VIJESTI

Netočno je da cijene u sektoru hrane, pića i duhana ne rastu na mjesečnoj razini

Izvor: FAKTOGRAF

OCJENA TOČNOSTI

Autor/ica: Gabrijela Galić

Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber tvrdi da cijene u sektoru hrane, pića i duhana na mjesečnoj razini nisu rasle. To nije točno.

„Narativ o dizanju marži ne stoji. Kada gledamo kompanije koje su listane na Zagrebačkoj burzi, o čemu ćemo više znati 30. 04. kada jedeadlineza objavu financijskih izvještaja, pokazat ćemo – kao što su, uostalom, pokazali rezultati inspekcijskih nadzora u trgovačkim lancima, kao što su pokazali konkretni brojevi inflacije na mjesečnoj razini – da cijene u sektoru hrane, pića i duhana nisu rasle“, ustvrdila je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

Te je tvrdnje Weber iznijela odgovarajući Krešimiru Severu, predsjedniku Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji je govorio o dizanju cijena u trgovačkim lancima, kao i praksi prema kojoj su, bez obzira na porezno okruženje, određeni proizvodi koje strani trgovački lanci nude u Hrvatskoj skuplji nego u drugim zemljama.

Na Severovu opasku kako njenu izjavu ne treba komentirati jer je dovoljno otići u trgovinu, Weber je ponovila kako se referirala na mjesečne podatke o rastu cijena, napomenuvši kako cijene hrane rastu već dvije godine.

Podatak o tome da cijene u sektoru hrane, pića i duhana na mjesečnoj razini nisu rasle, nije točan. Nije točna ni tvrdnja da su nadzori inspektora u trgovačkim lancima to pokazali.

Nadzori inspektora

Vlada je na sjednici održanoj 05. siječnja donijela Zaključak o provedbi načela zabrane neopravdanog povećanja cijena (Vlada, točka 3.). Taj se Zaključak odnosi na slučajeve neopravdanog dizanja cijena s uvođenjem eura kao službene valute od prvog dana siječnja ove godine.

„Od 05. siječnja kada je Vlada RH donijela spomenuti Zaključak do 25. siječnja tržišna i turistička inspekcija Državnog inspektorata obavile su ukupno 1 458 nadzora u kojima je, do sada, u 305 nadzora utvrđeno neopravdano povećanja cijena nakon 31. prosinca 2022. Utvrđivanje činjenica o možebitnom neopravdanom povećanju cijena u tijeku je u 211 inspekcijskih nadzora“, navodi Državni inspektorat (DIRH) u priopćenju za javnost od 26. siječnja ove godine.

Kako je tada naveo DIRH, izuzevši nadzore u kojima je utvrđivanje činjenica u tijeku, u 24,5 posto obavljenih nadzora utvrđeno je neopravdano povećanje cijena nakon 31. prosinca 2022. godine. Naveli su i kako je 70 posto nadziranih subjekata kod kojih je utvrđeno povećanje cijena, tijekom inspekcijskog nadzora, odnosno neposredno do okončanja nadzora, vratilo maloprodajne cijene na visinu maloprodajnih cijena na dan 31. prosinca 2022. godine.

„Od ukupnog broja obavljenih nadzora (1.458) nad pružateljima usluga obavljeno je 382 inspekcijska nadzora, 328 nadzora u trgovini na malo, 108 inspekcijski nadzor u trgovini na malo pekarskim proizvodima te 640 nadzora ugostiteljske djelatnosti“, objavio je tada DIRH navodeći kako je prema preliminarnim podacima prosječno povećanje cijena za nadzirane usluge do 30 posto dok je povećanje cijena u trgovini na malo pekarskim proizvodima, prosječno, oko 15 posto.

„U pogledu cijena u djelatnosti trgovine na malo utvrđeno je prosječno neopravdano povećanje za pojedine kontrolirane proizvode do 17 % nakon 31. prosinca 2022. godine primjerice za mlijeko, pileće meso, pivo“, naveo je DIRH naglašavajući kako je okončan i značajan broj inspekcijskih nadzora u trgovini na malo u trgovačkim lancima. Tako je u 19 trgovačkih lanaca tržišna inspekcija obavila 93 nadzora bilo po službenoj dužnosti (planirani nadzori) ili zbog prijava građana.

„Do sada je kod četiri trgovačka lanca utvrđeno neopravdano povećanje maloprodajnih cijena za deset proizvoda; hrana za mačke (29,18 %), kakao napitak 800 g (18,91 %), suhomesnati proizvod pečenica (20,52 %), kiseli krastavci (9 %), hrana za pse (38 %), čokolada za kuhanje (13 %), jogurt tekući (24,47 %), maslac (19,87 %) i keks (41,24 %)“, naveo je DIRH objašnjavajući i kako je u tom trenutku u nekoliko trgovačkih lanaca joj bilo u tijeku utvrđivanje činjenica.

Podaci koje je iznio DIRH jasno ukazuju kako je netočno da u „sektoru hrane, pića i duhana“ nije došlo do dizanja cijena.

Mjesečni rast cijena

Što se tiče izostanka mjesečnog rasta cijena u tom segmentu, da ni to nije točno evidentno je iz mjesečnih priopćenja Državnog zavoda za statistiku (DZS) o indeksima potrošačkih cijena.

Zadnje podatke o kretanju cijena DZS je objavio 23. veljače i odnose se na siječanj ove godine. Podaci za veljaču bit će poznati za desetak dana.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u siječnju 2023. u odnosu na siječanj 2022. u prosjeku su bile više za 12,7 posto, dok su na mjesečnoj razini (u odnosu na prosinac 2022.) u prosjeku ostale na istoj razini.

Kada se promatraju kretanja cijena na mjesečnoj razini, prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP (Europska klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni) u skupni hrana i bezalkoholna pića cijene su u siječnju ove godine u odnosu na prosinac prošle godine porasle za 1,5 posto te je njihov doprinos ukupnoj inflaciji iznosio 0,40 postotnih bodova.

Na godišnjoj razini, prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, hrana i bezalkoholna pića poskupjela su 17,3 posto te je njihov doprinos godišnjoj inflaciji bio 4,59 posto

Kada se, pak, gledaju glavne komponente indeksa potrošačkih cijena, DZS navodi kako je u skupini Hrana, piće i duhan na mjesečnoj razini ostvaren porast cijena za 1,3 posto (dok je na godišnjoj razini taj porast 15,4 posto).

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, hrana i bezalkoholna pića u siječnju ove godine u odnosu na mjesec ranije bile su 1,4 posto veće (a na godišnjoj razini 16,3 posto) dok su cijene alkoholnih pića i duhana rasle 0,7 posto (na godišnjoj razini 5 posto).

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), kako navodi DZS, čini skupinu europskih indeksa potrošačkih cijena izračunanih prema harmoniziranom pristupu i posebnom setu definicija koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije u području eura, Europskoj uniji, Europskome ekonomskom području te za zemlje kandidatkinje.

Na mjesečnoj razini su cijene hrane, pića i duhana rasle i u prosincu prošle godine (u odnosu na studeni). Tada su, prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, „na mjesečnoj razini najviše u prosjeku porasle cijene u skupinama Hrana i bezalkoholna pića, za 1,2 posto, Alkoholna pića i duhan te Rekreacija i kultura, po svakoj skupini za 0,8 posto.

Prema HIPC-u, u prosincu je cijena hrane i bezalkoholnih pića rasla 1,3 posto na mjesečnoj razini (15,7 posto na godišnjoj razini), dok su cijene alkoholnih pića i duhana rasle 1,4 posto na mjesečnoj razini (4,8 posto na godišnjoj razini).

Istodobno, iz DZS-ove statistike u nizu je evidentno da su cijene u segmentu hrane, pića i duhana, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, cijelu prošlu godinu rasle na mjesečnoj razini.

Sever: Same mjere neće biti dovoljne bez podizanja plaća

Izvor: HRT - Energetska, prehrambena i kriza zbog inflacije se nastavljaju. Koliko će nas od nedaća zaštititi novi Vladin paket mjera vrijedan milijardu 700 milijuna eura? Dobivaju li dovoljnu pomoć oni kojima je najpotrebnija? Unatoč svim dosadašnjim mjerama vrijednost novca nastavlja padati. Ima li prostora za povećanje plaća u javnom i realnom sektoru? Može li se predvidjeti koliko će nakon završetka rata u Ukrajini biti potrebno da kriza počne jenjavati? Je li realno očekivati da bi se cijene roba i usluga mogle početi vraćati na staro?

U emisiji Otvoreno o tome su večeras govorili: Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Ministar Piletić je rekao da se ne radi o "nikakvom 'copy-paste' modelu".

- Mi smo danas na sjednici GSV-a htjeli poručiti našim socijalnim partnerima, nakon prezentiranja 4. paketa mjera, da unatoč tome što velika većina mjera ističe krajem ožujka 2023. da smo do sredine ožujka donijeli još jedan stabilan i jasan okvir i za hrvatske građane i za hrvatske poduzetnike. I da će velika većina tih mjera trajati narednih godinu dana, naglasio je.

- Što se tiče cijena struje, rekli smo da teret koji preuzima HEP, da će ta mjera trajati još 6 mjeseci i da se nastavlja u onoj razini potpore kao što je to dosad bilo. Mi plaćamo cijenu električne energije 60 posto manje nego u susjednoj Sloveniji, ako uzmete europski prosjek onda je to i puno više. Dakle, još jedanput - dajemo jasan okvir našem gospodarstvu kako ukalkulirati troškove energenata u svoje poslovanje u sljedećih godinu dana kao i jasnu poruku našim sugrađanima kako vlada i dalje stoji tu da garantira tu puno jeftiniju cijenu energenata. Unatoč tome, svi koji primaju manje račune za režije, Vlada je isprofilirala čitav niz mjera kojima smo obuhvatili umirovljenike, branitelje, primatelje socijalne pomoći, one koji se nalaze u kontejnerima zbog potresa, i niz mjera od jednokratnih mjera za dječji doplataka i za korisnike za naknade ugroženog kupca energenta. Od ribara, poljoprivrednika, mljekara - svi su ovim paketom obuhvaćeni, kao i kompletno gospodarstvo. Pomogli smo gradovima i općinama, rekao je.

Weber je rekla da je Vlada pravovremenom odlukom o limitiranju cijena energenata doprinijela stabilnosti i sigurnosti hrvatskog gospodarstva.

- Ono što je nama bitno i već smo nekoliko puta iz HUP-a naglašavali da je od iznimne važnosti ozračje sigurnosti i izvjesnosti kako bismo mogli planirati poslovne procese, investicije, zapošljavanja, rast plaća i sve što jedno normalno poduzeće planira kao dio svog redovnog poslovanja, naglasila je.

- Još je važno naglasiti, da neovisno o tome što su cijene energenata ispod limita koje je Vlada postavila, neizvjesnost još traje. Svi vodeći analitičari, hrvatski i svjetski naglašavaju da prema kraju ljeta, kad opet krene punjenje skladišta i kad krene opet već potražnja za energentima, ako Kina krene sa snažnijim rastom BDP-a, može se opet očekivati značajan rast cijene energenata. U tom slučaju iznimno je važno, upravo ovo što je Vlada napravila, ograničiti cijene energenata da hrvatsko gospodarstvo može planirati, poručila je.

Krešimir Sever smatra kako je važno da su se mjere nastavile, ali je istaknuo da to neće biti dovoljno ako se ne povećaju i plaće. Dodao je da će paket mjera "sasvim sigurno pomoći najugroženijima nego da ga nije bilo".

- Dosadašnji niz mjera, koliko izgledao kao potpora građanima i radnicima, bila je i potpora poslodavcima. Primjerice, one mjere koje su bile vezane za Covid, bile su potpora poslodavcima kroz naknade za plaće pa su imali osiguranu radnu snagu kad se jednog dan iz krize izađe. To nije bio mali iznos sredstava. Sad kad pratimo dalje, s jedne strane je izuzetno važno da su se mjere nastavile. Izuzetno je važno da se i dalje za građane kontrolira i cijena plina i struje. Izuzetno je nizak dohodak u kućanstvima. I među zaposlenima imamo 5,6 posto onih koji su statistički siromašni. Imamo velik broj umirovljenika koji su u golemim problemima. Prosječna mirovina je tek nešto veća od 400 eura. S druge strane neka medijalna neto plaća je 877 eura. To znači da u Hrvatskoj 800.000 ljudi radi u rasponu od minimalne plaće koja je oko 560 eura do medijalne. Manje nam je važno je li potpora 'copy paste', važnije nam je da je potpora išla i za struju i za plin za sve građane, naglasio je.

- No same mjere neće biti dovoljne bez podizanja plaća, poručio je.

Položaj žena na tržištu rada

NHS - Žene su i dalje nedovoljno zastupljene na tržištu rada. U EU je 67,7% žena bilo zaposleno, dok je zaposlenost muškaraca iznosila 78,5%. I dalje postoji jaz u zaposlenosti od 10.8 postotnih bodova, koja se samo malo smanjila u zadnjih 10 godina (za 1,9 postotnih bodova). Na hrvatskom tržištu rada, prema podatcima DZS za 2021. godinu bilo je zaposleno 45,7% žena, dok je zaposlenost muškaraca iznosila 54,3%. Rodni jaz u zaposlenosti je 8,6 postotnih bodova. Čak i ako više žena sudjeluje na tržištu rada, odnos privatnih i obiteljskih obveza, neplaćeni rad i dalje je velikim dijelom na leđima žene. Povećanje radnog vremena žena obično ne dovodi do uravnoteženije  podjele kućanskih poslova između žena i muškaraca. Kao posljedica toga, kada se zbroje sati provedeni u neplaćenom radu, žene rade više.

Žene su obrazovanije od muškaraca, na sveučilištima u Europu diplomiralo je više žena od muškaraca. U Hrvatskoj je prema podatcima za 2020. godinu diplomiralo više žena (60,6% ) nego muškaraca (39,4%). Žene su vodeće i kod magisterija znanosti, magisterija i sveučilišnih specijalista gdje je 66,2 % žena, a muškaraca svega 33,8%. Zanimljiva je činjenica i kod doktorata znanosti prema području znanosti gdje je udio žena (54,1 % ) i dalje veći u odnosu na muškarce (45,9%).

Iako su žene i dalje obrazovanije i posjeduju stručna znanja te zavidnu razinu školovanja, u odnosu na muškarce, njihova uloga na poslu je na nižim pozicijama, a to najbolje vidimo prema podatcima gdje je vrlo nizak postotak žena koje su na rukovodećim pozicijama te pretežno, na takvim radnim mjestima i funkcijama rade muškarci.

Žene su u nepovoljnijem položaju i po pitanju plaća, gdje su za isti posao manje plaćene nego muškarci. Rodni jaz u plaćama unutar EU iznosi 13%, dok u Hrvatskoj iznosi 11,2 % u 2020. godini i u prethodnom desetljeću promijenio se u minimalnom postotku. Što znači da žena u Hrvatskoj u prosjeku po satu zarađuje 11,2 % manje od muškarca.

Ženama u politici gotovo da i nema mjesta, gdje su u velikoj većini zastupljeni muškarci. Na poslovima kao sto su dužnosnici i visoki državni i javni službenici postotak žena je na samo 27,8% dok 72,2 % čini muška populacija. U Hrvatskom saboru i dalje veliku većinu drže muškarci sa 77,5%, dok preostalih 22,5% čine žene.

Zašto žene zarađuju manje?

Rodni jaz u plaćama mjeri širi koncept od diskriminacije u plaćama i obuhvaća veliki broj faktora s kojima se žene suočavaju u pristupu poslu, napredovanju i nagradama. Oni su:

• Sektorska segregacija: Oko 24% rodnog jaza u plaćama povezano je s prevelikom zastupljenošću žena u sektorima s relativno niskim plaćama, kao što su skrb, zdravstvo i obrazovanje. Prema podatcima DZS-a, zastupljenost žena u sektoru obrazovanja iznosi 79,2%, a preostali dio od 20,8 % čine muškarci, kod djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi udio žena je 78,4%, a muškaraca 21,6%. Visoko feminizirani poslovi imaju trend sustavnog podcjenjivanja.
•  Nejednak udio plaćenog i neplaćenog rada: žene imaju više radnih sati tjedno od muškaraca, ali provode više sati u neplaćenom radu, što je činjenica koja također može utjecati na njihov izbor karijere. Zbog toga EU promiče ravnopravnu podjelu roditeljskih dopusta, odgovarajuće javno pružanje usluga skrbi o djeci i odgovarajuće politike poduzeća o fleksibilnom rasporedu radnog vremena.
• Stakleni strop: položaj u hijerarhiji utječe na razinu plaće - manje od 8% glavnih izvršnih direktora tvrtki su žene. Ipak, profesija s najvećim razlikama u primanjima po satu u EU su menadžeri - 23 % niža primanja za žene nego za muškarce.
• Diskriminacija u plaćama: u nekim slučajevima žene zarađuju manje od muškaraca za obavljanje jednakog posla ili rada jednake vrijednosti čak i ako je načelo jednake plaće sadržano u Europskim ugovorima (članak 157. UFEU-a) od 1957.

Zbog velikog rodnog jaza u zapošljavanju, gospodarstvo gubi do 370 milijardi eura godišnje. Poboljšanje uvjeta rada i smanjenja diskriminacije spolova moglo bi dovesti do povećanja BDP-a do 3,15 milijardi eura do 2050. godine na razini EU27.

Za kraj, nameće se zaključak: za snažnije gospodarstvo potrebno je snažnije sudjelovanje žena na tržištu rada. KR/IDM