sindikat

VIJESTI


13. rujna 2021.

Banke na njima zgrću milijarde: Izračunali smo može li prosječna hrvatska obitelj uopće živjeti bez minusa

PROBLEMI S PREŠUTNIM PREKORAČENJEM

(DNEVNIK.HR) - Prešutne minuse koji su prošle godine od iznimke postali pravilo i na kojima banke zgrću milijarde, HNB želi zaustaviti. Gotovo milijun Hrvata preživljava upravo uz pomoć minusa. Bez odlaska u minus, gotovo milijun hrvatskih građana ne može normalno živjeti.

''Morate tako napraviti da biste mogli poboljšati malo kvalitetu života, priuštiti neke stvari, otići frizeru, kozmetičaru, neke stvari koje su banalne i trebale bi biti normalne, a nisu'', kaže Andrea, a Goran dodaje: ''Ne može se bez minusa ni od mirovine niti plaće živjeti. Svaki dan nam je sve skuplje i skuplje - od voća do povrća i mesa, sve ide gore''.

Uzmimo za primjer prosječnu tročlanu obitelj, tu je suprug koji radi u poštanskoj djelatnosti i zarađuje prosječno 5830 kuna, supruga koja radi u trgovini prima 5455 kuna, a dijete je učenik u osnovnoj školi.

Da bi preživjeli mjesec, prema izračunu sindikata treba im u prosjeku 10.500 kuna od čega će gotovo polovicu dati za hranu i režije. Tada ostanu u plusu od 785 kuna, ali ne zadugo.

Počinje nova školska godina, pa dodamo li opremu za školu eto minusa od 1000 kuna, još 850 za trošak automobila, tu je i kredit za stan, troškovi u vidu lijekove i dodataka prehrani, odjeće, obuće, izvannastavnih i sportskih aktivnosti … i eto začas debelog minusa.

''Uvijek je to tisuća, dvije, nekoliko tisuća kuna koji bi čovjeku dobro došli, a upravo je to novac koji nemamo'', upozoravaSarajko Baksaiz udruge Blokirani.

Hrvatska narodna banka predložila je Ministarstvu financija da zakonom odredi da prešutni minus ne smije biti veći od 1.500 kuna te da regulira kamate za to: ''HNB je Ministarstvu financija uputio inicijativu koji je Ministarstvo podržalo. Iako je Zakon o potrošačkom kreditiranju trebao biti mijenjan u procesu uvođenja eura, s obzirom na okolnosti izmjene Zakona se već pripremaju''.

''Banke eventualno umanjenju minusa trebaju pristupiti postupno, svojim klijentima otvoriti mogućnost da se ta umanjenja namire u nekom razdoblju koji im neće činiti problem i na taj način im zapravo ne dovedu u pitanje egzistenciju'', ističe ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić

U odnosu prema bankama građani su uvijek slabiji. Zato ih Vlada mora zaštititi, poručuje predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske Krešimir Sever: ''Da propisom to reguliraju na način da se taj udar ne dogodi jer prvo, to nije interes banaka jer će gubiti sigurnost klijenata, a nije interes ni države jer će joj se povećati broj blokiranih, smanjit će se potrošnja i prihodi od PDV-a te potražnja pa će se to u cjelini osjetiti na gospodarstvu''.

Dugoročno rješenje problema života na minus jedino se može riješiti povećanjem plaća i mirovina.

Koji je koji minus?

Dopušteno prekoračenjeje minus koji vam banka dopušta temeljem vašeg ugovora o tekućem računu dok prešutno prekoračenje nadmašuje i stanje vašeg računa i vašeg minusa. Laički rečeno to je minus na minus.

Dopušteni minus je ugovor o kreditu koji štiti potrošača na način da ima ograničenu efektivnu kamatnu stopu, mogućnost vraćanja duga na rate, informacije u svakom trenutku, i za njega se prethodno radi procjena kreditne sposobnosti.

Kod prešutnog minusa toga nema, kao ni ograničene kamatne stope, ni obveze banke da vam omogući plaćanje duga na rate.

Radnici pokriveni kolektivnim ugovorom imaju više dana godišnjeg odmora

ETUC/NHS - Dok se milijuni radnika pripremaju za povratak na posao nakon godišnjih odmora, analiza podatka na razini EU-a pokazala je kako radnici koji su pokriveni kolektivnim ugovorima imaju do dva tjedna više plaćenog godišnjeg odmora. Radnici u Hrvatskoj i Njemačkoj imaju deset dana više godišnjeg odmora ukoliko su njihovi radni uvjeti određeni kroz kolektivne pregovore sindikata i poslodavaca. Radnici koji su pokriveni kolektivnim ugovorom u još sedam europskih zemalja: Danskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Češkoj, Finskoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu imaju tjedan dana više godišnjeg odmora. Na razini cijele EU zahvaljujući kolektivnim ugovorima radnici imaju dodatna tri dana godišnjeg odmora te ukupno imaju 24.5 dana u odnosu na 21.5 dana za radnike koji nisu pokriveni kolektivnim ugovorima.

Hrvatski Zakon o radu u članku 77. radnicima jamči najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora, no kolektivnim ugovorima sindikati ugovaraju veći broj dana godišnjeg odmora.

Sindikati pozivaju EU da osigura svim radnicima mogućnost uživanja prava iz kolektivnih ugovora što ne znači samo više godišnjeg odmora, nego i pravedniju plaću. Europska konfederacija sindikata (ETUC) je prije mjesec dana otkrila kako si milijuni Europljana ne mogu priuštiti odlazak na more zbog niskih plaća.

Međutim, broj radnika koji su pokriveni kolektivnim ugovorima je pao u 22 države članice EU-a od 2000. godine kao rezultat reformi štednje (rezanja), a sve kako bi se zaposlenje učinilo nesigurnijim.

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, obećala je „jačati kolektivne ugovore“ u sklopu direktive o plaćama koja bi sve države članice u kojima je pokrivenosti radnika kolektivnim ugorima niža od 70%, obvezala na izradu nacionalnih akcijskih planova po tom pitanju.

Europski parlament će nakon ljeta raspravljati o prijedlogu direktive, a ETUC s članovima Parlamenta razgovara o potrebnim amandmanima kako bi se osigurala:

„Ovog ljeta milijuni radnika su imali mogućnost provođenja više vremena sa svojim obiteljima zahvaljujući kolektivnim ugovorima koji omogućuju više dana plaćenog godišnjeg odmora, kao i pravednije plaće i sigurnost zaposlenja“, izjavila je Esther Lynch, zamjenica glavnog tajnika ETUC-a.

„Međutim, previše je radnika moralo skratiti godišnji odmor jer još uvijek ne mogu koristiti dobrobiti kolektivnog pregovaranja zbog mjera rezanja i antisindikalnih aktivnosti. EU može svim radnicima osigurati pravo na kolektivno pregovaranje tako da poslodavcima onemogući javna sredstva ukoliko odbijaju kolektivno pregovarati sa sindikatima.

Sindikati, koji su i izborili pravo na plaćeni godišnji odmor, jedini su pravi zastupnici radnika u kolektivnom pregovaranju sa poslodavcima i to mora biti priznato u zakonodavstvu na razini EU-a tako da poslodavci ne mogu osnovati lažna radnička vijeća koja bi dala dojam pregovora, a bez stvarnih rezultata.“

Bilješka:

Podatci se zasnivaju na analizi podataka Eurofounda koju je za ETUC napravio istraživač Uni Europe i gostujući profesor na Sveučilištu u Gentu Stan de Spiegelaere i odnose se samo na kolektivne ugovore na nacionalnoj razini. Puno radnika koristi pogodnosti iz kolektivnih ugovora sklopljenih na razini pojedine industrije ili tvrtke.

Što mislite o četverodnevnom radnom tjednu?

HRT - Mnogi poslodavci i dalje imaju organiziran rad od kuće, s kojim su počeli u pandemiji. Neki od njih s time će i nastaviti, dok se dio radnika početkom rujna vraća na posao. Istodobno, u svijetu se sve više primjenjuje model četverodnevnog radnog tjedna, pa su se na isto odlučile i prve tvrtke u Hrvatskoj... U jednoj zagrebačkoj tvrtki već tri godine rade četiri dana u tjednu umjesto pet, ali za isti novac. Bave se prikupljanjem dokumentacije i provedbom povlaćenja novca iz fondova EU-a. Zbog četverotjednog radnog vremena su, kažu, učinkovitiji i efikasniji. Ovakav rad temelji se na pretpostavci da će produktivnost rasti ako se smanji broj radnih dana.

- Svi imamo pravo birati koji dan ne radimo, da se prilagodimo vlastitom privatnom životu što je i glavni razlog radnog vremena da olakšamo život privatnog i poslovnog života, rekao je Dominik Petak, voditelj odjela za financijske analize iz Logičke Matrice.

I dalje rade, kako Zakon o radu nalaže - 40 sati na tjedan. Radni dan im je dulji, traje i do deset sati, ali zato im neradni dan u tjednu donosi benefite. Hrvatska udruga poslodavaca podržava ovaj i druge fleksibilne oblike rada.

- Ako će to omogućiti veću učinkovitost i fleksibilnost, svakako da je veliki trend među poslodavcima i to je ono što je ohrabrujuće jeste da mnogi pokušavaju balansirati privatni i poslovni život, rekla je Milka Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Zadovoljstvo radnika jedan je od preduvjeta njegove veće proizvodnosti pa i samoga zdravlja, ističu sindikalisti i podržavaju poslodavce koji uvode smanjen broj radnih dana u tjednu uz zadržavanje plaće.

- U uvjetima gdje god je moguće smanjivati radni tjedan u dogovoru između poslodavca i radnika to treba poduprijeti, međutim sam trend u svijetu ne staje na tome, ima sve više pobornika koji govore ne samo o skraćivanju radnih dana u tjednu nego istovremeno i u skraćivanju satnice, rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih Hrvatskih sindikata.

Taj model rada najviše se primjenjuje u skandinavskim zemljama gdje se pokazalo da su manje stresa, fleksibilnost, bolja ravnoteža poslovnog i privatnog samo neke od prednosti.

- Stižemo i dalje sve, čak bi rekao, kako se mi ravnamo po rokovima, čak ih i prije uspijemo ispuniti, dodao je Petek.

Četverodnevni rad, prema dosadašnjim iskustvima, bliži je pomirenju obiteljskog i radnog vremena.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi