sindikat

VIJESTI


14. kolovoza 2020.

Nakon pet dana pregovora EU lideri postigli dogovor, Hrvatskoj idu 22 milijarde eura

MARATONSKI SUMMIT
Ukupno je dogovor o paketu pomoći i proračunu EU težak čak 1,83 bilijuna eura (1830 milijardi eura)

Autor: Jutarnji.hr, Hina - Nakon pet dana maratonskih pregovora, usporedivima čak i s onim iz Nice 2000. godine, lideri zemalja članica Europske unije, okupljeni u Europskom vijeću pod vodstvom Charlesa Michela, konačno su postigli dogovor oko instrumenta pomoći Next Generation EU i višegodišnjeg financijskog okvira, to jest proračuna EU za narednih 7 godina. Ukupno je dogovoreni paket težak čak 1,824 bilijuna eura (1824 milijarde eura). Od toga na instrument pomoći otpada 750 milijardi eura, a na sedmogodišnji proračun EU 1074,3 milijarde eura.

- Uspjeli smo. Vjerujem da će ovaj dogovor biti promatran kao ključni trenutak na europskom putovanju, ali će nas također uvesti u budućnost. Ovaj sporazum šalje konkretan signal da je Europa snaga za akciju - kazao je Charles Michel na konferenciji za novinare.

- Ne radi se samo o puno novca, već o radnicima i obiteljima, njihovim radnim mjestima, zdravlju i njihovoj dobrobiti. Vjerujem da će se na ovaj sporazum gledati kao na ključni trenutak europskog putovanja, ali će nas također lansirati u budućnost - istaknuo je Michel.

- Veličanstveno je vidjeti da smo uspjeli. Učinili smo golemi korak i zacrtali budućnost Europske unije, kazala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyennakon gotovo 100 sati pregovaranja.

Oko paketa pomoći državama članicama pogođenima koronakrizomsu se najviše lomila koplja. Nakon mnogo kompromisa on je prihvaćen u Europskom vijeću tako da 390 milijardi eura bude u obliku bespovratne pomoći, a 360 milijardi u obliku povoljnih zajmova. Originalani omjer, prema prijedlogu Angele Merkel i Emmanuela Macrona, bio je 500 milijardi eura bespovratne pomoći i 250 milijardi zajmova, ali na njega nije pristala skupina četiri "štedljive članice" - Austrije, Nizozemske, Švedske i Danske.

Konačno, Hrvatskoj će iz fonda oporavka i sedmogodišnjeg proračuna na raspolaganju biti 22 milijarde eura, što je jutros na svojem Twitter profilu istaknuo i premijer Andrej Plenković.

Premijer je kasnije pred novinarima u Bruxellesu objasnio da od tih 22 milijarde eura, 9,4 milijardi otpada na sredstva iz instrumenta EU iduće generacije, a 12,6 na višegodišnji financijski okvir.

Poticanje zelenog oporavka u EU-u: EU ulaže više od 2 milijarde eura u 140 važnih projekata u području prometa radi pokretanja gospodarstva

Priopćenje za tisak

EU podupire gospodarski oporavak u svim državama članicama ulaganjem gotovo 2,2 milijarde eura u 140 važnih projekata u području prometa. Tim će se projektima pomoći u izgradnji prometnih veza koje nedostaju, poduprijeti održivi promet te stvoriti radna mjesta. Financirat će se putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), EU-ova programa bespovratnih sredstava za potporu prometnoj infrastrukturi. Tim će sredstvima EU ostvariti svoje klimatske ciljeve iz europskog zelenog plana. Velik naglasak stavlja se na projekte unaprjeđenja željeznice, uključujući prekogranične veze i veze s lukama i zračnim lukama. Prijevoz unutarnjim plovnim putovima potiče se povećanjem kapaciteta i boljim multimodalnim vezama s cestovnim i željezničkim mrežama. U pomorskom sektoru prednost se daje projektima pomorskog prometa na kratkim udaljenostima koji se baziraju na alternativnim gorivima i napajanju električnom energijom u lukama kako bi se smanjile emisije iz brodova u pristaništu.

Povjerenica za promet Adina Vălean izjavila je: Doprinos EU-a od 2,2 milijarde eura toj ključnoj prometnoj infrastrukturi potaknut će oporavak te bi trebao generirati 5 milijardi eura ulaganja. Projekti u koje ulažemo obuhvaćaju, među ostalim, prijevoz unutarnjim plovnim putovima, multimodalne veze, alternativna goriva i veliku željezničku infrastrukturu. Instrument za povezivanje Europe jedan je od naših ključnih instrumenata za izgradnju snažnog prometnog sustava otpornog na krizu, koji je neophodan sada i u budućnosti.

EU će dodijeliti ukupno 1,6milijardieura za projekte u području željezničke infrastrukture uzduž osnovne transeuropske prometne mreže (TEN-T) (55 projekata). Među tim su projektima i projekt Rail Baltica za uključivanje baltičkih država u europsku željezničku mrežu te prekogranična dionica željezničke pruge između Dresdena (Njemačka) i Praga (Češka).

Gotovo 142milijuna eura uložit će se u prelazak na zelenija goriva u prometu (19 projekata). Mnogi projekti uključuju konverziju brodova kako bi mogli voziti na ukapljeni prirodni plin te ugradnju odgovarajuće infrastrukture u lukama.

Infrastruktura za alternativna goriva u cestovnom prometu uvest će se postavljanjem 17275 mjesta za punjenje diljem cestovne mreže i uvođenjem 355 novih autobusa.

U okviru Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) devet projekata olakšat će prometovanje vlakova i pridonijeti interoperabilnom željezničkom sustavu u EU-u. Modernizacijom lokomotiva i željezničkih pruga u skladu s Europskim sustavom upravljanja i nadzora vlakova povećat će se sigurnost, skratiti vrijeme putovanja i optimizirati korištenje pruga. Za tih devet projekata izdvojit će se više od 49,8 milijuna eura.

Kontekst

Projekti su odabrani za financiranje putem dvaju konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga iz listopada 2019. (redoviti poziv za promet u okviru CEF-a) i studenoga 2019. (poziv za mješovito financiranje za promet u okviru CEF-a). EU daje financijski doprinos u obliku bespovratnih sredstava, s različitim stopama sufinanciranja, ovisno o vrsti projekta. Za 10 projekata odabranih u okviru mehanizma mješovitog financiranja potpora EU-a kombinirat će se s dodatnim financiranjem banaka (putem zajma, duga, vlasničkog kapitala ili bilo kojeg drugog povratnog oblika potpore).

U okviru programa CEF-a, iz proračuna EU-a za razdoblje 2014. – 2020. dostupno je 23,2 milijarde eura za sufinanciranje projekata transeuropske prometne mreže (TEN-T) u državama članicama. Od 2014., prve programske godine CEF-a, objavljeno je šest poziva na podnošenje projektnih prijedloga (jedan godišnje). CEF je dosad potpomogao 794 projekta u prometnom sektoru, u vrijednosti od ukupno 21,1 milijardu eura.

Sljedeći koraci

Nakon što države članice odobre odabrane projekte iz oba poziva, Komisija će narednih dana donijeti formalne odluke o financiranju. Izvršna agencija Komisije za inovacije i mreže (INEA) potpisat će sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava s korisnicima projekta najkasnije do siječnja 2021.

Koronavirus: Europska komisija poziva na djelovanje u zaštiti sezonskih radnika

Priopćenje za tisak

Europska komisija je 16. srpnja predstavila smjernice za zaštitu sezonskih radnika u EU-u u kontekstu pandemije koronavirusa. One služe kao orijentir nacionalnim tijelima, inspektoratima rada i socijalnim partnerima da zajamče prava, zdravlje i sigurnost sezonskih radnika te da se pobrinu za to da sezonski radnici budu upoznati sa svojim pravima. Prekogranični sezonski radnici imaju mnoga prava, no s obzirom na privremenu prirodu posla izloženiji su riziku nesigurnih radnih i životnih uvjeta. Ti su uvjeti uslijed pandemije koronavirusa postali vidljiviji, a u nekim su se slučajevima i pogoršali te mogu povećati rizik stvaranja žarišta zaraze COVID-om 19. Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava, izjavio je: Svake godine stotine tisuća sezonskih radnika pomažu u iznimno važnim sektorima gospodarstva EU-a kao što su sektor hrane i poljoprivredni sektor. Pandemija koronavirusa ukazala je na problematične životne i radne uvjete s kojima se ti radnici suočavaju i na tome moramo poraditi. Naše su smjernice podsjetnik državama članicama i poduzećima da moraju ispunjavati svoju dužnost u zaštiti ključnih, ali ranjivih, radnika.

Komisija prati pravilnu primjenu pravila Unije u vezi sa sezonskim radnicima u EU-u, a nacionalna su tijela odgovorna za samu primjenu. Stoga su hitno potrebne odgovarajuće mjere.

Smjernicama su obuhvaćeni mnogi aspekti:

- pravo sezonskih radnika da rade u državi članici EU-a neovisno o tome jesu li građani EU-a ili dolaze iz trećih zemalja
- odgovarajući životni i radni uvjeti, uključujući ograničavanje fizičkog kontakta i odgovarajuće higijenske mjere
- jasno informiranje radnika o njihovim pravima
- neprijavljeni rad
- socijalna sigurnost.

Djelovanje na nacionalnoj razini

U smjernicama se nacionalna tijela i socijalni partneri pozivaju da preuzmu aktivniju ulogu u osiguravanju pravilne primjene i provedbe pravila. Navedene su konkretne preporuke i prijedlozi aktivnosti koje treba poduzeti na nacionalnoj razini ili na razini EU-a, primjerice:

- države članice pozivaju se da poduzmu sve potrebne mjere kako bi osigurale pristojne radne i životne uvjete za sve sezonske radnike
- države članice pozivaju se da podignu svijest o zahtjevima u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu koji se odnose na sezonske radnike te time pomognu poslodavcima u provedbi relevantnih pravnih zahtjeva i radnicima daju jasne informacije na jeziku koji razumiju
- države članice pozivaju se da manjim poduzećima pruže praktične smjernice
- države članice pozivaju se da pojačaju inspekcije na terenu kako bi se osigurala pravilna primjena pravila o sigurnosti i zdravlju na radu za sezonske radnike.

Komisija će nastaviti surađivati s državama članicama, socijalnim partnerima, Europskom agencijom za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i Europskim nadzornim tijelom za rad (ELA) na tom važnom pitanju.

Djelovanje EU-a

Komisija planira niz mjera za jačanje zaštite prava sezonskih radnika, uključujući:

- studiju u kojoj će se prikupiti podaci o sezonskom radu unutar EU-a i utvrđuju glavne poteškoće, među ostalim u vezi s podizvođenjem
- studiju o visokorizičnim zanimanjima, koja uključuju sezonske radnike, a koju će provesti EU-OSHA u bliskoj suradnji s Odborom viših inspektora rada
- kampanju podizanja svijesti usmjerenu na sektore izloženije sezonskom radu, koju će koordinirati ELA
- saslušanje s europskim socijalnim partnerima na temu sezonskih radnika
- komparativnu analizu u nekoliko država članica koju će provesti mreža pravnih stručnjaka za slobodno kretanje i koordinaciju socijalne sigurnosti (MoveS)
- potporu državama članicama putem Europske platforme za rješavanje neprijavljenog rada i kampanje #EU4FairWork radi povećanja informiranosti o pravima i obvezama među radnicima i poslodavcima.

Kontekst

Smjernicama koje su danas predstavljene ponovno se ističu prava sezonskih radnika bez obzira na to jesu li građani EU-a ili državljani trećih zemalja, uključujući one koji redovito rade u inozemstvu na vlastitu inicijativu ili su upućeni primjerice preko poduzeća za privremeno zapošljavanje i agencija za zapošljavanje.

Nužno je da sezonski radnici i njihovi poslodavci imaju sve potrebne informacije o zaštiti koju uživaju i obvezama koje moraju ispuniti.

Više od 17,6 milijuna građana EU-a živi ili radi u državi članici čiji nisu državljani. Određeni sektori europskoga gospodarstva, posebice poljoprivredno-prehrambeni i turistički sektor, ovise o potpori sezonskih radnika iz zemalja EU-a i trećih zemalja u određenim razdobljima u godini. Komisija procjenjuje da se godišnji prosjek aktivnih sezonskih radnika u EU-u kreće između nekoliko stotina tisuća i milijun.

Komisija prati pravilnu primjenu pravila Unije i nacionalnih zakona u vezi sa sezonskim radnicima u EU-u, a nacionalna su tijela odgovorna za njihovu pravilnu primjenu. Kako bi se zaštitili sezonski radnici, države članice pozivaju se da pojačaju provedbu postojećeg prava EU-a i nacionalnog prava te da pojačaju inspekcije na terenu u tom pogledu, među ostalim uz potporu Europskog nadzornog tijela za rad (ELA).

Ove smjernice dopunjuju Smjernice o ostvarivanju slobodnog kretanja radnika tijekom pandemije bolesti COVID-19, objavljene 30. ožujka 2020., i odgovor su na poziv Europskog parlamenta iz Rezolucije od 19.lipnja 2020. o zaštiti prekograničnih i sezonskih radnika.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi