sindikat

VIJESTI


27. rujna 2022.

“Poslodavci iskorištavaju neoporeziva davanja, zbog toga su male mirovine"

Izvor: N1 - Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever u N1 Studiju uživo ocijenio je Vladin paket mjera širokim i sveobuhvatnim. “Kada gledamo strukturu, zahvatilo se umirovljenike s dvije strane, išlo se široko prema građanima s puno strana, tu su i energetske potpore za energetski siromašne, a i za njih su ove cijene energenata stabilizirane. Posebno se ide s mjerama prema mikropoduzetnicima koji trpe vrlo velike udare. Zanimljivo je da bi s obzirom na ove vrlo visoke profite koje su pojedine kompanije ostvarivale i koje su doprinijele da se potaknu ovakve stope inflacije da se udari na njih i s dodatnim porezima. Volio bih da i Europa tu donese zajedničku odluku”, poručio je Sever.

Ističe da plin ostaje neriješeni problem za gospodarstvo.

“Vidimo da se čeka što će Europa učiniti, ali Europa je spora, ona to sve kilavo rješava. Nisam protivnik EU, ali ta razina birokratiziranosti i činjenica da dolaze iz obilja će dovesti do toga da će sve dugo trajati. Bit će problema za veliki dio gospodarstva”, smatra Sever.

Priznao je da su dolaskom na sastanak s predstavnicima Vlade očekivali da se neka od pitanja, kao što je ovo s plinom, riješi.

“Ali u utorak su nam rekli da bi to bio toliki udar da bi HEP stjerao na koljena, s obzirom na situaciju kod samih distributera i da to javne vlasti ne bi mogle podnijeti niti sa subvencijama. To je pitanje koje nije samo pitanje neprofitnih organizacija nego cijelog gospodarstva”, kazao je.

Ukazao je i da je Hrvatska prije nekoliko godina imala 60 posto svog plina, dok je sada to palo za nekih 20-ak posto.

“Očito je da se tu zapuštalo puno toga. Isto tako kada je riječ o istraživanjima nalazišta nafte”, zaključio je.

Neoporeziva davanja moraju biti jednokratna

Govoreći o neoporezivim davanjima, Sever je istaknuo da je uvijek problem kod toga što to poslodavci koriste umjesto podizanja plaća.

“Mi smo upozorili, ako idu povećanja tih neoporezivih davanja, da treba osigurati da se ona mogu isplatiti samo jednokratno, a ne da poslodavci ne dižu plaću, nego daju neoporezivo još povećani dio zbog dobrog poslovanja ili nečeg drugog. Onda jednog dana kada ljudi odu u mirovine, zbog niske osnovice i malih uplata, jer je puno davanja išlo neoporezivo, imaju i male mirovine”, pojasnio je.

Upozorio je da dio poslodavaca radnike prijavi na minimalnu plaću, razliku isplaćuje na ruke, a onda nedostaje i u mirovinskom i zdravstvenom sustavu pa su svi zakinuti.

“Uz sve ove mjere, uvijek se vraćamo na rast plaća”, kazao je.

KREŠIMIR SEVER: Fleksibilni, nestalni oblici rada jedan su od okidača za iseljavanje, drugi su male plaće

Izvor: GLAS ISTRE
PREDSJEDNIK NHS-A

Razumijemo da je poslodavcima bilo teško u pandemiji, ali to još uvijek nije ono s čime se susretne radnik kada ne može raditi. Plaća mu se spusti na 70 posto, a ostaju mu jednake obveze koje je imao i ranije po kreditima i drugim troškovima, kaže Sever

Autor: Duška PALIBRK

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata, podsjeća da je Hrvatska udruga poslodavaca u pregovore o ZOR-u ušla s ciljem daljnjeg fleksibiliziranja sustava rada u Hrvatskoj, dok su sindikalci željeli neke prefleksibilne odredbe vratiti u stanje normale i radnicima vratiti sigurnost. - Svima je jasno da su ti fleksibilni, nestalni oblici rada jedan od okidača za iseljavanje, drugi su male plaće. Javnim vlastima u Hrvatskoj trebalo bi biti u interesu da se sustav defleksibilizira. To više nije ni pitanje interesa pregovaranja poslodavaca i sindikata, nego obveza vlasti da i zakonskim odredbama zaštite radnike, ističe Sever.

Dodatni rad i do 16 sati tjedno

I pred ovu covid-krizu četvrtina zaposlenih u Hrvatskoj radila je na određeno i u drugim nesigurnim oblicima rada. Svake godine među novozaposlenima imamo 93-95 posto onih "na određeno".

- Poslodavci u Hrvatskoj osporavaju dio tih statistika, međutim, stanje je još i gore budući da statistike obuhvaćaju samo poslodavce koji zapošljavaju više od 10 radnika. A znamo da je upravo među tim malim obrtima i poduzetnicima izuzetno puno onih koji zapošljavaju na određeno. EU-direktiva nudi tri osigurača - broj ugovora na određeno, razdoblje na koje se zapošljava i razloge, a Hrvatska sada ima dva uvjeta: trajanje uzastopnih ugovora o radu na određeno ne smije biti duže od tri godine, a razlozi su povećan obujam posla, zamjena za bolesnog radnika i slično, ali nije bilo uključeno ograničenje broja takvih ugovora. Planirane izmjene zakona jesu pomak na bolje, mada smo svjesni da postoji čitav niz zlouporaba. Ugovorima na određeno radnike drže pod nadzorom i strahom da im više neće produžiti ugovor pa rade i bolesni, ističe Sever.

Nije zadovoljan odredbom koja poslodavcima omogućava da radnika drži doma i daje mu 70 posto plaće u izvanrednim okolnostima, u slučaju potresa, poplave, požara, pandemije i slično.

- Takva formulacija daje prostor poslodavcu da niti ne pokuša, recimo, iznajmiti novi poslovni prostor ako mu je ovaj stradao, ili povući sredstva iz pričuve iz ranijih godina. Ovo mu je elegantniji potez, svakako ide na ruku poslodavcima. Razumijemo da im je bilo teško u pandemiji, ali to još uvijek nije ono s čime se susretne radnik kada ne može raditi. Plaća mu se spusti na 70 posto, a ostaju mu jednake obveze koje je imao i ranije po kreditima i drugim troškovima. To je svakako udar na radnike i treba tražiti nova rješenja u narednom razdoblju, kaže.

U uvjetima kada je prekovremeni rad i sada definiran na 180 sati godišnje, do 250 sati prema kolektivnom ugovoru, sada se otvara mogućnost dodatnog rada kod drugog poslodavca do osam sati tjedno, odnosno do 16 sati ako radnik u dodatnom radu radi na određeno vrijeme.

- Upozoravali smo da su ograničavajuće odredbe u ZOR-u vezane uz to da se radniku ne naruši zdravlje i radna sposobnost. Poslodavci i predstavnici vlasti, u gotovo podrugljivom tonu, odgovarali su nam da se mi trudimo zaštititi radnike od njih samih, da upravo radnici traže taj dodatni rad, a da će time smanjiti rad na crno kako se obično odvija dodatni rad.

Liste (ne)poželjnih poslodavaca

- Ovo neće radnike maknuti iz sive zone rada, a drugo, radnici traže drugi posao jer od redovne plaće ne mogu živjeti, a time se olakšava onom prvom poslodavcu da ni ne mora dizati plaću jer će radnik to zaraditi negdje drugdje, ne brinući pritom što je to udar na fizičko i psihičko zdravlje radnika. Upozoravali smo da matični poslodavac ima obvezu osigurati radniku godišnji odmor te zakonski minimum dnevnog i tjednog odmora, što se kod dodatnog rada ne spominje. Pa bi se moglo dogoditi da netko pet radnih dana radi kod osnovnog poslodavca, a šesti i sedmi radi kod drugoga i uopće nema tjednog odmora, da mu se tijelo stigne obnoviti za naredni radni tjedan. Prekomjerno iskorištavanje radnika povećava broj ozljeda na radu, smanjuje radne sposobnosti, dovodi do umora, obolijevanja, upozorava Sever.

Pozdravlja novi Zakon o neprijavljenom radu, ali kaže da su sindikati tražili još drastičnije kazne. Poslodavac kod kojeg se ne može utvrditi otkad ima radnika na crno, tom radniku mora isplatiti šest bruto medijalnih plaća uz doprinos za zdravstveno osiguranje, mora ga primiti na neodređeno i platiti novčanu kaznu.

- Neprijavljeni rad nisu samo radnici bez ugovora, već i oni prijavljeni na neki iznos koji ostalo dobivaju na ruke, kao i radnici u trgovini, recimo, koji su prisiljeni dolaziti sat vremena ranije na posao i ostati poslije posla, puniti police, pospremiti prostor ili obavljati inventuru izvan službene evidencije radnog vremena. I prekovremeni rad na koji ih je poslodavac prisilio a nije im platio, sve je to neprijavljeni rad, ističe Krešimir Sever.

Publikacija Eurofounda – Rad na daljinu u EU

Pristup radu na daljinu i uvjeti rada, kada se radi od kuće, još uvijek se u velikoj mjeri određuju na razini poduzeća u većini država članica EU-a, a samo Francuska, Litva i Portugal trenutno u zakonodavstvu predviđaju pravo na zahtjev za rad na daljinu. Iako postoje neke zajedničke osnove, postoje različiti standardi i prakse u vezi s radom na daljinu u EU-u, koji se mogu regulirati zakonodavstvom ili kolektivnim ugovorima. To se može odnositi na važna pitanja kao što su zdravlje i sigurnost na radu, radno vrijeme i naknada. Iako je pravo na isključenje / odjavu nedavno prošireno u nekoliko zemalja, ono nije prošireno na cijelu EU i razlikuje se u provedbi među državama članicama.

Eurofoundova nova publikacija Rad na daljinu u EU naglašava glavne razlike i sličnosti među zemljama vezano za zakonodavstvo o radu na daljinu i nedavne promjene tih propisa. Također ispituje trenutnu situaciju u vezi s kolektivnim pregovaranjem o radu na daljinu. Analiza naglašava mnoge nedostatke i izazove rada na daljinu, usredotočujući se na odredbe koje se odnose na pristup radu na daljinu, fleksibilno radno vrijeme, stalnu dostupnost/povezanost, prevenciju profesionalnih i zdravstvenih rizika i naknadu poslodavca za troškove koje ima zaposlenik radeći na daljinu.

U istraživanju se navodi kako rad na daljinu nakon pandemije postaje ustaljeni način rada diljem EU-a. Poslodavci i tvrtke trebaju podržati hibridna radna mjesta i ovaj novi način rada, uz prilagodbu brojnim izazovima u poslovnom okruženju. Ako želimo da radnici na daljinu diljem EU-a budu jednako zaštićeni, bit će potrebni i zajednički standardi. Socijalni dijalog i kolektivni ugovori bit će ključni kako za održavanje proizvodnosti poduzeća, tako i za zaštitu radnika na razini poduzeća.Šest zemalja (Austrija, Latvija, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Španjolska) usvojilo je nove zakone o radu na daljinu od početka pandemije, dok je u ostalima došlo do izmjena ili ažuriranja specifičnih aspekata rada na daljinu. U Njemačkoj, Irskoj i Luksemburgu raspravlja se o zakonodavnim inicijativama. Konkretno, broj zemalja koje su uključile pravo na isključenje/odjavu u nacionalno zakonodavstvo udvostručio se od izbijanja pandemije bolesti COVID-19.

Unatoč postupnom zakonodavnom napretku, radni uvjeti nisu prilagođeni kako bi odražavali novu stvarnost rada na daljinu jer propisi teško drže korak s brzinom promjena. To će biti dodatno zakomplicirano rastućim potencijalom da zaposlenici mogu raditi na daljinu za tvrtku koja se ne nalazi u njihovoj zemlji prebivališta.Govoreći o objavi izvješća, izvršni direktor Eurofounda, Ivailo Kalfin, izjavio je kako će se prelazak na rad na daljinu nastaviti u nadolazećim godinama zbog daljnjih tehnoloških i društvenih promjena. Donositelji politika i socijalni partneri trebaju pomno pratiti razvoj budući da rad na daljinu predstavlja sve veći udio radnih aranžmana u Europi i može uvelike utjecati na pitanja kao što su organizacija radnog vremena, rodna ravnopravnost i dobrobit općenito.'

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi