sindikat

VIJESTI


15. prosinca 2020.

Hrvatsko gospodarstvo u trećem kvartalu palo 10 posto

(N1) - Hrvatsko gospodarstvo palo je u trećem tromjesečju 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je ponajviše posljedica pada osobne potrošnje, no pad je manji u odnosu na rekordnih 15 posto u prethodnom kvartalu. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 10 posto na godišnjoj razini.

Pad je nešto manji od očekivanja analitičara. Sedam analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali pad BDP-a za 10,4 posto, a njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 9,5 do 11 posto.

To je drugo tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, što znači da je uronilo u prvu recesiju od 2014. godine.

Ipak, pad u trećem tromjesečju manji je nego u drugom, kada je gospodarstvo zbog restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje koronavirusa, potonulo rekordnih, prema revidiranim podacima, 15,4 posto.

Realni pad BDP-a od 10 posto drugi je najveći realni pad od 1995. godine, kada se počela provoditi tromjesečna procjena BDP-a, navodi se u izvješću DZS-a.

Osobna potrošnja pala 7,5 posto

Pad gospodarstva u trećem tromjesečju ponajviše je posljedica slabosti osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava potonula je u proteklom kvartalu za 7,5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

Bruto investicije u fiksni kapital pale su, pak, za 3 posto na godišnjoj razini.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu za 32,3 posto na godišnjoj razini.

Pritom je izvoz roba pao 3 posto, dok je izvoz usluga potonuo 45,3 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 14,1 posto na godišnjoj razini.

Pritom je uvoz roba smanjen 9,9 posto, a usluga 33,3 posto.

U trećem je tromjesečju porasla samo državna potrošnja, za 1,5 posto na godišnjoj razini.

Podaci slabiji od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u trećem tromjesečju porastao za 6,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini potonuo 10 posto.

To su slabiji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u trećem je tromjesečju gospodarstvo EU-a poraslo za 11,6 u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na treći kvartal prošle godine palo 4,3 posto.

Akcijski plan za rodnu ravnopravnost – prava žena i djevojčica okosnica su globalnog oporavka za rodno ravnopravno društvo

Priopćenje Europske komisije

Europska komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku danas su iznijeli ambiciozne planove za promicanje rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena u okviru svih vanjskih djelovanja Europske unije.Iako je ostvaren znatan, ali neujednačen napredak u promicanju prava žena i djevojčica, nijedna zemlja u svijetu nije na dobrom putu da postigne rodnu ravnopravnost i osnaži sve žene i djevojčice do 2030. Osim toga, zdravstvene i socioekonomske posljedice krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 nerazmjerno utječu na žene i djevojčice. Primjerice, stopa gubitka posla kod žena je 1,8 puta veća nego kod muškaraca zbog većeg udjela žena u neformalnom radu i u ugroženim sektorima. Stopa siromaštva kod žena mogla bi porasti za 9,1 %.

Stoga je cilj novog Akcijskog plana EU-a za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u vanjskim odnosima za razdoblje 2021. – 2025. (GAP III) ubrzati napredak u osnaživanju žena i djevojčica te očuvati postignuća u pogledu rodne ravnopravnosti ostvarena tijekom 25 godina od donošenja Pekinške deklaracije i njezine Platforme za djelovanje.

Visoki predstavnik / potpredsjednik Josep Borrell izjavio je: Jamčenje jednakih prava svima osnažuje naša društva. Zbog toga su bogatija i sigurnija. To je činjenica koja nadilazi načela i moralne obveze. Sudjelovanje žena i djevojčica u donošenju odluka i njihovo postavljanje na vodeće položaje nužni su za demokraciju, pravdu, mir, sigurnost, blagostanje i zeleniji planet. Ovim novim Akcijskim planom za rodnu ravnopravnost zalažemo se za veći i brži napredak prema rodnoj ravnopravnosti.

Povjerenica za međunarodna partnerstva Jutta Urpilainen izjavila je: Snažniji angažman u području rodne ravnopravnosti ključan je za održiv globalni oporavak od krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i izgradnju pravednijih, uključivijih i naprednijih društava. Žene i djevojčice najviše su pogođene pandemijom i moraju imati prednost po pitanju oporavka. Komisija je rodno osjetljiva i geopolitički orijentirana, stoga je naš cilj bliže surađivati s državama članicama, kao i sa svim partnerima, u izgradnji istinski rodno ravnopravnog društva.

Promicanje rodne ravnopravnosti u vanjskom djelovanju EU-a za razdoblje 2021. – 2025.

Akcijskim planom za rodnu ravnopravnost III osigurava se okvir politike EU-a s pet stupova djelovanja kako bi se ubrzao napredak u ispunjavanju međunarodnih obveza i izgradio svijet u kojem svatko ima prostora za uspjeh. Promicanje rodne ravnopravnosti smatra se prioritetom svih vanjskih politika i djelovanja; nudi se plan za suradnju s dionicima na nacionalnoj, regionalnoj i multilateralnoj razini; intenziviraju se djelovanja u strateškim tematskim područjima; institucije se poziva da budu primjer drugima te se osigurava transparentnost rezultata.

Detaljan opis pet stupova djelovanja:

1) 85% svih novih djelovanja u okviru vanjskih odnosa pridonijet će rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena do 2025. Akcijskim planom GAP III uvode se stroga pravila za primjenu i praćenje načela rodne ravnopravnosti u svim sektorima. Sva vanjska pomoć u svim sektorima, uključujući infrastrukturu, digitalizaciju, energetiku, poljoprivredu i mješovita sredstva itd., trebala bi uključivati rodnu perspektivu i podupirati rodnu ravnopravnost.

2) Zajednička strateška vizija i bliska suradnja s državama članicama i partnerima na multilateralnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Akcijski plan GAP III zalaže se za razvoj zajedničkog pristupa za sve dionike EU-a na razini država članica i usmjerenost na odabrana strateška pitanja. Pomna rodna analiza i blisko savjetovanje s državama članicama, organizacijama civilnog društva, aktivistima za prava žena i mladima bit će čvrst temelj za djelovanje na terenu.

3) U okviru Akcijskog plana GAP III poziva se na ubrzanje napretka s naglaskom na ključna tematska područja djelovanja, uključujući borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja i promicanje gospodarskog, socijalnog i političkog osnaživanja žena i djevojčica. Ponovno se naglašava univerzalni pristup zdravstvenoj skrbi, spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima te rodnoj ravnopravnosti u obrazovanju, kao i promicanju ravnopravnog sudjelovanja u donošenju odluka i ravnopravne podjele vodećih položaja. Planom se isto tako u potpunosti obuhvaća okvir politike EU-a o ženama, miru i sigurnosti, a rodna perspektiva postaje dio novih područja politike, kao što su zelena tranzicija i digitalna transformacija.

4) Pružanje dobrog primjera. Akcijskim planom poziva se Europsku uniju da bude primjer drugima, među ostalim uspostavom rodno osviještenog i rodno uravnoteženog vodstva na najvišoj političkoj i upravljačkoj razini.

5) Mjerenje rezultata. Akcijskim planom GAP III donosi se novi pristup praćenju, evaluaciji i učenju, s većim naglaskom na mjerenje rezultata. EU će uspostaviti kvantitativan, kvalitativan i uključiv sustav praćenja kako bi se povećala javna odgovornost, osigurala transparentnost i pristup informacijama o njegovoj podršci rodnoj ravnopravnosti u čitavom svijetu. Komisija će u suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje svake godine pratiti napredak u provedbi Akcijskog plana GAP III.

Pristup koji donosi korjenite promjene

Ključni je cilj novog akcijskog plana doprinijeti osnaživanju žena, djevojčica i mladih kako bi u potpunosti iskoristili svoja prava i povećali svoje sudjelovanje u političkom, gospodarskom, društvenom i kulturnom životu. Akcijskim planom GAP III snažno se podupire sudjelovanje i vodstvo djevojčica i žena, promičući ga primjerice programima upravljanja i reformama javne uprave.

Promicat će se pristup koji donosi korjenite promjene i intersekcijski pristup te će se rodna pitanja uključiti u sve politike i djelovanja. Cilj je otkloniti strukturne uzroke rodne neravnopravnosti i rodno uvjetovane diskriminacije, među ostalim aktivnim uključivanjem muškaraca i dječaka u osporavanje rodnih normi i stereotipa. Naposljetku, kako nitko ne bi bio zapostavljen, akcijskim planom nastoji se riješiti pitanje intersekcijske diskriminacije pri čemu će se posebna pozornost posvetiti primjerice ženama s invaliditetom, migranticama i diskriminaciji na temelju dobi ili spolne orijentacije.

Kontekst

Ovaj vanjski Akcijski plan za rodnu ravnopravnost odražava ciljeve strategije EU-a za rodnu ravnopravnost, prve Komisijine strategije u području ravnopravnosti kojom se ispunjavaju obveze koje je predsjednica von der Leyen preuzela u svojim političkim smjernicama.

Zaštita žena od on-line uznemiravanja

ETUC/NHS -Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Europska konfederacija sindikata poziva na dodatnu zaštitu žena protiv on line uznemiravanja. Zakonodavstvo protiv uznemiravanja na radnom mjestu mora biti dopunjeno na način da zaštiti žene koje rade od kuće protiv online zlouporaba putem tehnika nadzora koje koriste poslodavci. Žene koje rade na prvim crtama za vrijeme epidemije, osobito njegovateljice, radnice u prometu, trgovinama i čistačice su izložene nasilju i uznemiravanju licem u lice za vrijeme ove krize.

Međutim, veliki dio nasilja na mjestu rada s kojim se žene suočavaju premjestilo se online za vrijeme zatvaranja, koje je olakšano zbog nametljivih alata nadzora koje koristi dosta tvrtki.

Kako bi se borilo protiv nove prijetnje, ali i svih drugih oblika nasilja i uznemiravanja u svijetu rada, sindikati traže od vlada ratificiranje nove Konvencije Međunarodne organizacije rada br. 190. o eliminaciji nasilja i uznemiravanja u svijetu rada, koja bi ih obvezala i na prevenciju i suočavanje s cyber – nasiljem i uznemiravanjem.

„Konvencija br. 190. štiti od svih oblika nasilja i uznemiravanja u svijetu rada. Konvencija je temeljena na širokom konceptu svijeta rada, koji uzima u obzir činjenicu da se današnji rad ne odvija uvijek na fizičkom mjestu rada. Konvencija pokriva npr. nasilje i uznemiravanje koje se događa tijekom putovanja povezanog s radom, putovanja na posao i s posla, u smještaju koji je osigurao poslodavac ili kroz komunikaciju povezanu s poslom, uključujući onu omogućenu informacijskim i komunikacijskim tehnologijama“, kaže Međunarodna organizacija rada.

Konvencija, koja će stupiti na snagu sljedeće godine, je prvi međunarodni standard koji se bavi nasiljem i uznemiravanjem u svijetu rada. Vlade i poslodavci, članovi Međunarodne organizacije rada, podržali su Konvenciju i obvezali su se na poboljšanje zakonodavstva, usluga i postupaka za borbu protiv nasilja i uznemiravanja.

Esther Lynch, zamjenica glavnog tajnika ETUC-a naglašava:

„Iako određeni zakoni, politike i usluge postoje, nasilje i uznemiravanje na poslu i dalje ostaje veliki problem, posebno za žene. Danas nema dovoljno učinkovitih mehanizama za sprječavanje i borbu protiv cyber- uznemiravanja, a posebno za sprječavanje nametljivog nadzora.

Tvrtke općenito znaju ili mogu lako saznati kako rješavati uznemiravanje na poslu, ali trebaju ažurirati svoje procedure za primjenu istih na uznemiravanje radnika koji rade od kuće. Trend rada od kuće će se nastaviti i poslije epidemije tako da je Konvencija Međunarodne organizacije rada pravovremena i treba hitnu pozornost.

Najbolji način za postizanje napretka je da vlade osiguraju ispravan zakonodavni okvir za borbu protiv problema, kao što su cyber uznemiravanje, cyber nadzor i ohrabre poslodavce na pregovore vezane za procedure sa sindikatima. Navedeno se već pokazalo uspješnim jer tvrtke u kojima djeluju sindikati imaju 60% manje seksualnog uznemiravanja.“

Konvencija također obvezuje vlade i poslodavce na ublažavanje utjecaja obiteljskog nasilja uključujući situacije kada je dom mjesto rada, a što je sve učestalije posebno u slučaju epidemije bolesti Covid-19 . Ona ,također, poziva na poduzimanje mjera kao što su dopust za žrtve, fleksibilni radni aranžmani, privremena zaštita od otkaza te omogućavanje žrtvi obiteljskog nasilja potporu na radnom mjestu.

Nezavisni hrvatski sindikati su krajem 2019. godine zatražili su od Vlade RH da pristupi ratifikaciji Konvencije br. 190. o eliminaciji nasilja i uznemiravanja u svijetu rada.

Prema EU Agenciji za temeljna prava

16% žena u EU je doživjelo ozbiljno nasilje na poslu

11% žena u EU je doživjelo seksualno i/ili fizičko nasilje od nekoga na poslu

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi