezi isplate plaće za obavljeni rad ili o obvezi isplate naknade plaće za razdoblje korištenja godišnjeg odmora ili za razdoblje za koje prema nekom posebnom propisu radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće“.

Kako objašnjavaju iz ministarstva rada, i u „novonastalim okolnostima epidemije Covid-19 te korištenja Vladinih potpora, za poslodavca i dalje postoji dužnost ispunjavanja obveza prema radnicima u skladu sa Zakonom o radu, odnosno dužnost primjene svih zakona i propisa kao i u redovitim uvjetima“.

To se, konkretno odnosi, i na obvezu obračuna i isplate naknade plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.

 

Ministarstvo rada: Rizik prekida rada snosi poslodavac

 

„Za vrijeme prekida rada radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca ako zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno“, podsjećaju iz resornog ministarstva.

 

Imajući u vidu posebne okolnosti uzrokovane proglašenom epidemijom bolesti Covid-19 te obveze iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, napominju iz ministarstva rada, svaki je poslodavac u proteklom vremenu „bio dužan organizirati radno vrijeme vodeći računa o potrebi provedbe protuepidemijskih mjera kojima se štiti zdravlje građana“.

 

Neovisno o zakonskoj odredbi iz koje, ističu u resornom ministarstvu, „nesporno proizlazi da rizike prekida rada snosi poslodavac, činjenica organizacije rada, uvedena radi provođenja protuepidemijskih mjera, ne mijenja zakonsku obvezu poslodavca da radniku isplati naknadu plaće u propisanom iznosu“.

 

Pritom podsjećaju da se radni odnos zasniva ugovorom o radu i predstavlja ugovorni odnos dvije strane koji je rezultat „suglasnosti volja ugovornih strana (radnika i poslodavca) o bitnim sastojcima ugovora o radu“.

 

Sastavnice ugovora o radu su, među ostalim, podatak o osnovnoj plaći, dodaci na plaću, razdoblje isplate primanja na koja radnik ima pravo, „uz mogućnost da se umjesto navedenog podatka uputi na neki drugi izvor prava, odnosno na neki zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja“.

Državna subvencija i za godišnji odmor, ali ga zakonski treba najaviti

Jedno od pitanja koje čitatelji često ponavljaju je i organizacija godišnjih odmora u okolnostima epidemije koronavirusa i u slučajevima u kojima poslodavci primaju državnu potporu za očuvanje radnih mjesta. Ranije smo pisali o tome da poslodavac radnika kojeg je tijekom ožujka i travnja uputio na godišnji odmor ne može tražiti da dane godišnjeg naknadno odradi.

Među ostalim, postavlja pitanje može li poslodavac ako je dobio potporu države za subvenciju plaće, radnika uputiti na godišnji odmor, ali i može li to učiniti bez dogovora s radnikom.

Potpora za očuvanje radnih mjesta može se koristiti za isplatu svih obaveza poslodavca prema radniku, dakle i za isplatu naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Međutim, samo korištenje godišnjeg odmora poslodavac bi s radnikom trebao dogovoriti u skladu s odredbama Zakona o radu.

„U okviru Zakonom o radu propisanih prava na odmore, poslodavac može donijeti odnosno prilagoditi raspored korištenja godišnjih odmora radnika novonastaloj situaciji. Pri tome i nadalje postoji obveza primjene Zakona o radu u pogledu savjetovanja i obavješćivanja radnika o istom“, stoji u mišljenju koje je ministarstvo rada objavilo na mrežnim stranicama.

Prema odredbama Zakona o radu (ZOR), raspored godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ZOR-om najkasnije do 30.lipnja tekuće godine. Poslodavac „mora radnika najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja“.

Kako reorganizirati gospodarstvo u uvjetima pandemije?

Autor: T.D./Otvoreno/HRT

Mogu li se hrvatske tvrtke uspješno prilagoditi poslovanju u uvjetima dugotrajne pandemije? Kako spasiti radna mjesta? Kakva nas jesen čeka?

U emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala gostovali su Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke, Ivan Ergović, predsjednik Uprave NEXE grupe, Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, U Splitu Krunoslav Šošić, Sunce Hoteli, Brela.

Marin Pucar kaže kako su u Podravci u prvih 6 mjeseci funkcionirali više nego dobro.

- Strateški dio u kojem je Podravka uvijek bila okrenuta izvozu, tako da ne ovisi o jednom tržištu. Nama je hrvatsko tržište svega 1/3 prihoda. Upravo zahvaljujući takvoj strukturi prihoda, nakon 6 mjeseci mi danas možemo reći da imamo rast od 5%. Isplatili smo radnicima regres od 3.000 kuna i bonus od 1.000 kuna koji su zaslužili, rekao je Pucar.

Marin Pucar ističe kako druga polovica ove godine kazuje da ćemo imati puno više izazova nego u prvoj polovici.

- Imali smo problem s dobavom ambalaže i sirovina, onda s organizacijom proizvodnje. U drugom smo kvartalu generirali i negativne prihode koji su bili prisutni u travnju, dodao je.

Pucar ističe kako se jedan dio zaliha prelio kod trgovaca, a drugi dio kod kućanstva.

- Zalihe se polako tope, lipanj je došao u stabilizaciju gdje bi trebali biti na razini prošle godine, dodao je Pucar.

Pucar: Potrošač je postao puno racionalniji, kompanije će imati veći izazov

Marin Pucar ističe promjenu navika kod potrošača.

- Imamo privilegiju da su naši proizvodi primarni u trgovačkoj košarici. Potrošač je postao puno racionalniji, kompanije će imati puno veći izazov. Turistički dio neće funkcionirati na razini, kroz pad prihoda i pad potrošnje, rekao je Pucar.

- Potrošnja bi trebala biti generator oporavka uz investicije koje su neophodne, dodao je.

Sever: Mi smo politikom niskih plaća izgurali naše radnike van

Krešimir Sever pozdravlja činjenicu da se poslodavcine stide reći kako su isplatili božićnice i regres.

- Kao da je sramota da radnik dobije bonus ili nagradu uz plaću. Treba poticati takve situacije. Trebamo poticati domaću potrošnju. Dosad smo domaću proizvodnju gurali u stranu, a uvozili smo robu vrlo često loše kvalitete. Mi smo politikom niskih plaća izgurali naše radnike van, a uvozi se jeftina radna snaga koja ne može nadomjestiti puno toga. U tim politikama je dosta važno da radnici dobivaju dostojnu plaću i da imaju sigurne poslove. Ako u Hrvatskoj većina ljudi ne može sklopiti dostojno početak i kraj mjeseca, onda imamo problem, a imamo ga, rekao je Sever.

Krešimir Sever ističe kako u ovo vrijeme, država s jedne strane daje potporu poslodavcima da zadrži radnike, ali s druge strane taj radnik mora imati takvu plaću da on svojom potražnjom i potrošnjom potiče proizvodnju u svim sektorima koji će tamo zadržati radnike i zavrtjeti sustav.

- Ako se to prekida, imamo problem. Ljudi neće "čarapirati" ili "trezorirati" te novce, nego to ide u potrošnju, dodao je.

Bago: Pojavljuje se gospodarski nacionalizami to je problem

Darinko Bago smatra kako su se hrvatski izvoznici našli u nezgodnoj situaciji.

- Hrvatska je po broju stanovnika mala zemlja. Po strukturi gospodarstva intenzivno ovisi o uvozu da bi mogli napraviti finalni proizvod. Ogromnu količinu rade za susjedne zemlje, a dominantno za Njemačku. Gospodarski nacionalizam se pojavljuje i to je problem jer mi nikad nećemo imati toliku širinu proizvoda da bi zadovoljili potrebe svog stanovništva. Naš je problem godinama neharmonizirana zemlja, to treba raditi administracija da prepozna potencijal, rekao je Bago.

Darinko Bago kaže kako moramo biti povezani sa susjednim zemljama.

- Mi dominantno uvozimo i izvozimo iz Njemačke, Austrije, Slovenije i Mađarske. Vlada i premijer moraju imati vjerodostojne ljude koji znaju posao i znaju za koga radimo i što radimo. Za lobiranje kod proizvoda dolazi se vrlo grubo, na vrlo agresivan način, rekao je Bago.

Ergović: Puno je bolje da ljudi rade i grade, nego da im šaljemo novac kući dok oni sjede

Ivan Ergović ističe kako je vrlo zadovoljan s ovom godinom, uz 3% rasta.

- Regres se kod nas redovito isplaćuje. U pregovorima smo sa sindikatima, gdje bi uvjet za plaću povećali za 10%. Dosta projekata smo dogovorili i povukli europska sredstva, rekao je Ergović.

Ivan Ergović ističe kako tek 2023. očekuje da bi krenuo oporavak.

- Jedan čovjek u graditeljstvu generira 3-4 mjesta. Puno je bolje da ljudi rade i grade, nego da im šaljemo novac kući dok oni sjede. Očekujem da će se političari brzo dogovoriti, situacija je ozbiljna, čeka nas teška jesen, nema turizma. Morali bi više razgovarati o proizvodnji, a ne samo o turizmu, rekao je Ergović.

Šošić: Pogađa nas zatvorena granica s BiH

Krunoslav Šošić kaže kako se hotelijeri trenutno nalaze na 25% prošlogodišnjih prihoda.

- A da ne govorim kad bi uhvatili preko 50% prošlogodišnjih prihoda, bili bi presretni. Pogađa nas zatvorena granica s BiH. Osjeti se nedostatak bosanskog tržišta, imamo 10% gostiju iz BiH. Gosti su jako oprezni i osluškuju. Mi se trudimo i naš trud i rad košta više. Gosti se sami ne poslužuju, opskrba dezinficijensima, čišćenje, sve to košta, rekao je Šošić.

- Vjerujemo da će se kroz srpanj situacija popraviti. Doći će turisti u naše hotele jer će se naviknuti živjeti s koronom. Mjera od 4.000 kuna nam je jako pomogla, ali i dalje će nam pomoć trebati da nas država osloboditi nameta da možemo lakše proći kroz godinu, dodao je.

Ivan Ergović smatra kakoje u Hrvatskoj velik problem nedostatak optimizma.

- Mi smo proizvodili normalno i nitko se nije zarazio. Treba se okrenuti proizvodnji. U najgorim danima smo imali problema s logistikom, ali brzo smo se snašli. Naši prihodi su manji od 50%. Trebamo smanjivati troškove, raditi i biti konkurentni, rekao je Ergović.Krešimir Sever kaže kako skraćivanje radnog tjedna nije nikakva nova mjera.

- Prvi put je prekinuta u prosincu 2010. Onda je zaživjela 2014. i trajala je do 2017. godine. To je dobro, imamo niz pozitivnih primjera da se skrati radno vrijeme i da država da novac do pune plaće. Obrtnicima i poduzetnicima je ova mjera skraćivanja radnog vremena dragocjena. Nismo mi protiv dobiti, istaknuo je Sever.Darinko Bago ističe kako postojicijeli niz razloga zašto neke stvari ne idu kako treba.

- Otkad je krenula priča o izborima sve stranke su krenule sve obećavati, mentalno smo se vratili u bivšu Jugoslaviju i to je najveći problem. Moramo sačuvati radna mjesta, afirmirati izvoz, potrošnju i poduzetništvo. Neće nas spasiti država, mi spašavamo državu. Turizam je apsurd. Tko bi trebao pomagati turizmu, a godinama se pomagalo turizmu, pita se Bago.

Prosječna neto plaća za travanj 2020. realno pala za 1,2 posto u odnosu na ožujak

DZS/NHS - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za travanj 2020. iznosila je 6 622 kune, što je nominalno niže za 1,4%, a realno za 1,2% u odnosu na ožujak 2020. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za travanj 2020. iznosila je 9 057 kuna, što je nominalno niže za 1,4%, a realno za 1,2% u odnosu na ožujak 2020. Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za travanj 2020. isplaćena je u djelatnosti Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova, u iznosu od 11 822 kune, a najniža je isplaćena u Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, u iznosu od 4 380 kuna.

Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za travanj 2020. isplaćena je u djelatnosti Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u iznosu od 18 255 kuna, a najniža je isplaćena u Proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 5 496 kuna.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za travanj 2020. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 0,2%, a realno za 0,4%.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za travanj 2020. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 0,2%, a realno za 0,4%.

Za razdoblje od siječnja do travnja 2020. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske iznosila je 6 730 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2019. nominalno više za 2,5%, a realno za 1,5%.

Za razdoblje od siječnja do travnja 2020. prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske iznosila je 9 193 kune, što je u odnosu na isto razdoblje 2019. nominalno više za 2,4%, a realno za 1,4%.

U travnju 2020. bila su prosječno 174 plaćena sata, što je ostalo na razini ožujka 2020. Najveći broj plaćenih sati bio je u Djelatnosti zdravstvene zaštite (182), a najmanji broj plaćenih sati bio je u djelatnostima Usluge u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika i Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (159).

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za travanj 2020. iznosila je 37,33 kune, što je u odnosu na ožujak 2020. niže za 1,1%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 0,5%.

Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za travanj 2020. iznosila je 51,05 kuna, što je u odnosu na ožujak 2020. niže za 1,1%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 0,5%.

Medijalna neto plaća za travanj 2020. iznosila je 5 524 kune, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7 166 kuna.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi