sindikat

VIJESTI


17. kolovoza 2022.

Očinski dopust i novosti u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora

Izvor: HZZO - U Narodnim novinama broj 85. od 22. srpnja 2022. godine objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji će stupiti na snagu 1. kolovoza 2022. godine. Istim se, kao novo pravo u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora, uvodi OČINSKI DOPUST u okviru kojeg zaposleni ili samozaposleni otac koristi, u razdoblju od dana rođenja djeteta pa sve do šestog mjeseca djetetova života, očinski dopust, u trajanju, ovisno o broju rođene djece od:

Zaposleni ili samozaposleni otac ovo pravo koristi u neprekinutom trajanju i pod uvjetom da u isto vrijeme i za isto dijete ne koristi jedno od prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.

Također, otac pravo koristi neovisno o radnopravnom statusu majke i neovisno da li ona koristi rodiljni dopust. No, ovo pravo je neprenosivo te ga isključivo koristi zaposleni odnosno samozaposleni otac djeteta.

NAKADA PLAĆE ZA VRIJEME OČINSKOG DOPUSTA

Za vrijeme korištenja prava na očinski dopust naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju (bez limita), a isplaćuje se na teret sredstava državnog proračuna.

PODNOŠENJE ZAHTJEVA

Očinski dopust se može koristiti tek stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, znači od 1. kolovoza 2022. godine, radi čega je potrebno podnijeti zahtjev za priznavanjem prava na očinski dopust nadležnom regionalnom uredu odnosno područnoj službi HZZO-a prema mjestu prebivališta odnosno boravišta.

Istom je potrebno priložiti potvrdu o plaći (ispunjenu od strane poslodavca) kojom će se obuhvatiti plaće i naknade plaće isplaćene na teret poslodavca u relevantnom 6-mjesečnom razdoblju koje prethodi mjesecu započinjanja traženog prava te podatak o broju tekućeg računa na koji će se primati isplata, kao i podatak (ime, prezime i OIB) o djetetu za kojeg se očinski dopust želi koristiti.

Okolnost da je dijete rođeno prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama nije od utjecaja na odlučivanje o priznavanju prava, pod uvjetom da isto nije navršilo šest mjeseci.

Međutim, zahtjev je moguće podnijeti najranije 1. kolovoza 2022. godine s obzirom na prijelazne odredbe Zakona (članak 25. stavak 1.).

PISANA OBAVIJEST POSLODAVCU O NAMJERI KORIŠTENJA PRAVA

Zaposleni otac koji namjerava koristiti pravo na očinski dopust, obvezan je najmanje 15 dana prije dana očekivanog poroda ako pravo namjerava koristiti od dana rođenja djeteta odnosno najmanje 15 dana prije namjere korištenja toga prava, pisano obavijestiti poslodavca o toj namjeri.

Pritom, od poslodavca se ne traži izdavanje pisane suglasnosti te isti ne može prolongirati korištenje očinskog dopusta, kao što je to slučaj s roditeljskim dopustom odnosno promjenom u načinu korištenja ostalih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.

Novosti kod korištenja RODITELJSKOG DOPUSTA su sljedeće:

Pravo na roditeljski dopust je osobno pravo svake zaposlene i samozaposlene majke te zaposlenog i samozaposlenog oca pod uvjetom da je majka djeteta zaposlena ili samozaposlena osoba u trenutku rođenja djeteta.

Međutim, iznimno od navedenog zaposleni ili samozaposleni otac ima pravo na roditeljski dopust u slučaju da majka djeteta nije zaposlena ili samozaposlena osoba pod uvjetom da nije koristila odnosno nije ispunjavala uvjete za korištenje prava na vremenske i novčane potpore kao nezaposlena majka odnosno majka izvan sustava rada.

Roditeljski dopust zaposleni i samozaposleni roditelji ponovno mogu koristiti pojedinačno, naizmjenično, ali i istodobno, sukladno osobnom dogovoru.

TRAJANJE RODITELJSKOG DOPUSTA

Glede trajanja roditeljskog dopusta, promjena se očitava jedino u trajanju roditeljskog dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete i to u situaciji kada ga koristi samo jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja.

Naime, zaposleni ili samozaposleni roditelj i dalje ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od osam ili 30 mjeseci, ovisno o broju rođene djece i načinu njegova korištenja. Pa tako, isti traje osam mjeseci, za prvo i drugo rođeno dijete te 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.

Međutim, ako roditeljski dopust sukladno dogovoru roditelja odnosno u slučaju da drugi roditelj nije stekao to pravo, koristi samo jedan roditelj, isti se koristi u trajanju od šest mjeseci za prvo i drugo rođeno dijete odnosno 28 mjeseci za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.

Navedeno proizlazi iz okolnosti da pravo na roditeljski dopust u pravilu koriste oba roditelja svaki u trajanju od četiri ili 15 mjeseci (ovisno o broju rođene djece) s time da svaki roditelj zadržava dva mjeseca roditeljskog dopusta koja ne može prenijeti na drugog roditelja. Iz navedenog razloga, roditeljski dopust, u slučaju da ga koristi samo jedan od roditelja traje šest mjeseci za prvo i drugo rođeno dijete, odnosno 28 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće rođeno dijete.

Također, sada je i izričito propisano da ako dijete za koje zaposlenim ili samozaposlenim roditeljima pripada pravo na roditeljski dopust roditeljima nije isto po redu rođenja, svaki zaposleni ili samozaposleni roditelj koristi roditeljski dopust u polovici njegovog propisanog trajanja prema redu rođenja djeteta (za prvo i drugo rođeno dijete četiri mjeseca, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete 15 mjeseci).

PRIJENOS PRAVA NA DRUGOG RODITELJA

U slučaju prijenosa prenosivog dijela roditeljskog dopusta između roditelja, zahtjevu za priznavanjem prava na roditeljski dopust jednog roditelja obvezno se prilaže zajednička izjava o dogovorenom prijenosu dijela roditeljskog dopusta, vlastoručno potpisana od strane oba roditelja.

NAKNADA PLAĆE TIJEKOM RODILJSKOG DOPUSTA

Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust naknada plaće za prvih šest mjeseci, ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih osam mjeseci, ako to pravo koriste oba roditelja, iznosi 100% osnovice za naknadu plaće, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 225,5% proračunske osnovice odnosno 7.500,13 kuna mjesečno.

RAD S POLOVICOM PUNOG RADNOG VREMENA (TIJEKOM RODITELJSKOG DOPUSTA)

Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena naknada plaće iznosi 110% proračunske osnovice odnosno 3.658,60 kuna mjesečno, i u slučaju kada se isto koristi za prvo i drugo rođeno dijete, kao i kada se koristi za blizance, treće i svako sljedeće dijete (tijekom cjelokupnog korištenja prava).

PISANA OBAVIJEST POSLODAVCU O NAMJERI KORIŠTENJA RODITELJSKOG DOPUSTA I PROMJENI NAČINA KORIŠTENJA OSTALIH PRAVA IZ SUSTAVA RODILJNIH I RODITELJSKIH POTPORA

Zaposleni roditelj koji namjerava započeti korištenje prava na roditeljski dopust, koji se ne nastavlja koristiti neposredno nakon korištenja rodiljnog dopusta ili koji u tijeku korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora namjerava mijenjati način korištenja prava, obvezan je najmanje 30 dana prije početka korištenja roditeljskog dopusta odnosno nastanka promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava pisano obavijestiti svog poslodavca o toj namjeri.

Na pisanu obavijest poslodavac je obvezan u roku od osam dana od dana zaprimanja obavijesti izdati pisanu suglasnost o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, a koju zaposleni roditelj, prilaže uz zahtjev za rješavanje o pripadajućem pravu.

Ako poslodavac ne postupi u skladu s navedenim i ne izda pisanu suglasnot, HZZO će zaposlenom roditelju donijeti rješenje kojim mu priznaje pravo s odgodom početka korištenja od 30 dana u odnosu na dan koji je zaposleni roditelj naznačio u obavijesti poslodavcu.

VAŽNO!

Korisnici koji su na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće od dana njegova stupanja na snagu naknadu plaće ostvaruju u visini kako je njime utvrđena.

Predviđeno je također da će HZZO tim korisnicima od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama po službenoj dužnosti obračunavati naknadu plaće u visini njime utvrđenoj. Pritom se korisnici ne trebaju javljati HZZO-u već će do isplate naknade plaće do limita kako propisuje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama doći automatski i bez donošenja rješenja u upravnom postupku.

Također napominjemo da će se naknada plaće i novčane naknade u visini propisanoj Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama isplatiti u rujnu 2022. godine (za pravo korišteno u kolovozu 2022. godine).

PRAVILO KOJE NE VRIJEDI: Umjesto da se jaz u plaćama između muškaraca i žena smanjuje, u Hrvatskoj on samo raste

Izvor: Lupiga.Com
GABRIJELA GALIĆ

Predstavnici Vijeća Europske unije, Europskog parlamenta i Europske komisije krajem lipnja održali su prvi sastanak, takozvani trijalog, vezan uz postizanje dogovora o konačnom tekstu Prijedloga direktive o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i provedbenih mehanizama, odnosno direktive o transparentnosti plaća. Intenzivniji razgovori očekuju se nakon sezone godišnjih odmora, s ciljem da se do kraja godine usuglasi tekst direktive koja bi trebala smanjiti jaz u plaćama između muškaraca i žena.

Načelo jednake plaće za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti sadržano je u Ugovorima o osnivanju Europske unije. Dakle, još od Rimskog ugovora iz 1957. godine, EU je obvezana načelom jednake plaće za jednaki rad muškaraca i žene. Dodatno je to „naglašeno“ Direktivom o načelu jednakih mogućnosti i jednakog tretmana muškaraca i žena u pitanjima zapošljavanja i zanimanja iz 2006. godine. Unatoč tome žene su i dalje manje plaćene od muškaraca.

Statistika, istina, pokazuje da se situacija popravlja, ali je napredak spor. Tako se na razini EU jaz u proteklom desetljeću smanjio za nešto manje od tri posto. Unatoč tome, zadnji podaci Eurostata kazuju kako su žene u 2020. godini zarađivale 13 posto manje od muškaraca.

Hrvatska je imala nešto manji prosjek od europskog te je on iznosio 11,2 posto. No, nije to nešto što bi trebalo radovati radnice u Hrvatskoj jer žive i rade u zemlji u kojoj se razlika u plaćama muškaraca i žena produbljuje.

Naime, žene su u Hrvatskoj u 2010. godini primale 5,7 posto niže plaće od svojih muških kolega. No, u godinama koje su uslijedile jaz se sve više produbljivao. Tako su u 2018. godini žene u Hrvatskoj za isti obavljeni posao primale 10,5 posto nižu plaću od svojih muških kolega, da bi 2020. godine ta razlika dodatno porasla - na 11,2 posto.

U desetogodišnjem razdoblju jaz se, primjerice, produbio i u Sloveniji i to s 0,9 na 3,1 posto, u Litvi s 11,9 na 13 posto, Latviji s 15,5 na 22,3 posto što je i najveća razlika u plaćama žena i muškaraca na razini EU. S druge strane, najniža razlika u plaćama žena i muškaraca bilježi se u Luksemburgu (0,7 posto).

Europska konfederacija sindikata (ETUC) predvidjela je kako bi, bez poduzimanja obvezujućih mjera koje bi promijenile trendove, plaće žena i muškaraca na razini EU jednaku razinu dosegnule tek 2104. godine. Dakle, jednakost u plaćama za isti obavljeni posao mogla bi stići za pune 82 godine.

Rimski ugovor i Direktiva iz 2006. godine nisu jedini temelji na kojima bi se trebala graditi jednakost plaća žena i muškaraca. Negativne trendove pokušalo se zaustaviti i 2014. godine. U ožujku te godine Europska komisija je usvojila Preporuku o jačanju načela jednake plaće za muškarce i žene transparentnim putem. No, ta preporuka nije dala rezultate pa je u lipnju 2019. godine Vijeće EU pozvalo Europsku komisiju da razvije konkretne mjere za povećanje transparentnosti plaća. Novi zakonodavni okvir zatražili su i sindikati. Stupajući na dužnost predsjednice EU, prvog dana prosinca 2019. godine, Ursula von der Leyen je obvezujuće mjere transparentnosti plaća najavila kao jedan od svojih prioriteta, praktično u prvih sto dana mandata. To se odužilo i tek je na proljeće 2021. godine Europska komisija predložila direktivu o transparentnosti plaća, dok je Europski parlament „zeleno svjetlo“ za daljnje pregovore dao u travnju ove godine.

Hrvatska je od starta podržala donošenje tog novog propisa, ali je zanimljivo da su HDZ-ovi europarlametarci, uz Ladislava Iličića glasali protiv tog zakonodavnog okvira. HDZ-ovi EU parlamentarci kasnije su objašnjavali da se glasalo o proceduralnom pitanju – hoće li se o zakonskom prijedlogu odmah započeti pregovori s Vijećem ili će tome prethoditi rasprava na plenarnoj sjednici te se to ne može smatrati odbijanjem same suštine zakonskog prijedloga. Europski parlament odlučio je ući u pregovore s Vijećem EU i Komisijom o tekstu direktive. No, Parlament zahtijeva da poslodavci u EU koji zapošljavaju najmanje 50 radnika moraju otkriti informacije koje će olakšati usporedbu plaća radnika koji rade kod istog poslodavca te otkriti jaz u plaćama u njihovim organizacijama. Sama Komisija je originalno tu obavezu predlagala za poslodavce koji zapošljavaju najmanje 250 radnika.

Alati za procjenu i uspoređivanje razina plaća trebali bi biti temeljeni na rodno neutralnim kriterijima i uključivati rodno neutralnu procjenu poslova i sustav klasifikacija. Ako izvještavanje pokaže da je jaz u plaćama najmanje 2,5 posto, umjesto 5 posto kako je predlagala Europska komisija, država članica će morati osigurati da poslodavci naprave zajedničku procjenu plaća i razviju rodni akcijski plan. To bi trebali raditi u suradnji s predstavnikom radnika.

Europarlamentarci su zatražili da se jasno definiraju odredbe o predstavniku radnika tako da se taj pojam isključivo odnosi na predstavnika priznatih sindikata ili druge osobe koje su slobodno izabrali ili imenovali radnici u nekoj organizaciji kako bi ih zastupali. Naime, Europska komisija u svom prijedlogu dokumenta koristi pojam „predstavnici radnika“što je nedovoljno precizno i na što je i dio članica EU ukazivao u svojim stajalištima.

Od Komisije se očekuje i da nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima i nacionalnim tijelima, kreira službenu oznaku koja bi se koristila za nagrađivanje poslodavaca čije organizacije nemaju jaz u plaćama. Nadalje, prijedlog direktive određuje kako radnici i predstavnici radnika trebaju imati pravo na jasne i potpune informacije o individualnim i prosječnim razinama plaća, raščlanjenim po spolu. Parlament je, osim toga, predložio i zabranu tajnosti plaća. Drugim riječima, u budućnosti bi bilo zabranjeno ugovaranje odredbi koje radnike ograničavaju da otkriju informacije o svojoj plaći, odnosno koje ograničavaju pravo traženja informacija o istim ili drugim kategorijama plaće radnika.

Ako, pak, radnici smatraju da načelo jednakosti plaće nije primjereno te zatraže sudsku zaštitu, postupak dokazivanja nepostojanja diskriminacije bit će na teret poslodavca. Odnosno, kako se predlaže, nacionalno zakonodavstvo bi trebalo obvezati poslodavca na dokazivanje nepostojanja diskriminacije. Oni koji su pretrpjeli diskriminaciju u plaćama mogu dobiti naknadu, uključujući retroaktivnu nadoknadu plaće i povezanih bonusa ili plaćanja u naravi.

„Republika Hrvatska je na sastanku EPSCO Vijeća održanom 6. prosinca 2021. godine, podržala postizanje dogovora država članica, tzv. opći pristup, o navedenom Prijedlogu direktive te smatra da će ovaj Prijedlog direktive učinkovito pridonijeti većoj transparentnosti u određivanju plaća unutar poduzeća i time utjecati da plaće za jednakovrijedan rad muškaraca i žena uistinu budu jednake“, navode iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Resorno ministarstvo posebno važnim smatra i to što prijedlog novog propisa predviđa instrumente kojima se radnicima omogućava učinkovito ostvarenje prava odnosno zaštitne mehanizme u slučaju povrede prava.

„U tom kontekstu, Republika Hrvatska će konstruktivno sudjelovati u daljnjim raspravama s ciljem postizanja dogovora o konačnom tekstu Prijedloga“, poručuju iz resornog ministarstva.

Koliko će trajati pregovori o prijedlogu direktive o transparentnosti plaća, teško je predvidjeti. Na prvom trijalogu, kako objašnjavaju iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, zakonodavci su predstavili svoja stajališta o ključnim pitanjima koja se prijedlogom direktive uređuju te naveli na koja će područja staviti poseban naglasak tijekom pregovora. Raspored daljnjih sastanaka tek se očekuje. No, Europski parlament, Vijeće EU i EK očekuje intenzivan posao na usuglašavanju dokumenta jer je Češka, koja predsjedava Vijećem EU, najavila kako joj je namjera da se za njenog predsjedavanja, koje ističe s krajem godine, postigne konačan dogovor.

Nakon što se postigne politički dogovor o sadržaju Direktive i nakon što se ona donese počet će i postupak njenog prenošenja u nacionalna zakonodavstva. Kako se za sada predlaže, u nacionalna zakonodavstva trebala bi biti prenesena najkasnije dvije godine nakon što stupi na snagu.

Dok se radnici u EU, pa tako i Hrvatskoj izbore za jednakost plaća proći će još dosta vremena i pitanje je hoće li obvezujući propis dovest do značajnih pomaka. Europa, dakle, već sada ima instrumente koji „jamče“ jednakost plaća za jednak rad, a praksa ih ne slijedi. Buduća direktiva već će u startu velikom broju radnika onemogućiti da se izbore za jednakost plaća. Mikro i mali poduzetnici, odnosno svi koji zapošljavaju manje od 50 radnika, neće biti obvezni na primjene pravila o jednakosti plaća. Barem prema onom što se sada predlaže.

Što to, konkretno u Hrvatskoj znači? Gotovo 60 posto aktivnih pravnih osoba u zemlji neće biti obavezno provoditi politiku jednakih plaća, niti će se radnici koji kod njih rade moći izboriti transparentnost plaća pozivajući se na zakonske odredbe. Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), naime, na kraju ožujka ove godine u Hrvatskoj je bilo 172.438 aktivnih pravnih osoba prema područjima NKD-a 2007, a njih 66.497 nije zapošljavalo niti jednog radnika. No, najveći broj aktivnih pravnih osoba zapošljavao je od jednog do 49 radnika. Ukupno je riječ o 101.882 aktivnoj pravnoj osobi. Od 50 do 500 i više radnika zaposleno je u 4.059 pravnih osoba.

Direktiva o transparentnosti plaća, uzmu li se u obzir ovi podaci DZS-a, tako bi se trenutno primjenjivala na nešto više od četiri tisuće pravnih osoba koje zapošljavaju 50 i više radnika, dok bi gotovo 102.000 pravnih osoba u kojima je zaposleno manje od 50 radnika mogle i dalje provoditi politiku nejednakih plaća za jednak rad.

Pokušaj dokidanja diskriminacije pravilom jednake plaće za jednak rad bez obzira na spol radnika, tako će u konačnici dovesti do diskriminacije velikog broja radnika. Ne samo u Hrvatskoj već i cijeloj EU jer pravo na jednaku plaću žena i muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti kao jedno od temeljnih načela EU-a, trebalo bi se odnositi na sve, a ne samo na određene poslodavce.

Peti krug e-istraživanja Eurofounda

U travnju 2020.godine Eurofound je pokrenuo svoje e-istraživanje „Život, rad i Covid-19“ diljem Europske unije, ne znajući koliko dugo će bolest COVID-19 biti prisutna, hoće li se pronaći cjepivo i kakav će biti sveukupan učinak pandemije. Do danas je provedeno pet krugova e-istraživanja, što je rezultiralo prikupljanjem odgovora od preko 200.000 ljudi. Zahvaljujući ovom velikom broju ispitanika, Eurofound je uspio istražiti utjecaj pandemije na dobrobit, zdravlje i sigurnost, rad i rad na daljinu, ravnotežu između posla i privatnog života i financijsku situaciju Europljana.

Peta runda e-istraživanja, koje je Eurofound proveo od 25. ožujka do 2. svibnja 2022. godine, baca svjetlo na socijalnu i ekonomsku situaciju ljudi diljem Europe dvije godine nakon što je COVID-19 prvi put otkriven na europskom kontinentu. Također, istražuje stvarnost života u novom dobu neizvjesnosti uzrokovanog ratom u Ukrajini, inflacijom i rastućim cijenama energije.

Nalazi e-istraživanja otkrivaju težak danak pandemije, pri čemu ispitanici navode niže povjerenje u institucije nego na početku pandemije, lošije psihičko stanje, porast razine neostvarenih zdravstvenih potreba i porast broj kućanstava s energetskim siromaštvom. U nastavku se nalaze ključni nalazi njihovog istraživanja:

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi