sindikat

VIJESTI


09. travnja 2021.

Zbog manjih plaća žene su siromašnije u starosti, i EP traži hitne mjere za ravnopravnost na tržištu rada

Autor: Renata Škudar

(NACIONAL) - Koronavirus je potpuno ogolio rodnu nejednakost u svim njezinim oblicima. Pandemija je pogoršala i razotkrila probleme nasilja u obitelji, različite oblike seksualnog uznemiravanja, ali i neravnopravnosti na tržištu rada. Kada je riječ o neravnopravnom položaju žena na tržištu rada Europski parlament traži izričite mjere kojima se smanjuju razlike u plaćama između muškaraca i žena za isti rad, što onda utječe i na razinu mirovina.

Od država članice Parlament očekuje uvođenje mjera za bolju integraciju žena u sektor informatičkih i komunikacijskih djelatnosti te poticanje obrazovanja i osposobljavanja u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike. Na ovu temu Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj održao je raspravu kako bi i na taj način istaknuo da rodna neravnopravnost na tržištu rada ne smije biti zanemarena, bez obzira na probleme s kojima Hrvatska danas susreće. “Rodna ravnopravnost temeljna je vrijednost EU-a, no u ovom području još uvijek postoje mnogi izazovi stoga Europski parlament poziva na njihovo rješavanje, posebno s obzirom na to da je pandemija pogoršala nejednakosti”, poručeno je s rasprave.

Važan razlog razlike u plaćama između muškaraca i žena je velika zastupljenost žena u relativno loše plaćenim i podzastupljenost u dobro plaćenim sektorima. Na primjer, prosječno je u EU-u u 2018. bilo više znanstvenika i inženjera – 59 posto, nego znanstvenica i inženjerki – 41 posto. Osim toga, žene se nalaze na samo 33 posto menadžerskih pozicija u EU-u. Zbog te razlike žene su u većem riziku siromaštva u starijoj dobi. Mirovine žena iznad 65 godina u 2018. u EU-u bile su u prosjeku 30 posto niže od mirovina muškaraca. I ovdje se situacija razlikuje po država članicama – od 43 posto razlike u Luksemburgu do 1 posto u Estoniji. U Hrvatskoj je razlika 30 posto.

I prije epidemije žene u Europskoj uniji u prosjeku su po satu rada bile plaćene između petnaest i šesnaest posto manje od muškaraca. Postoje velike razlike između država članica, najveća razlika u plaći zabilježena je u Estoniji – 23 posto, a najmanja u Rumunjskoj – 3 posto. U Hrvatskoj je ona iznosila 10,5 posto. Manja razlika ne znači nužno veću jednakost, a često se javlja u zemljama s manje zaposlenih žena. Velika razlika može biti pokazatelj veće zastupljenosti žena u manje plaćenim sektorima ili postojanja velikog broja žena koje ne rade puno radno vrijeme.Svemu ovome treba dodati da žene u prosjeku ‘odrade’ više sati od muškaraca i na poslovima za koje nisu plaćene, a koji podrazumijevaju brigu o djeci, starije i sve ostale kućanske poslove. Zaočekivati je da će podaci za ‘epidemijsku’ 2020. biti još porazniji.

Iako u EU-u veći broj žena u odnosu na muškarce ima više obrazovanje, one su manje zastupljene na tržištu rada. Skoro 30 posto žena u EU-u radi skraćeno i češće napuštaju posao kako bi brinule o djeci ili članovima obitelji. Razlika u plaći muškaraca i žena mijenja se ovisno o dobi. Manja je kod ulaska na tržište rada, a kasnije se povećava, iako ovo pravilo varira od zemlje do zemlje. Razlika ovisi i o industriji i u 2017. je bila veća u privatnom nego u javnom sektoru u većini zemalja EU-a.

U Hrvatskoj je u velikoj mjeri prisutan ‘stakleni strop ‘, nivo do kojeg su žene još koliko toliko ravnopravne s muškarcima, a onda dolazimo do razine višeg menadžmenta – predsjednika i članova uprava, šefova svih vrsta, poslovođa, direktora, voditelja, urednika, politički podobnog kadra – to su poslovi koji su tradicijski orijentirani na muškarce, oni su još uvijek programirani za muškarce pa ih oni lakše i ugrade. “Dio tih bolje plaćenih poslova u Hrvatskoj je uglavnom unaprijed predodređen za muškarce”, slaže se predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i dodaje: “Dakle, do nekuda žene ipak nekako dođu, a nakon toga, iako im je formalno taj prostor otvoren, one u njega ne uspijevaju ući.”

“U natjecanju za takve poslove sa svojim kolegama, muškarcima, žene često ostanu zakinute, iako su u prosjeku žene u Hrvatskoj obrazovanije od muškaraca. Obrazovanost kod nas ne predstavlja činjenicu koja bi ženama omogućila bolje plaćene poslove. Ono što slijedi kao posljedica je da za slabije plaćene poslove tijekom života žene na kraju imaju daleko manje mirovine te su sklonije siromaštvu u starosti. Mirovine su u Hrvatskoj ionako niske pa ženama pripadne još niže od toga niskoga, a sve je to posljedica ovakvog sustava plaća i funkcioniranja društva u cjelini. Također, u Hrvatskoj se događa i da su za isti posao različito plaćene žene, a različito muškarci, posebno na visokim pozicijama. Na nižim poslovima –šalterima, u trgovinama i na sličnim poslovima – ta je razlika puno manje izražena.S obzirom da je kod nas još uvijek prisutnu tradicionalna podjela poslova na kućanske i one ‘važnije’, gdje još uvijek nije došlo do dovoljne rehabilitacije ideje o ravnopravnosti muškaraca i žena, žene zapravo odrade i veliki dio nigdje evidentiranog i nigdje plaćenog posla”, podsjetio je Sever.

Važan korak u borbi za smanjenje smrtnosti od raka povezanog s radom

ETUC/NHS - Dana 25. ožujka 2021. godine zastupnici u Odboru za zapošljavanje Europskog parlamenta odobrili su velikom većinom značajne izmjene i dopune Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima, kako bi zaštitili radnike od rizika izloženosti opasnim tvarima na radu. Među usvojenim izmjenama i dopunama je i dugotrajni zahtjev ETUC-a da se područje primjene Direktive proširi na tvari otrovne za reprodukciju i u njezin Dodatak I uključe opasni lijekovi. Također je široku potporu dobila nova metodologija za određivanje graničnih vrijednosti izloženosti na radu (OEL) za karcinogene tvari koja vodi do više zaštitnih vrijednosti za radnike.

Ostala poboljšanja uključuju nove obveze nametnute Europskoj komisiji. Prva je izrada akcijskog plana do kraja 2021. godine za usvajanje 25 dodatnih OEL-ova za karcinogene tvari. Druga je predlaganje rješenja za bolju zaštitu radnika od izlaganja "koktelima" karcinogena.

"Ovo je bilo vrlo važno glasovanje u aktivnostima osiguranja bolje zaštite zdravlja i sigurnosti za radnike", rekao je Per Hilmersson, zamjenik glavnog tajnika Europske konfederacije sindikata (ETUC). "Više od 100 000 ljudi godišnje umre od raka povezanog s radom, a većina smrtnih ishoda bi se mogla izbjeći strožom primjenom EU pravila." .

Očekuje se da će međuinstitucionalni pregovori o konačnom tekstu direktive započeti u travnju 2021. godine pod portugalskim predsjedanjem Europskom unijom. Ukoliko budu potvrđene, ove bi promjene mogle stupiti na snagu u svim državama članicama 2023. godine.

Ova revizija Direktive 2004/37 / EZ četvrta je u 5 godina, prve tri usvojene su 2017. i 2019. godine.

S više od 100 000 smrtnih slučajeva godišnje, profesionalni karcinomi vodeći su uzrok smrti na radu u EU-27.

Izvor: Important step in fight to cut work-related cancer deaths

Novosti iz EGSO-a

NHS – Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) svaki mjesec objavljuje EESC Info – sažetak događanja u proteklih mjesec dana. Na poveznici u nastavku možete pogledati informacije za ožujak. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) savjetodavno je tijelo Europske unije, osnovano još Rimskim ugovorom kojim je 1958. uspostavljena Europska ekonomska zajednica (EEZ). Taj Odbor na europskoj razini zastupa interese različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina iz 27 zemalja članica EU i smatra se mostom između institucija EU-a i civilnog društva. EGSO savjetuje Europsku komisiju, Vijeće EU-a te Europski parlament u zakonodavnom postupku u određenim područjima nadležnosti EU-a. U nekim su ga područjima, u kojima to predviđa Ugovor o EZ-u, zakonodavne institucije obvezne konzultirati, a u nekima to mogu učiniti iako nisu obvezne.

EGSO ima 329 članova iz svih država članica EU-a koji se imenuju na obnovljivi mandat od pet godina. Trenutačni mandat traje od listopada 2020. do rujna 2025. Članove predlažu nacionalne vlade, a imenuje ih Vijeće Europske unije. Svoje dužnosti obavljaju neovisno i u interesu svih građana EU-a. Broj članova po zemlji razmjeran je broju stanovnika te zemlje.
Članovi djeluju u sklopu tri skupine koje predstavljaju poslodavce (Skupina I.), radnike (Skupina II.) i ostale organizacije civilnog društva (Skupina III.). Svaka skupina ima svoje tajništvo. Članovi EGSO-a sami biraju kojoj se skupini žele pridružiti.

EGSO svake godine objavi između 160 i 190 mišljenja i informativnih izvješća, od čega 70 % na zahtjev Vijeća, Europske komisije i Europskog parlamenta. Njih 21% su samoinicijativna mišljenja i informativna izvješća, a 9% razmatračka mišljenja, uglavnom na zahtjev države koja predsjeda EU-om.

Također organizira nekoliko godišnjih inicijativa i događanja s naglaskom na civilnom društvu i sudjelovanju građana, poput Nagrade za razvoj civilnog društva, Dana civilnog društva, plenarnog zasjedanja mladih „Tvoja Europa, tvoje mišljenje“ i Dana europske građanske inicijative.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi