sindikat

VIJESTI


16. rujna 2020.

Stručnjaci upozoravaju: Zakon o strancima srušit će cijenu rada i potaknuti iseljavanje

ŠTO DONOSI LIBERALIZACIJA
AUTOR Dijana Jurasić

70.800 državljana trećih država trenutačno boravi u RH, njih 10.200 ima stalni boravak. 40.148 ljudi lani se iselilo iz RH, a doselilo 37.726 ljudi među kojima 27.834 stranca

(VEČERNJI LIST) - Sve uređene države EU imaju imigracijsku politiku odnosno širu migracijsku, a u Hrvatskoj, koja nema nikakvu, od sljedeće godine bit će ukinute kvote na zapošljavanje stranih radnika iz trećih zemlja ako u Saboru prođe liberalni prijedlog Zakona o strancima koji bi mogao spustiti cijenu rada i potaknuti dodatno iseljavanje hrvatskih građana.

Kakva nam politika treba?

Prijedlog Zakona o strancima nije dobio zeleno svjetlo ni na Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i pitanje je što ćemo dobiti krajnjom liberalizacijom uvoza radnika, a što izgubiti? Kakva migracijska, odnosnoimigracijska politikatreba Hrvatskoj vodeći računa o tome da imamo manje od četiri milijuna ljudi, da iseljavanje nije zaustavljeno i da u zemlji imamo gotovo 71 tisuću radnika iz trećih zemalja s privremenim i stalnim boravkom?

Ni građanima ni odgovornoj vlasti ne može biti svejedno useljavamo li samo jeftinu radnu snagu ili smo u stanju kao razvijene zemlje privlačiti i mlade i obrazovane ljude izadržati svoje stanovništvo. Lani se iz Hrvatske iselilo 40.148 ljudi, 32.453 hrvatskih državljana (80,8%) te 7667 stranaca, a doselilo 37.726 ljudi među kojima je bilo 27.834 stranaca (73,8 %) i samo 9882 hrvatska državljanina. Usporedbe radi, od 2013. do 2016. u Hrvatsku se u prosjeku doseljavalo 10-ak tisuća ljudi godišnje, a prvi skok doseljenika imali smo 2018. No podaci su nam za 2018. pokazali da Hrvatska privlači slabije obrazovane jer od 43.219 stranaca kojima je te godine odobren privremeni boravak samo je njih 2064 imalo visoku i višu stručnu spremu. Najviše ih je bilo sa srednjom školom, više od 23 tisuće, a nepoznatog obrazovanja gotovo 9000, dok ih je s osnovnom školom bilo 2690. Lani smo najviše stranih doseljenika imali iz BiH, Srbije, Kosova, Azije, Sjeverne Makedonije i Ukrajine. No kakvog su obrazovanja i dobi, to ćemo saznati kad nam MUP dostavi podatke, no nije za očekivati promjenu trenda jer i iz susjednih zemlja kao i iz naše mladima i obrazovanima su privlačnije razvijene zemlje EU.

Prema prijedlogu Zakona o strancima od 2021., na zahtjev poslodavaca dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja može se izdati ako Hrvatski zavod za zapošljavanje dostavi MUP-u pozitivno mišljenje za zapošljavanje nakonprovedbe testa tržišta radakoji znači provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih i postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada. Ako domaćih radnika nema ili ih nema zato što poslodavci nude niske plaće i loše uvjete rada mogu slobodno uvoziti strane. Za zapošljavanje sezonaca u ugostiteljstvu, poljoprivredi, šumarstvu na tri mjeseca poslodavcima neće trebati ni pozitivno mišljenje HZZ-a, što znači da ćemo ubuduće biti pošteđeni svjedočenja domaćih sezonaca u turizmu koji rade po 10-12 sati bez slobodnog dana i na niskim plaćama jer će ugostitelji taj problem riješiti uvozom stranih. Usto, u nizu deficitarnih zanimanja prema Zakonu o strancima Upravno vijeće HZZ-a može odlučiti da za neka zanimanja poslodavcima za uvoz radnika ne treba ni pozitivno mišljenje HZZ-a. Kad bi to dovelo do uvoza obrazovanih i stručnih u Hrvatsku i u javni sektor, profitirali bismo, no ne slovimo za zemlju u koju ti radnici hrle.

Demograf Anđelko Akrap upozorava da migracijsku politiku na pritisak poslodavaca ne može voditi MUP jer se ona treba temeljiti na dogovoru države, sindikata i poslodavaca. U Hrvatskoj, dodaje, treba biti dodatno oprezan zbog krajnje loše demografske situacije i iseljeničkih prostora.

– Totalna liberalizacija uvoza radne snage kratkoročno je poželjna poslodavcima, ali nije ni njima dugoročno. Takva liberalizacija uvoza radnika ruši cijenu rada u Hrvatskoj u odnosu na razvijene zemlje EU u koje se naši građani iseljavaju i sigurno će doprinijeti daljnjem iseljavanju građana među kojimaiseljavaju mladi i obrazovani. Time se, ne omalovažavajući nikoga, provodi supstitucija kvalitetnije radne snage onom manje kvalitetnom. Osobito treba voditi računa što će se dogoditi s iseljeničkim krajevima Hrvatske kad padne cijena rada zbog uvoza jeftine radne snage. Hrvatska mora oblikovati migracijsku politiku u okviru koje je i imigracijska i razvojna politika i to treba biti strogo regulirano jer je to pitanje budućeg razvoja zemlje i nacionalne sigurnosti. Moramo imati dugoročnu strategiju gospodarskog razvoja u sklopu kojeg je i demografska politika – kaže Akrap dodajući da se prostorni aspekt razvoja ne može prepustiti poduzetnicima i takva liberalizacija tržišta rada neće riješiti naše probleme.

I članovi Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost istaknuli su da je Zakon o strancima kompleksan, ključan na više društvenih i gospodarskih razina, ima važnu ulogu za upravljanje demografskim kretanjima u Hrvatskoj, zato je važna temeljita rasprava o njemu.

I demograf Stjepan Šterc ističe da ne može MUP voditi imigracijsku politiku.

– Mi uz klasičnu populacijsku politiku moramo imati selektivnu imigracijsku kakvu imaju sve uređene zemlje. Lani je započela supstitucija stanovništva jer se broj stranih useljenika približiobroju iseljenih naših građana i ne možemo useljavati ljude bez plana i bez imigracijske politike koja podrazumijeva da moramo znati koji profil radnika nam treba, kojeg obrazovanja, za koje točno poslove i djelatnosti i u koje dijelove zemlje će se useljavati. To bi trebao biti posaoDržavnog ureda za demografiju. Ne mogu poslodavci diktirati useljeničku politiku na način da uvoze jeftinu radnu snagu jer bez selektivne imigracijske politike neće biti revitalizacije zemlje ni razvoja. Nužno je voditi računa o demografskim kretanjima jer se brzo može dogoditi da broj stranih useljenika premaši broj iseljenika. Uz ovakav trend sa sadašnjih 2% stranih radnika za sedam godina imat ćemo ih 400 tisuća iz trećih zemalja, a možda i više, dok se hrvatsko stanovništvo zbog iseljavanja i pada nataliteta stalno smanjuje – kaže Šterc

Treba paziti i na iseljavanje

I demograf Marin Strmota ističe da MUP ne može biti nositelj imigracijske politike koja podrazumijeva razvojnu i redistribucijsku politiku razmještaja useljenika.

– Zakon o strancima samo je instrument za provođenje imigracijske politike koju mi nemamo. Bitno je i tko će diktirati potrebe tržišta rada za uvozom radnika i hoće li to biti samo poslodavci? Tko će upravljati integracijom useljenika? Mi nemamo glavu i rep imigracijske politike. Za imigracijsku politiku važno je znatitko njome upravlja, tko će biti ljudi koji će se useljavati i na koja područja Hrvatske? Moramo imati i redistributivnu politiku razmještaja useljenika, znati koju radnu snagu trebamo, gdje će ti ljudi živjeti, hoće li živjeti u limenkama ili kontejnerima? Moramo imati i dugoročnu strategiju razvoja. Nije useljenička politika samo otvoriti granice, pa tko nam dođe na manju plaću, a ne vodeći računa tko se iseljava od naših građana i zašto ulažemo u obrazovanje ako će mladi otići? Takvo nešto nema ni jedna zemlja – kaže Strmota.

Ne možemo, zaključuje, očekivati da ćemo sve probleme riješiti osobitouvozom jeftine radne snagekoji ne doprinosi razvoju zemlje. Slaže se da će, ako uvozimo jeftinu radnu snagu, padati cijena rada ili će se plaće zadržati na niskim razinama što opet doprinosi iseljavanju naših ljudi.

Sastanak u vezi najavljenog pokretanja pregovora za izmjene Zakona o radu

NHS - U prostorijama Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske u utorak, 8. rujna 2020. godine, uz pridržavanje preporučenih epidemioloških mjera, održan je sastanak predstavnika sindikata i pravnika zaposlenih u sindikatima udruženima u Nezavisne hrvatske sindikate na kojem se raspravljalo o najavi pokretanja pregovora radi izmjena Zakona o radu. U uvodnom obraćanju sudionicima predsjednik NHS-a Krešimir Sever iznio je moguća područja izmjene zakona, temeljem najava koje dolaze od strane ministra rada i iz poslodavačkih redova, a koje se odnose na uređenje rada od kuće, odnosno rada na izdvojenom mjestu rada, rada kod više poslodavaca, rada na određeno vrijeme te olakšavanje otkazivanja. U nastavku rada predstavljeno je uređenje instituta rada na izdvojenom mjestu rada kroz hrvatsko i europsko zakonodavstvo, kao i prijedlozi sindikata za izmjenama Zakona o radu s obzirom na probleme uočene u njegovoj primjeni od 2014. godine.

Rasprava sudionika sastanka najvećim je dijelom bila usmjerena na najavu poslodavaca za potrebom dodatnog uređenja rada od kuće, kao i probleme u primjeni zakona u praksi, koji otežavaju ili onemogućavaju ostvarenje pojedinih prava radnika. U raspravi je posebno naglašeno kako, ako se pokrenu razgovori i pregovori o izmjenama Zakona o radu, radnici očekuju i traže da to ide u pravcu „defleksibilizacije“, a ne daljnje fleksibilizacije Zakona.

Na kraju rasprave dogovorena je dinamika budućih sastanaka. (AKJ)

Potpore za očuvanje radnih mjesta se nastavljaju, početak prijava od idućeg tjedna

(HZZ) Zagreb, 7. rujna 2020. – Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je na današnjoj sjednici donijelo odluku o Izmjenama i dopunama Uvjeta i načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2020. godini. Primjena potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID – 19) i potpora za Mikropoduzetnike nastavlja se i u razdoblju od rujna do prosinca 2020. Potpora za očuvanje radnih mjesta pogođenim Koronavirusom uključuje sve djelatnosti kao i do sada, poput putničkog prijevoza, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme hrane i pića, tzv. event industriju, itd. kojima je i nadalje omogućeno korištenje potpore do 4.000 kuna po radniku uz uvjet pada prihoda za najmanje 60 posto.

Što se tiče potpore za Mikropoduzetnike ona i nadalje uključuje iznos do 2.000 kuna po radniku za poslodavce koji zapošljavaju do 10 radnika uz uvjet pada prihoda za najmanje 50 posto.

Važno je naglasiti da će svi poslodavci, bez obzira na djelatnost, koji ne mogu poslovati ili kojima je na bilo koji način ograničen rad sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite moći koristiti ove mjere, s time da će se za one kojima je rad ograničen odlukom Stožera (npr. skraćeno radno vrijeme, smanjen broj posjetitelja, itd.) po potrebi morati dokazati poteškoće u poslovanju (pad prihoda za 60 odnosno 50 posto).

Rok za podnošenje zahtjeva za dobivanje potpora za rujan je od 15. rujna do 15. listopada.

Stalni sezonac

S obzirom na produžene izvanredne okolnosti uslijed situacije izazvane Koronavirusom , određena je odredba kojom je definirano na koje se načine novčana pomoć određuje u slučajevima kada korisnik mjere Stalni sezonac u 2020.g. nije uopće radio, ukoliko je radio najmanje tri cijela kalendarska mjeseca, te ukoliko je radio kraće od tri cijela kalendarska mjeseca.

Nakon isteka prvih šest mjeseci za osobe koje su koristile mjeru, a za vrijeme trajanja posebnih okolnosti uzrokovanih Koronavirusom (COVID – 19), novčana pomoć određuje se na sljedeći način:

Također, kako bi se pomoglo poslodavcima i stalnim sezoncima, nastavlja se produljenje mjere Stalni sezonac (COVID - 19) za stalne sezonce kojima je radni odnos u sezoni 2020.g. bio kraći od šest mjeseci, jer se navedeno (rad kraći od 6 mjeseci) s obzirom na epidemiju Koronavirusa smatra opravdanim razlogom. Poslodavci i dalje podnose zahtjev za Stalni sezonac (COVID – 19) uz dokumentaciju koja se od njih traži.

S obzirom na izvanredne okolnosti također su revidirane i obveze poslodavca koje se odnose na zapošljavanje u narednoj sezoni u trajanju od najmanje 6 mjeseci, s izuzetkom zapošljavanja za vrijeme trajanja posebnih okolnosti uzrokovanih Koronavirusom (COVID – 19) tijekom 2020. i 2021. godine.

Više informacija o potporama za očuvanje radnih mjesta potražite na mjera-orm.hzz.hr.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi