sindikat

VIJESTI


25. studenog 2021.

Sindikalne središnjice pozvale hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu da podrže pokretanje pregovora o Direktivi o primjerenim minimalnim plaćama

NHS – Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata uputili su dana 23. studenoga 2021. godine hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu zajedničko pismo kojim traže njihovu potporu donošenju odluke o pokretanju međuinstitucijskih pregovora (trijaloga) o Direktivi o primjerenim minimalnim plaćama. U nastavku se nalazi tekst zajedničkog pisma:

Poštovane zastupnice i zastupnici u Europskom parlamentu!

S obzirom da će se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta 24. i 25. studenog 2021. godine održati vrlo važno glasovanje, u ime tri reprezentativne sindikalne središnjice u Hrvatskoj - Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matice hrvatskih sindikata (MHS), punopravnih članica Europske konfederacije sindikata (ETUC), tražimo vašu potporu odluci o pokretanju međuinstitucijskih pregovora o Direktivi o primjerenim minimalnim plaćama.

Ovim glasovanjem možete promijeniti situaciju u kojoj se nalaze radnici sa najnižim plaćama u EU pa tako i u Hrvatskoj. Veliki broj radnika koji u pandemiji bolesti Covid-19 omogućuju osiguranje svih ključnih usluga prima minimalnu plaću. I sama Komisija u svojoj analizi kaže da “neprimjerene minimalne plaće najčešće imaju veći utjecaj na žene, mlade i radnike sa nižim kvalifikacijama, samohrane roditelje kao i radnike koji imaju nestandardne ugovore o radu”. Na razini EU27 u riziku od siromaštva nalazi se gotovo svaki deseti radnik. Sedam od deset radnika koji primaju minimalnu plaću teško sastavlja kraj s krajem. Istovremeno, broj radnika na koje se primjenjuje kolektivni ugovor smanjen je u 22 od 27 država članica. Vrlo često radnici se ne mogu učlaniti u sindikat zbog straha od odmazde poslodavaca. U deset država članica EU-a sa najnižim prosječnim i minimalnim plaćama, plaće koje je ugovorio sindikat primjenjuju se na samo 7 do 30 posto radnika.

Svaki dan radnik s minimalnom plaćom sluša obećanja kako će svima biti bolje i kako nitko neće ostati zaboravljen. Vrijeme je da se ostvari obećanje predsjednice Komisije, Ursule von der Leyen, o donošenju Direktive “koja će svakom radniku u našoj Uniji omogućiti pravednu minimalnu plaću.”

Ova Direktiva bi mogla ispuniti to obećanje, ali samo ako se usvoji izvještaj, koji je usvojio Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta i ako se što prije započnu pregovori s Vijećem.

Izvještaj koji je velikom većinom usvojio Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja omogućuje ispunjenje tog obećanja i, između ostalog, jamči da će:

- Zakonski utvrđena minimalna plaća biti primjerena i pravedna za radnike te će jamčiti barem dostojni standard života, uzimajući u obzir potrošačku košaricu dobara i usluga;

- Socijalni partneri biti pravilno uključeni u određivanje i usklađivanje minimalnih plaća;

- Države članice donijeti mjere kojima će se sprječavati napadi na sindikate i jamčiti poštivanje prava na kolektivno pregovaranje. Države članice, u kojima je pokrivenost kolektivnim ugovorima ispod određene razine, trebat će izraditi nacionalni akcijski plan kojim bi se povećala pokrivenost kolektivnim ugovorima;

- Ovom Direktivom biti zaštićene sve kategorije radnika;

- Pravila javne nabave više neće smanjivati plaće i uvjete zapošljavanja, već će osigurati pravo na kolektivno pregovaranje.

Ugovor o funkcioniranju EU-a je jasan – sve EU institucije imaju obvezu djelovati kako bi se postigao cilj stalnog poboljšanja životnih i radnih uvjeta. Nadalje, i vodeći su ekonomisti, uključujući Marianu Mazzucato i Thomasa Pikettyja, potvrdili kako su više minimalne plaće i snažnije kolektivno pregovaranje ključne komponente za snažan, pravedan i održiv oporavak.

Iako je Vlada RH podigla iznos minimalne plaće za 2022. godinu na razinu iznad 50 % prosječne neto plaće (ali ne i bruto), kada se u izračunu koristi prosjek plaća za prvih sedam mjeseci u ovoj godini (i iznad 60 % medijalne plaće za isto razdoblje), smatramo kako ne treba posebno naglašavati da se radi o iznosu koji nije dovoljan za dostojanstven život radnika u RH. To je zbog troškova koje treba tim iznosom podmiriti i više nego jasno. Usporedbu s iznosima minimalnih plaća u drugim državama članicama EU-a nećemo niti raditi. Također, sve dosadašnje vlade u RH su se javno zauzimale za socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje, a ovo je prigoda da svojom potporom pokažete da vi, kao izabrani članovi Europskog parlamenta, podupirete Direktivu koja će radnicima u RH omogućiti pravednu minimalnu plaću, slobodno učlanjivanje u sindikat, pravo na kolektivno pregovaranje, ali isto tako i trošenje javnog novca kroz postupke javne nabave koje vodi računa o poštivanju kolektivnih ugovora.

Zbog svega navedenog, pozivamo vas da glasujete ZA odluku o pokretanju međuinstitucijskih pregovora.

Radnici i njihovi sindikati u EU pozorno će pratiti glasovanje u Europskom parlamentu te i mi u Hrvatskoj očekujemo vašu potporu.

Na kraju, pozivamo vas da nas izvijestite o vašem stavu, kao i da nas kontaktirate za sva dodatna pojašnjenja i informacije.

S poštovanjem,

Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, v.r.

Mladen Novosel, predsjednik SSSH, v.r.

Vilim Ribić, predsjednik MHS-a, v.r.

Prosječna plaća za rujan 2021. godine

NHS – Državni zavod za statistiku objavio je svoje redovito mjesečno priopćenje o prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj, a koje u nastavku prenosimo u cijelosti. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za rujan 2021. iznosila je 7 108 kuna, što je nominalno niže za 0,1%, a realno za 1,1% u odnosu na kolovoz 2021. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za rujan 2021. iznosila je 9 549 kuna, što je nominalno niže za 0,6%, a realno za 1,6% u odnosu na kolovoz 2021. Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za rujan 2021. isplaćena je u Informacijskim uslužnim djelatnostima, u iznosu od 10 802 kune, a najniža je isplaćena u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 4 472 kune.

Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za rujan 2021. bila je u Informacijskim uslužnim djelatnostima, u iznosu od 15 720 kuna, a najniža je bila u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 5 678 kuna.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za rujan 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 5,4%, a realno za 2,0%.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za rujan 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 4,0%, a realno za 0,7%.

Za razdoblje od siječnja do rujna 2021. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske iznosila je 7 088 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2020. nominalno više za 5,4%, a realno za 3,5%.

Za razdoblje od siječnja do rujna 2021. prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske iznosila je 9 539 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2020. nominalno više za 3,9%, a realno za 2,1%.

U rujnu 2021. bila su prosječno 174 plaćena sata, što je u odnosu na kolovoz 2021. niže za 0,6%. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti Vodni prijevoz (182), a najmanji broj plaćenih sati bio je u Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (158).

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za rujan 2021. iznosila je 39,94 kune, što je ostalo na razini kolovoza 2021., a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više je za 5,3%.

Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za rujan 2021. iznosila je 53,66 kuna, što je u odnosu na kolovoz 2021. niže za 0,5%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 4,0%.

Medijalna neto plaća za rujan 2021. iznosila je 6 017 kuna, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7 818 kuna.

Izvor: DZS

Indeksi potrošačkih cijena u listopadu 2021. godine

NHS – Državni zavod za statistiku objavio je danas svoje redovito mjesečno priopćenje za javnost – Indeksi potrošačkih cijena u listopadu 2021. godine, a koje prenosimo u cijelosti. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u listopadu 2021. u odnosu na rujan 2021. u prosjeku su više za 1,0%. U odnosu na listopad 2020., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 3,8%, dok su u godišnjem prosjeku više za 1,6%. Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u listopadu 2021. u odnosu na rujan 2021. najviše su porasle cijene Odjeće i obuće, koje su u prosjeku više za 10,4% (nova kolekcija odjeće i obuće), cijene Prijevoza, koje su u prosjeku više za 1,3%, cijene Pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva, koje su u prosjeku više za 0,7%, cijene Hrane i bezalkoholnih pića te cijene Stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, koje su u prosjeku po svakoj skupini više za 0,4%, i cijene Zdravlja, koje su u prosjeku više za 0,1%.

Porast indeksa potrošačkih cijena u listopadu 2021. u odnosu na rujan 2021. ublažile su cijene Rekreacije i kulture, koje su u prosjeku niže za 0,4%, te cijene Raznih dobara i usluga, koje su u prosjeku niže za 0,1%.

Istodobno su cijene Alkoholnih pića i duhana, cijene Komunikacija, cijene Obrazovanja te cijene Restorana i hotela u listopadu 2021. u odnosu na rujan 2021. u prosjeku ostale na razini cijena iz rujna 2021.

Najveći doprinos porastu indeksa potrošačkih cijena u listopadu 2021. u odnosu na rujan 2021. imale su cijene Odjeće i obuće (za 0,59%), a najveći doprinos padu indeksa imale su cijene Rekreacije i kulture (za -0,02%).

U sklopu indeksa potrošačkih cijena, cijene Dobara u listopadu 2021. u odnosu na rujan 2021. u prosjeku su više za 1,3%, dok su cijene Usluga u prosjeku niže za 0,1%

Izvor: https://www.dzs.hr/

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi