POST INFO 852

GRIZU PSI AL' GRIZE I OSIGURANJE

Nakon problema s kojim su nas upoznali kolege poštari, u slučajevima kada osiguravajuća kuća s kojom je Hrvatska pošta sklopila policu osiguranja, odbija isplatiti osigurninu za ugriz psa, Hrvatski sindikat pošte je upozorio Poslodavca na problem u ostvarenju prava temeljem police osiguranja od javne i profesionalne odgovornosti.  Osiguravajuća kuća u svom obrazloženju „odbijenice“ kao razlog navodi da je "zahtjev pravno neosnovan i to iz razloga da predmetna šteta po svom opsegu i težini ne predstavlja osnov za dodjelu pravične novčane naknade sukladno orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH". Na naše upozorenje da je pravo na naknadu u iznosu od najmanje 2.000,00 kuna, u slučaju psećeg ugriza prilikom obavljanja poslova radnog mjesta, propisana Kolektivnim ugovorom za radnike HP-d.d. (čl.60.), Poslodavac u svom opširnom odgovoru iskazuje razumijevanje problema, te između ostalog navodi: „...znači da se naknada štete neće u svim slučajevima radniku priznati (po tumačenju Vrhovnog suda, nije ista težina ako radnik pretrpi ugriz psa i nakon toga je na bolovanju jer doista nije sposoban raditi, ili ako radnik bukvalno doživi dodir sa psom i radi toga pretrpi strah te slijedeći dan dolazi na posao i radi)."

HZJZ - OZLJEDE NA RADU U 2021. GODINI

Prema analizi ozljeda na radu za 2021. godinu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo - Medicine rada, zabilježeno je ukupno 15 589 ozljeda na radu, od čega je bilo 35 smrtnih. Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na radu najveći broj ozljeda dogodio se u Gradu Zagrebu, ali je najveća stopa ozljeda na 1000 zaposlenih u Požeško-slavonskoj županiji. Od ukupnog broja ozljeda na radu, 59,50% ozlijeđenih su muškarci, a 39,8% žene. Najviše ozlijeđenih je u dobnoj skupni 18-30 godina (25%). Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda najveći broj ozljeda dogodio se u prerađivačkoj industriji (23,06%), ali najveća stopa ozljeda na 1000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda) je u djelatnosti opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (17,5%).

GODIŠNJI RAČUN ZA ENERGIJU VEĆI OD MJESEČNE PLACE SLABO PLAĆENIH RADNIKA

Europska konfederacija sindikata (ETUC) u koju su učlanjeni Nezavisni hrvatski sindikati, objavila je priopćenje temeljem svoje analize u kojemu se navodi kako je prosječni godišnji račun za energiju sada veći od mjesečne plaće slabo plaćenih radnika u većini država članica EU-a. Otprilike 9,5 milijuna zaposlenih ljudi već je imalo poteškoća s plaćanjem računa za energiju prije početka krize troškova života, a sada su troškovi plina i električne energije diljem Europe porasli za 38 posto u usporedbi s prošlom godinom. Zbog toga radnici koji zarađuju minimalnu plaću u 16 država članica EU-a moraju izdvajati ekvivalent mjesečne plaće ili više kako bi zadržali upaljeno svjetlo i uključeno grijanje kod kuće. U 2021. godini to je bio slučaj u osam država članica. Broj dana koje osoba s minimalnom plaćom mora raditi kako bi platila račun za energiju dramatično je porastao u nekim zemljama: Estonija (+26), Nizozemska (+20), Češka (+17), Latvija (+16).

VIJESTI

“Poslodavci iskorištavaju neoporeziva davanja, zbog toga su male mirovine"

Izvor: N1 - Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever u N1 Studiju uživo ocijenio je Vladin paket mjera širokim i sveobuhvatnim. “Kada gledamo strukturu, zahvatilo se umirovljenike s dvije strane, išlo se široko prema građanima s puno strana, tu su i energetske potpore za energetski siromašne, a i za njih su ove cijene energenata stabilizirane. Posebno se ide s mjerama prema mikropoduzetnicima koji trpe vrlo velike udare. Zanimljivo je da bi s obzirom na ove vrlo visoke profite koje su pojedine kompanije ostvarivale i koje su doprinijele da se potaknu ovakve stope inflacije da se udari na njih i s dodatnim porezima. Volio bih da i Europa tu donese zajedničku odluku”, poručio je Sever. Ističe da plin ostaje neriješeni problem za gospodarstvo. “Vidimo da se čeka što će Europa učiniti, ali Europa je spora, ona to sve kilavo rješava.

KREŠIMIR SEVER: Fleksibilni, nestalni oblici rada jedan su od okidača za iseljavanje, drugi su male plaće

Izvor: GLAS ISTRE - Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata, podsjeća da je Hrvatska udruga poslodavaca u pregovore o ZOR-u ušla s ciljem daljnjeg fleksibiliziranja sustava rada u Hrvatskoj, dok su sindikalci željeli neke prefleksibilne odredbe vratiti u stanje normale i radnicima vratiti sigurnost.- Svima je jasno da su ti fleksibilni, nestalni oblici rada jedan od okidača za iseljavanje, drugi su male plaće. Javnim vlastima u Hrvatskoj trebalo bi biti u interesu da se sustav defleksibilizira. To više nije ni pitanje interesa pregovaranja poslodavaca i sindikata, nego obveza vlasti da i zakonskim odredbama zaštite radnike, ističe Sever. I pred ovu covid-krizu četvrtina zaposlenih u Hrvatskoj radila je na određeno i u drugim nesigurnim oblicima rada. Svake godine među novozaposlenima imamo 93-95 posto onih "na određeno".

Publikacija Eurofounda – Rad na daljinu u EU

Pristup radu na daljinu i uvjeti rada, kada se radi od kuće, još uvijek se u velikoj mjeri određuju na razini poduzeća u većini država članica EU-a, a samo Francuska, Litva i Portugal trenutno u zakonodavstvu predviđaju pravo na zahtjev za rad na daljinu. Iako postoje neke zajedničke osnove, postoje različiti standardi i prakse u vezi s radom na daljinu u EU-u, koji se mogu regulirati zakonodavstvom ili kolektivnim ugovorima. To se može odnositi na važna pitanja kao što su zdravlje i sigurnost na radu, radno vrijeme i naknada. Iako je pravo na isključenje / odjavu nedavno prošireno u nekoliko zemalja, ono nije prošireno na cijelu EU i razlikuje se u provedbi među državama članicama. Eurofoundova nova publikacija Rad na daljinu u EU naglašava glavne razlike i sličnosti među zemljama vezano za zakonodavstvo o radu na daljinu i nedavne promjene tih propisa.

DOGAĐANJA