Sapunica oko zaštitnih cipela za poštare, ili službenih cipela kako kaže poslodavac, postala je preteška „Bogu i ljudima“ i unatoč strpljenju radnika koji se snalaze na razne načine kupujući ono što misle da će poslužiti, za onoliko novaca s koliko trenutno raspolažu i unatoč razumijevanju sindikata i drugih radničkih predstavnika za probleme i teškoće poslodavca u provedbi javne nabave, krajnje je vrijeme da se priča privede kraju. Stoga je naš sindikat 21. lipnja uputio prijavu Državnom inspektoratu, Ispostava Zagreb, da poslodavac unatoč našim višekratnim upozorenjima nije dodijelio poštarima cipele, koje držimo važnim dijelom njihove opreme u službi očuvanja njihovog zdravlja i time doveo do povećanog rizika za njihovu sigurnosti i zdravlje.

Ne ulazeći u razloge zašto se u okvirima sustava navedeni problem nije mogao razriješiti više od 3 godine, prepustili smo rješavanje nastale situacije upravo institucijama unutar tog istog sustava. Radnici imaju pravo na siguran i zdrav radni okoliš, a to znači na punu pozornost poslodavca u sprečavanju i umanjenju rizika radnog okoliša koji utječu na njihovu sigurnost i zdravlje. Teza, da se problem s jedne strane ne može riješiti, a s druge strane predložena rješenja nisu sukladna zakonskim propisima, nije prihvatljiva, jer su se rješenja pronalazila u prošlosti. Očito je da se rješenja nisu tražila na pravome mjestu.

Sada je na potezu Državni inspektorat na kojem je teret odlučivanja da li je poslodavac ne dodjeljujući cipele poštarima stvarno „ugrozio sigurnost i zdravlje na radnom mjestu“ ili se radi o ne poštivanju vlastitih propisa poslodavca u pogledu dodjeljivanja službene odjeće i obuće, po kojoj se radnici Hrvatske pošte razlikuju od radnika nekih drugih javnih službi.

 

Zbrinjavanje radnika kojima je pravomoćnim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrđena profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti

 

Člankom 62. Kolektivnog ugovora za radnike HP Hrvatske pošte d.d. omogućeno je radnicima, kojima je pravomoćnim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrđena profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, a poslodavac im nije u mogućnosti osigurati radno mjesto sukladno rješenju. Takvih radnika je u Hrvatskoj pošti trenutno 110, od kojih su 65 radnika u prednosti za odlazak iz tvrtke zbog otežanih uvjeta rada na radnim mjestima na kojima trenutno rade i koja predstavljaju opasnost za njihovo zdravlje. Razgovori su u tijeku, a oni koji još nisu pozvani  mogu očekivati uskoro poziv na razgovor, na kojem će moći izraziti svoju želju za odlaskom iz tvrtke. Sredstva su ograničena, a za ovu godinu predviđeno je oko 6 milijuna kuna za tu namjenu. Naglašavamo da je ovaj program za sada isključivo na dobrovoljnoj osnovi i da radnici odlaze iz tvrtke isključivo po svojoj slobodnoj volji, po uvjetima koji su povoljniji od propisanih Zakonom.

 

Tražimo samo jednak „aršin“ za sve

 

Koliko god se trudili, ne možemo se oteti dojmu koji smo stekli obilazeći urede i odjele unutar Hrvatske pošte, da je radna klima ozbiljno narušena, koliko god to bilo u suprotnosti sa rezultatima provedenog istraživanja na tu temu. Svaki trud uložen od većine radnika lako i često pada u vodu zahvaljujući ˝pametnjakovićima˝ čudnih manira i još čudnijih postupaka.

Opet nam se ukazaše lokalni mangupi, likovi upitne kompetencije, rejtinga i osnovne kulture, koji u stilu ˝ja sam šerif tvoj i nemaš drugog šerifa osim mene˝, uzimaju sebi za pravo uređivati i određivati ljudske sudbine. Pogriješi li radnik poštar, operater, vozač ili bilo ko iz „proizvodnje“, kako volimo nazvati one koji nam donose i ostvaruju prihod, onda slijedi kazna ili u najmanju ruku - loša ocjena. Sad je to u modi. No, ako pogriješi „nepogrešivi“, ako se, primjerice, pogrešno obračuna plaća, pogrešno vodi evidencija rada, pogrešno protumači naputak ili neki od akata, ošteti radnike za novce ili sate rada, ako se  recimo „nezakonito postupa“, njega treba samo „uputiti na pravilan način rada“!? A ni nagrada u obliku ocjene 4 i 5 vjerojatno neće izostati.

Različita mjerila i nejednaki aršini primjenjuju se i postoje od prilike do prilike, od divizije do divizije i ne ovise o principu ili ustroju, već samo o ljudima. HSP ne prihvaća takvo stanje, upozorava, upozoravat će i dalje na ponašanje i nepodopštine „lokalnih šerifa“!

 

Antene osvanule, pitamo…, odgovora nema!

 

Gdje su antene postavljene (?) – na krovu poštanske zgrade u Hercegovačkoj. Tko je antene postavio(?) – jedan od mobilnih operatora. Dva pitanja, dva jednostavna i točna odgovora, i to je to.

Na neka druga pitanja odgovora, nažalost, nema. Zanimljivo bi bilo čuti, tko je montažu dogovorio i na temelju čega? Tko je montažu odobrio i zašto je to učinio? Jednako tako, lijepo bi bilo saznati, treba li o tome nešto znati sindikat/socijalni partner (zamjena za radničko vijeće i povjereništvo za zaštitu na radu)? I na kraju, ono najvažnije, znade li itko koliko štetnog utjecaja na okoliš imaju ove „fantomske“ antene i jesu li iste, nedajbože, prijetnja zdravlju radnicima u Hercegovačkoj??

 

 

Na razgovoru u Uredu za upravljanje ljudskim resursima 15. lipnja istaknuto je da poslodavac priprema Prijedlog izmjena i dopuna Sporazuma o izboru Glavnog radničkog vijeća i radničkih vijeća organizacijskih jedinica,… kojima će se utvrditi organizacijske jedinice u kojima će se izvršiti izbori za radničke predstavnike. Izbori će započeti skupovima radnika 1. rujna 2011. godine u šest grupa područja na kojima će se predložiti članovi izbornih odbora. Izborni odbori preuzimaju vođenje izbornog procesa. Nakon sedam tjedana možemo očekivati  njegov završetak. Do tada ostaje radnicima na razmišljanje kojim će sindikalnim listama pokloniti povjerenje, odnosno koji su sindikati najbolje do sada zastupali  njihove interese, ali ne na riječima već djelima i postignućima.

O detaljima Sporazuma obavijestiti ćemo vas nakon što bude sklopljen.

 

 

Temeljem obavijesti poslodavaca od 2. Lipnja 2011. godine obavještavamo vas da je prosječna plaća u mjesecu svibnju iznosila 5.033 kune neto, odnosno 6.839 kuna bruto. Slijedom toga redovita otpremnina za odlazak u mirovinu iznosi 25.166 kuna, nagrada za minuli rad kod poslodavca za 10 godina iznosi 2.013 kune, za 15 godina 2.517 kuna, za 20 godina 3.272 kune, za 25 godina 3.775 kuna, za 30 godina 4.530 kuna, za 35 godina 6.040 kuna i konačno za 40 godina radnog staža u pošti 7.550 kuna. Regres za korištenje godišnjeg odmora ostaje i nadalje isti 2.000 kuna.