sindikat

VIJESTI


19. siječnja 2021.

Što se sve mijenja od danas? Veći minimalac, manji porez na dohodak…

Autor: Poslovni.hr/Hina - Na snagu su s početkom ove godine stupili i neki podzakonski akti, primjerice uredba o minimalnoj plaći. Hrvatska u 2021.uvodi nacionalnu naknadu za starije u iznosu od800 kuna, povećava minimalnu plaću na 3.400 kuna neto, smanjuje stope poreza na dohodak na 20 odnosno 30 posto, a na 10 posto stopu poreza na dobit za poduzetnike s prihodom do 7,5 milijuna kuna, ukida kvote za strane radnike, regulira privremeni boravak digitalnih nomada…

Uobičajeno, naime, s početkom godine na snagu stupa niz novih zakona, ili izmjena i dopuna već postojećih, primjerice novi Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe, novi Zakon o strancima, paket zakona kojima se regulira peti krug porezne reforme – izmjene zakona o porezu na dohodak, na dobit, o PDV-u, o fiskalizaciji u prometu gotovinom, o financiranju lokalnih jedinica, kao i novi zakoni koji reguliraju bankarski sektor….

Na snagu su s početkom ove godine stupili i neki podzakonski akti, primjerice uredba o minimalnoj plaći.

Minimalna neto plaća u 2021. –3.400 kuna

Tako od početka 2021. minimalna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 3.400 kuna, što je za 150 kuna ili za 4,61 posto više nego li 2020. godine.

Uredbom je, naime, Vlada propisala da minimalna bruto plaća u ovoj godini iznosi 4.250 kuna, što je za 187,49 kuna više nego u prošloj godini.

Minimalna satnica za student servis –26,56 kuna

Od povećanja minimalne plaće ‘profitirat’ će i studenti koji rade preko student servisa, kojima poslodavci od početa ove godine moraju plaćati minimalno 26,56 kuna po satu, što je oko 4,7 posto više od dosadašnjih 25,39 kuna.

Naime, odluku o minimalnoj naknadi za student svake godine donosi ministar znanosti i obrazovanja, a ona se izračunava tako da se iznos minimalne bruto plaće u Hrvatskoj podijeli sa 160.

U veljači prve isplate nacionalne naknade za starije –800 kuna

Hrvatska će od ove godine svojim državljanima starijim od 65 godina koji nisu osigurali prihod za starost i ne ostvaruju pravo na mirovinu početi isplaćivati nacionalnu naknadu za starije osobe, i to u iznosu od 800 kuna.

Ta je, popularno zvana nacionalna mirovina, regulirala novim Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe, a ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović očekuje kako će je u prvoj godini primati oko 20.000 korisnika.

“Nacionalna naknada za starije osobe zamišljena je kao naknada koja će pokriti najnezaštićeniji dio stanovništva. Očekujemo da će u prvoj godini biti nešto manje od 20.000 onih koji će koristiti pravo na tu naknadu i okvirni trošak državnog proračuna je 132 milijuna kuna. To smo osigurali za 2021. godinu”, istaknuo je Aladrović sredinom prosinca, kada je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) počeo zaprimati prijave za tu nacionalnu mirovinu.

HZMO će isplaćivati tu naknadu, i to preko poslovnih banaka.

Prve isplate te naknade trebale bi krenuti u veljači, a za siječanj 2021. godine.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak definiran je i porezni tretman te naknade –ona se, kao ni ostale socijalne naknade, neće smatrati primitkom na koji se plaća porez na dohodak te se neće uzimati u obzir ni pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.

Niže stope poreza na dohodak

Izmjene Zakona o porezu na dohodak dio su zakonskog paketa koji regulira peti krug porezne reforme.

Tim su izmjenama snižene stope poreza na dohodak –stopa od 24 posto na 20 posto, a od 36 na 30 posto.

Građanima koji s obzirom na svoju plaću pa tako i poreznu osnovicu plaćaju porez na dohodak niže bi stope trebale donijeti i veću plaću, od desetak kuna pa sve do tisuću-dvije ili više kuna. Koliko točno ovisi, naime, o samom iznosu plaće, olakšicama na uzdržavane članove i mjestu stanovanja odnosno stopi prireza.

Procjena koju je ranije iznio ministar financija Zdravko Marić govori da veća primanja od smanjenja stopa poreza na dohodak može očekivati oko 900 tisuća poreznih obveznika, ovisno o visini njihova dohotka. Od ukupno 2,8 milijuna zaposlenih i umirovljenika trenutno njih 1,9 milijuna, s obzirom na visinu svog dohotka odnosno mirovine, ne plaća porez na dohodak, podaci su ministra financija.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak smanjuje se s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana).

Ukida se, pak, oporezivanje godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka.

No, povećava se porezno opterećenje za one koji ne prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima odnosno povećava se ta tzv. kaznena stopa za nesrazmjer imovine, s 54 na 60 posto.

Riječ je o drugom dohotku po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena. Do sada se taj nesrazmjer imovine i primitaka oporezivao stopom od 36 posto uvećano za 50 posto, što znači s 54 posto, a od sada će se primjenjivati stopa od 30 posto uvećana za sto posto, što znači ukupno 60 posto.

Novina je zakonskih izmjena i da građani koji iznajmljuju stan, ako ugovor ovjere kod javnog bilježnika, više sami neće morati u Poreznu upravu već će obvezu da taj ovjereni ugovor pošalju poreznicima imati javni bilježnici. Ako se, pak, ugovor sklapa bez ovjeravanja kod javnog bilježnika, građani će ga i nadalje sami trebati donijeti u Poreznu upravu.

Financijski efekt izmjena poreza na dohodak procjenjuje se na dvije milijarde kuna, a kako je taj porez prihod lokalnih jedinica država će im to nadoknaditi preuzimajući na sebe fond izravnanja.

Država fond izravnanja preuzima na sebe

Tako se, sukladno izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne (područje) samouprave, povećavaju udjeli općina i gradova u raspodjeli poreza na dohodak sa 60 na 74 posto, ažupanija sa 17 na 20 posto, dok udio za decentralizirane funkcije i dalje ostaje 6 posto.

No, sredstva za fond izravnanja, koji je do sada u raspodjeli poreza na dohodak imao udio od 17 posto, od ove godine se osiguravaju u državnom proračunu.

Porez na dobit – stopa za poduzetnike s prihodom do 7,5 milijuna kuna pada s 12 na 10 posto

S početkom godine na snagu su stupile i izmjene Zakona o porezu na dobit, kojima se stopa toga poreza poduzetnike s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjuje s 12 na 10 posto.

Također je s 12 na 10 posto smanjena stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, a s 15 posto na 10 posto stopa poreza po odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača, sportaša i sl.).

Izmjene zakona stimuliraju i banke da s klijentima koji zapadnu u teškoće probaju dogovoriti djelomični ili potpuni otpis potraživanja. Naime, porezno priznati rashod kreditne institucije bio bi iznos otpisa potraživanja od nepovezane fizičke ili pravne osnove, po osnovi kreditnih plasmana čija je vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke.

PDV – prag za plaćanje prema naplaćenim računima diže se na 15 milijuna kuna

Izmjenama Zakona o PDV-u podignutje prag za plaćanje PDV-a prema naplaćenim naknadama – sa 7,5 na 15 milijuna kuna.

Također se proširuje mogućnost primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu.

Iako većina odredbi toga zakona stupa na snagu s početkom ove godine, jedna važna odredba stupit će na snagu sredinom godine – od 1. srpnja 2021. i u Hrvatskoj će se na uvoz dobara iz trećih zemalja za proizvode male vrijednosti – do 22 eura (do 160 kuna) plaćati PDV.

Fiskalizacija – blagajnički maksimum pravilnikom će propisati ministar financija

U paketu petog kruga porezne reforme su i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, čijim se odredbama više ne propisuje blagajnički maksimum već će to pravilnikom propisati ministar financija, i to prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.

S početkom godine počinje i primjena nekih odredbi usvojenih još krajem 2019. godine pa tako od 1. siječnja 2021. počinje obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kao i obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu.

Zakon o strancima –ukidaju se kvote za strane radnike

Hrvatska s početkom 2021. ukida model kvota za zapošljavanje stranaca iz trećih država i prelazi na novi model koji bi poslodavcima trebao olakšati zapošljavanje stranaca.

Naime, do sada je Vlada donosila odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, kojima je ujedno utvrdila i popis djelatnosti i zanimanja te za njih i broj dozvola u jednoj godini.

No, novim Zakonom o strancima, koji je također s današnjim danom stupio na snagu,uvodi se novi model koji se temelji na mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o opravdanosti zapošljavanja državljana trećih zemalja i izdavanja dozvola za boravak i rad.

To znači da će poslodavci prije podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad stranaca prethodno zatražiti od HZZ-a provedbu testa tržišta rada. Ako se utvrdi da u Hrvatskoj nema nezaposlenih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca, poslodavci će tada podnositi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad Ministarstvu unutarnjih poslova, koje će po službenoj dužnosti od HZZ-a zatražiti mišljenje za zapošljavanjem konkretnog stranca kod hrvatskog poslodavca. Postupak izdavanja dozvola za boravak i rad, uključujući provedbu testa tržišta rada, pred nadležnim tijelima trajat će najviše 30 dana.

Zakonje propisao i iznimke od provedbe testa tržišta rada vezano uz deficitarna zanimanja poput tesara, zidara, konobara, mesara te u slučaju sezonskog rada do 90 dana u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu.

Zakon o upućivanju radnika u RH

S prvim danom nove godine na snagu stupa i Zakon o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni. Njime seuređuju temeljna pitanja vezana uz položaj radnika u skladu i na temelju europskih pravnih izvora te se pruža okvir za naknadu za obavljeni rad i druge uvjete rada upućenih radnika.

U to spadaju prava i zajamčene visine naknade za obavljeni rad u Hrvatskoj, prava na zaštitu na radu, radno vrijeme i odmore, zaštitu od diskriminacije, pravo na kvalitetu smještaja i troškove unutarnje mobilnosti radnika na koje ima pravo i domaći radnik te sudsku zaštitu tih prava.

Regulira se privremeni boravak digitalnih nomada

Hrvatska je i među rijetkim zemljama koje su regulirale privremeni boravak digitalnih nomada.

Zakon o strancima je definirao i pojam digitalnog nomada –državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području RH.

Privremeni boravak može se odobriti državljanima treće zemlje koji u Hrvatskoj namjerava boraviti ili boravi u svrhu boravka digitalnih nomada – regulirao je novi zakon.

Uglavnom je riječ o visokokvalificiranim strancima i IT stručnjacima, a njihovu privlačenju trebale bi pridonijeti i porezno oslobođenje njihovih primitaka, regulirano izmjena Zakona o porezu na dohodak koje su danas stupile na snagu.

Stopa za obračun i plaćanje turističke članarine smanjuje se za 12 posto

Poduzetnici u ovoj godinimogu računati na smanjenje nekih parafistaklnih nameta.

Tako će plaćati 12 posto manju članarinu turističkoj zajednici, regulirano je izmjenama Zakona o članarinama u turističkoj zajednici.

Njima je također omogućeno i da Porezna uprava rješenjem izmijeni visinu mjesečnog predujma članarine zbog značajnog pada poduzetničke aktivnost, a uređen je i obračun obračun paušalnog iznosa članarine kada osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu prvi put ishode rješenje o odobrenju u tekućoj godini, s obzirom na to da se članarina obračunava temeljem kapaciteta iz prethodne godine prema podacima iz sustava eVisitor.

Za izmjene Zakona o članarinama u turističkoj zajednici izrijekom je propisano da stupaju na snagu 1. siječnja, a iako taj datum izrijekom nije predviđen za izmjene Zakona o šumama, vremenski se ipak s početkom godine poklapa i primjena tih zakonskih odredbi.

Naime, Sabor je 15. prosinca izglasao izmjene Zakona o šumama, koje su objavljene u Narodnim novinama (145/2020) 24. prosinca, a kako stupaju na snagu osam dana od objave to se poklapas početkom ove godine.

Te zakonske izmjene predviđaju sniženje još jednog parafiskalnog nameta –naknade za općekorisne funkcije šuma, i to za oko 10 posto – s 0,0265 posto godišnjeg prihoda ili primitka na 0,024 posto.

Ujedno se povećava granica za utvrđivanje obveze nastanka plaćanja te naknade –s tri na 7,5 milijuna kuna godišnjeg prihoda ili primitka. Procjenjuje se da će time i broj obveznika plaćanja te naknade biti smanjen za oko 50 posto –s dosadašnjih nešto više od 20.000 na njih oko 10.500.

Ukupno rasterećenje za gospodarstvo procijenjeno jena oko 33 milijuna kuna (zbog smanjenja stope oko 19 milijuna kuna, a 14 milijuna kuna temeljem povećanja granice ukupnog prihoda).

Nova uredba o posebnom porezu na aute – Marić očekuje njihovo pojeftinjenje

Krajem prošle godine Vlada je donijela i novu uredbu o posebnom porezu na motorna vozila, a ministar financija očekuje da bi to moglo voditi i pojeftinjenju auta.

Tom je uredbom reguliran izračun tog posebnog porezas obzirom na novi sustav mjerenja emisija ugljičnog dioksida (CO2) novih automobila. Naime, s početkom 2021. u Europskoj uniji počinjepuna primjenatzv. Globalno usklađenog ispitnog postupka za laka vozila (WLTP), a kako to znači da nova vozila više neće imati podatak o mjerenja CO2 prema starim homologacijskim pravilima već isključivo novi podatak, koji je prosječno veći za 25 posto, nužno je donijeti novu uredbu kako ne bi došlo do poskupljenja vozila, objasnio je Marić na sjednici Vlade održanoj 30. prosinca.

Uz ekološku komponentu, poseban porez na motorna vozila ima i vrijednosnu komponentu, a novom je uredbom vrijednosni prag do kojega se poseban porez ne plaća podignut sa 150 na 200 tisuća kuna.

Temeljem dosadašnjeg praga od 150 tisuća kuna oko52 posto novih vozila je bilo izvan obuhvata poreznih škara po vrijednosnom kriteriju, a sada će dizanjem praga na 200 tisuća kuna to biti tri četvrtine motornih vozila ili njih 75 posto, rekao je Marić.

Time sesmanjuje ukupno porezno opterećenje, i to između 15 i 27 posto, a ministar financija procjenjuje kako će to značiti i oko 160 milijuna kuna manji prihod proračuna temeljem posebnog poreza na aute.

“Smatramo da ovom promjenom mjerenja sustava ispušnih plinova za kupce motornih vozila ne samo da neće doći do povećanja poreznog opterećenja i poskupljenja, već će doći i do njihova pojeftinjenja”, rekao je Marić, koji očekuje da distributeri automobilasmanjenje poreznog opterećenja pretoče u niže cijene.

DAB mijenja ime u Hrvatska agencija za osiguranje depozita

Nakon što je Hrvatska sredinom prošle godine ušla u predvorje za uvođenje eura –Europski tečajni mehanizam (ERM II), i u području bankarstva nastavljeno je i usklađivanje zakonodavstva s europskim pravilima.

Tako su s 1. siječnja 2021. na snagu stupili novi zakoni o sustavu osiguranja depozita, o likvidaciji i sanaciji kreditnih institucija, o sanaciji investicijskih društava, a nekoliko dana ranije i izmjene Zakona o kreditnim institucijama.

Novine su među ostalim vezaneuz ovlasti nad izvršenjem sanacija – Hrvatska narodna banka (HNB) preuzme ovlast za izvršenje sanacije nad kreditnim institucijama, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) nad investicijskim društvima.

Do sada je ulogu sanacijskog tijela i za kreditne institucije i investicijska društva, osim HNB-a i Hanfe, imala i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), no to više neće biti u njenom djelokrugu.

Stoga DAB s početkom ove godine mijenja i ime, i to u – Hrvatska agencija za osiguranje depozita.

Inače, cilj je predloženim izmjena o likvidaciji i sanaciji kreditnih institucija skratiti trajanje stečajnih postupaka banaka, kontrolirani izlazak propale banke s tržišta s ciljem smanjenja rizika te prelijevanja negativnih učinaka na ostatak financijskog tržišta, kao i brzo i učinkovito skupno namirenje vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, očuvanjem vrijednosti financijske imovine i unovčenjem imovine kreditne institucije u što kraćem roku.

ARZ se pripaja HAC-u

I dok DAB samo mijenja naziv i dijelom nadležnosti, nakon 22 godine s poslovne scene kao samostalan poslovni subjekt nestaje tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb, koja se pripaja Hrvatskimautocestama (HAC).

Tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ) osnovana je početkom 1998. godine, a sukladno ranijim najavama zadnji dan 2020. godine u registar zagrebačkog Trgovačkog suda upisuje se pripajanje ARZ-a

Potpora Međunarodne konfederacije sindikata

NHS – Sharan Burrow, glavna tajnica Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC), koja okuplja 200 milijuna članova sindikata širom svijeta, uputila je Nezavisnim hrvatskim sindikatima pismo potpore..

U svojem pismu izražava solidarnost ITUC-a te divljenje radu hitnih službi u Hrvatskoj, kao i zabrinutost za preživjele i sve one čiji rođaci, prijatelji i sugrađani osjećaju posljedice potresa.

ITUC je uvjeren kako će naša hrabrost i odlučnost prevladati sva iskušenja i brige kroz koje prolaze građani Hrvatske.

Sharan naglašava kako je ITUC tu uz građane, radnike i sindikate u Hrvatskoj.

Hrvatska protiv prijedloga Europske komisije o širenju kolektivnih ugovora

Autor/ica: Gabrijela Galić

(FAKTOGRAF) - Članice EU raspravljaju o direktivi o minimalnoj plaći. Hrvatska, iako deklarativno pozdravlja direktivu, ne odobrava od Komisije proklamirani cilj da kolektivnim ugovorima pokrije 70 posto radnika. Minimalne plaće u većini zemalja Europske unije (EU) nisu adekvatne te je stoga Europska komisija (EK), nakon provedenih konzultacija, krajem listopada predložila donošenje Direktive o primjerenim minimalnim plaćama u Europi. Minimalne plaće u većini zemalja Europske unije (EU) nisu adekvatne te je stoga Europska komisija (EK), nakon provedenih konzultacija, krajem listopada predložila donošenje Direktive o primjerenim minimalnim plaćama u Europi. O tekstu tog dokumenata započele su konzultacije među članicama EU, a već sada dosta država, uz načelnu podršku budućem zakonodavnom rješenju, iznosi niz kritika na sadržaj dokumenta.

Komisija je zakonodavno rješenje predložila kako bi radnici u Uniji, gdje god bili zaposleni, bili zaštićeni instrumentom primjerene minimalne plaće kojim im se omogućuje pristojan život.

„Ako su primjerene, minimalne plaće imaju pozitivan socijalni učinak, ali i šire gospodarske koristi jer se smanjuje nejednakost plaća, održava domaća potražnja te jačaju poticaji za rad. Primjerene minimalne plaće mogu pomoći i u smanjenju razlike u plaćama između muškaraca i žena jer minimalnu plaću češće zarađuju žene. Prijedlogom se usto osigurava pošteno tržišno natjecanje te tako štite poslodavci koji radnicima isplaćuju pristojne plaće“, navela je EK.

Pritom je EK istaknula kako je trenutačna kriza uzrokovana koronavirusom posebno pogodila sektore s većim udjelom radnika s niskim plaćama, kao što su čišćenje, maloprodaja, zdravstvena i dugotrajna skrb te skrb u kući.

„Osiguravanje pristojnog života za radnike i smanjenje siromaštva zaposlenih nije samo važno tijekom krize, nego je ključno i za održiv i uključiv gospodarski oporavak“, istaknula je EK.

Europska komisija: 70 posto radnika bi trebalo biti pokriveno kolektivnim ugovorima

Minimalne plaće postoje u svim zemljama članicama, no različito se reguliraju. U 21 zemlji EU, a među njima je i Hrvatska, minimalna plaća propisana je zakonom, dok je u šest zemalja (Austrija, Cipar, Danska, Finska, Italija i Švedska), kako navodi Komisija, ona predmet kolektivnog pregovaranja. Odnosno, uređuje se isključivo kolektivnim ugovorima.

„Međutim, u većini su država članica minimalne plaće nedovoljne i/ili na njih pravo ne ostvaruju svi radnici. Predloženom se direktivom stoga u EU-u stvara okvir za primjerenije minimalne plaće i šire korištenje tog instrumenta kako bi se zaštitili radnici“, ustvrdila je EK.

No cilj direktive nije usklađivanje razine minimalnih plaća unutar EU-a, niti uspostava jednoobraznog mehanizma za određivanje minimalnih plaća u državama članicama, jer Unija u tim pitanjima nema nadležnost. Cilj je uspostaviti minimalne uvjete za određivanje adekvatne minimalne plaće s jasnim i stabilnim kriterijima, koji će biti redovito i pravodobno dopunjavani te osigurati uključenost socijalnih partnera.

Naime, EK navodi da zemlje koje minimalne plaće dogovaraju kroz kolektivne pregovore u pravilu imaju manje radnika s minimalnim plaćama i one su uglavnom veće nego u zemljama u kojima se to zakonski propisuje. Komisija stoga preporučuje kolektivno pregovaranje te navodi kako bi pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima trebala biti najmanje na razni od 70 posto.

S druge strane, zemlje koje minimalne plaće propisuju zakonom trebaju uspostaviti jasne, transparentne i stabilne kriterije za određivanje adekvatnosti minimalnih plaća. Ti kriteriji, smatra Komisija, trebaju uključivati barem kupovnu moć minimalnih plaća i uzimati u obzir poreze i socijalne benefite, opći rast bruto plaća, razvoj produktivnosti.

Vlada RH štiti pravo radnika da se u sindikat – ne udruži

Prijedlog EK o tome da bi najmanje 70 posto radnika trebao biti pokriven kolektivnim ugovorima, izazvao je najviše prijepora u dosadašnjem usuglašavanju na razini članica EU. Taj detalj i za Hrvatsku je „sporno“ odnosno „otvoreno pitanje“.

„Hrvatska smatra da je prag od 70 posto pokrivenosti kolektivnim ugovorima, koji je očigledno postavljen kao ideal kojemu treba težiti, previsok te da ničime nije opravdano određivanje upravo navedenog udjela, a ne primjerice 65 ili 75 posto“, navodi Hrvatska u svom stajalištu na tekst direktive. Dodaje pritom da pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima, između ostalog, ovisi o volji radnika za udruživanjem u sindikate, a „osnovno načelo slobode udruživanja obuhvaća i pravo radnika da se u sindikat ne udruže“.

Prijedlog direktive predviđa i obavezu država članica u poduzimanju mjera za promicanje izgradnje i jačanje kapaciteta socijalnih partnera za sudjelovanje u kolektivnom pregovaranju o određivanju plaća te poticanje konstruktivnih, smislenih i utemeljenih pregovora o plaćama među socijalnim partnerima.

Hrvatska smatra upitnim, promatrajući te odredbe isključivo s pravne strane, ulazi li se njima u djelokrug predložene direktive jer je njeno „područje minimalna plaća, a ne kolektivno pregovaranje“.

Stav je Hrvatske da odredbe o poticanju socijalnog dijaloga od strane same države kao i odredbe o postotku radnika koji trebaju biti obuhvaćeni kolektivnim ugovorima ne bi smjele biti obvezujuće, već da ih treba urediti „pravno neobvezujućim dokumentom“. Naime, kako stoji u hrvatskom stajalištu, „država članica bi trebala preuzeti obvezu utjecati na kolektivno pregovaranje na način da se poveća pokrivenost subjekata radnog odnosa kolektivnim ugovorima, pri čemu se ne uzima u obzir da kolektivno pregovaranje ovisi o volji strana koje bi kolektivno pregovarale“.

Hrvatska u skupini zemalja s niskim plaćama

Zbog čega je Hrvatskoj problematično propisivanje obaveze da je najmanje 70 posto radnika pokriveno kolektivnim ugovorima, najzornije prikazuje trenutno stanje o pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima.

Hrvatska pripada skupini 10 zemalja EU s niskim plaćama. Osim nje, u toj su grupi Bugarska, Rumunjska, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Slovačka, Estonija i Češka.

Plaćama ugovorenim kolektivnim pregovaranjem, pokazuju podaci ETUC-a iz rujna 2020. godine, u Hrvatskoj je pokriveno svega 45 posto radnika. Tijekom dva desetljeća ta je pokrivenost pala 19 posto.

Međutim, Hrvatska u skupini tih deset promatranih zemalja stoji najbolje. Najbliža joj je Češka s pokrivenošću od 30 posto, dok su sve ostale zemlje ispod tog postotka. Primjerice, u Slovačkoj je kolektivnim ugovorima pokriveno 25 posto radnika, Mađarskoj 21 posto, Poljskoj 17 posto radnika, a u Bugarskoj i Rumunjskoj po 23 posto radnika.

Zanimljiv je i podatak koliko je radnika u tim zemljama, u periodu od 2000. do 2020. godine, ostalo bez zaštite sindikata. I dok je u Hrvatskoj zabilježen pad od 19 posto, u Rumunjskoj je on čak 77 posto, a u Bugarskoj 33 posto, u Slovačkoj 26 posto, u Mađarskoj 17 posto. U ostalim zemljama bilježi se pad od četiri do osam posto.

Ciljanih 70 posto već je dosegnula ili znatno premašila četvrtina zemalja EU

Istodobno, kolektivnim ugovorima je na razini EU27 pokriveno 61 posto radnika. Daleko iznad tog prosjeka su Danska (82 posto), Belgija (93 posto), Francuska (94 posto), Austrija (98 posto). Predloženom direktivom ciljanih najmanje 70 posto radnika obuhvaćenih kolektivnim pregovorima, već su sada dosegnule i Nizozemska, Portugal te Slovenija.

Europska konfederacija sindikata, baš kao i EK, ukazuje da je razina plaća u Europi usko povezana s tim jesu li radnici obuhvaćeni kolektivnim ugovorima ili ne. Tako u devet od deset članica EU s najnižim prosječnim i minimalnim plaćama, svega 7 do 30 posto radnika ima plaće koje su ugovorene pregovorima sa sindikatima.

S druge strane, u sedam od 10 zemalja u kojima se bilježe najviše plaće, više od 70 posto radnika „pokriveno“ je pregovorima sa sindikatima.

No, kako ETUC upozorava, problemi postoje u svakoj zemlji pa tako npr. u Njemačkoj 19 milijuna radnika nije obuhvaćeno kolektivnim pregovaranjem. U cijeloj Europskoj uniji, riječ je o 76 milijuna radnika ili 39 posto svih zaposlenih.

Odredbe direktive o primjerenim minimalnim plaćama u dijelu koji govori da bi najmanje 70 posto radnika trebalo biti pokriveno kolektivnim ugovorima nisu sporne samo Hrvatskoj, već i dijelu drugih zemalja s nižim plaćama i niskom obuhvatom radnika kolektivnim ugovorima. To je pitanje tako otvoreno i za Slovačku, Poljsku, Litvu, Latviju, Češku, Mađarsku. No, EK ističe kako prijedlog direktive ne nameće državama članicama dosezanje praga koji se odnos na pokrivenost radnika koji primaju minimalnu plaću kolektivnim ugovorima.

S druge strane, razvijenije zemlje s kulturom kolektivnog pregovaranja pitaju se kako će se to odraziti na njihov model socijalnog dijaloga. Primjerice, Danska ističe kako želi zadržati model bez utjecaja politike i ubuduće te je protiv svakog prijedloga koji bi mogao potkopati njihov model tržišta rada direktno ili indirektno. Ta je zemlja jedina u kojoj je u periodu od 2000. do 2020. godine došlo do porasta broja radnika koji su pokriveni kolektivnim ugovorima i to za pet posto. Slično razmišlja i Austrija.

Hrvatska protiv miješanja države, unatoč proklamiranog dijaloga preko GSV-a

Poticanje socijalnog dijaloga kroz direktivu o minimalnoj plaći, primjerice, nije sporno Belgiji i Bugarskoj koje tu inicijativu pozdravljaju. Hrvatska smatra da te odredbe ne trebaju biti obvezujuće te da tu država ne bi trebala imati utjecaja.

Istodobno, da bi država trebala imati aktivnu ulogu u razvoju socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja proizlazi iz Sporazuma o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV). To je tripartitno tijelo sastavljeno od Vlade i predstavnika socijalnih partnera – sindikata i poslodavaca.

„Vlada i socijalni partneri suglasni su da je socijalni dijalog jedna od najvažnijih demokratskih vrednota društva i temeljni uvjet zajedničkog djelovanja na ostvarivanju postavljenih ciljeva i postizanja konsenzusa o razvoju hrvatskog društva“, stoji u Sporazumu o osnivanju GSV-a.

GSV se, nadalje, osniva radi zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava, odnosno interesa radnika i poslodavaca, vođenja usklađene gospodarske, socijalne i razvojne politike tepoticanja, sklapanja i primjene kolektivnih ugovora.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi