sindikat

POST INFO 784


29. listopada 2020.

UPUTILI SMO DOPIS POSLODAVCU -
PLATITE RADNICIMA CIJEPLJENJE PROTIV GRIPE

Vezano uz naslov, Uredu za upravljanje ljudskim resursima uputili smo dopis u kojem predlažemo da se svim radnicima koji to žele omogući cijepljenje protiv gripe, s time da troškove snosi Poslodavac. Dopis prenosimo u cijelosti. „Poštovani, s obzirom na trenutnu situaciju vezanu uz epidemiju bolesti COVID-19 i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o provođenju programa dragovoljnog cijepljenja protiv gripe, predlažemo da se uputi poziv svim radnicima Hrvatske pošte da se o trošku Poslodavca dragovoljno cijepe protiv gripe. Vodeći računa o zdravlju radnika i dobrobiti cijepljenja, kao i o organizacijskim potrebama Poslodavca u doba zdravstvene krize, mišljenja smo da bi provođenje dobrovoljnog cijepljenja protiv gripe u Hrvatskoj pošti imalo značajan pozitivan učinak, kako za radnike tako i za Poslodavca.  Napominjemo da je dopunom Pravilnika o provedbi općeg poreznog zakona određeno da »U uvjetima posebnih okolnosti iz članka 107.a Zakona, iznimno od posebnih propisa o oporezivanju dohotka, trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće ne smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada neovisno o načinu podmirenja troška cijepljenja.«. »(3) Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se do 31. prosinca 2020. godine.«
Što se tiče provedbe dragovoljnog cijepljenja, držimo da je isto moguće organizirati barem po dva modela i to: 

1. Radnicima omogućiti dragovoljno pristupanje cijepljenju u vlastitoj organizaciji (u suradnji sa svojim li ječnikom obiteljske medicine) uz kupovinu cjepiva, nakon čega će, radi povrata troška, radnici dostaviti ra čun svom neposrednom rukovoditelju te će im u najkraćem roku biti izvršen povrat troška; 

2. Na lokacijama gdje radi veći broj radnika (Branimirova 4 ZG, NSC VG, HPE Skladište VG, Hecegovač ka 1 ST, Gaženica ZD, Jablanova 2 OS, Žabica 5 RI, Blajburških žrtava BJ, Trg hrvatskog proljeća 6 SB i  drugdje), uz pravodobnu obavijest, radnicima organizirati besplatno dragovoljno cijepljenje u tijeku  radnog  vremena. 

Znamo da je, uz sav tehnološki napredak, djelatnost naše Tvrtke ovisna o zdravlju naših radnika koji su svojim poslom „osuđeni“ na kontakt sa velikim brojem korisnika, uz sve ugroze koje ti kontakti donose. Sigurni smo da trošak cijepljenja i organizacija istog ne smiju, niti mogu biti prepreka za provođenje preventivnih zdravstvenih mjera te Vas pozivamo da bez odlaganja pristupite organizaciji i provedbi predloženih mjera.  S poštovanjem, Milan Jukić, predsjednik HSP“.

MJERE OČUVANJA RADNIH MJESTA MORAJU OSTATI

Europska konfederacija sindikata (ETUC) poziva nacionalne vlade na zadržavanje izvanrednih mjera za očuvanje radnih mjesta nakon što je nezaposlenost u EU porasla već peti mjesec za redom. Unatoč popuštanju mjera ograničavanja, 336 tisuća ljudi postalo je trajno nezaposleno između lipnja i srpnja ove godine, pokazuju službeni podaci Eurostata. To znači da je broj trajno izgubljenih radnih mjesta od početka lockdowna u ožujku veći od 1,5 milijuna, čime ukupna nezaposlenost na razini EU iznosi 15 milijuna. Ako se mjere za očuvanje radnih mjesta ne produže, 45 milijuna radnika koji su trenutačno u nekom obliku skraćenog radnog vremena mogli bi trenutačno ostati bez posla.

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti obilježen je u prošlu subotu, 17. listopada. Taj dan obilježava se svake godine još od 1993. godine odlukom Glavne skupštine Ujedinjenih naroda. Siromaštvo u svijetu pa i kod nas ne jenjava, ali raste broj bogatih i njihovo bogatstvo. „Upravo iz toga vidljivo je da se bogate na račun siromašnih. Globalna pandemija bolesti COVID-19 dodatno pridonosi osiromašenju. Desetci milijuna radnika u svijetu zbog te bolesti i njenih posljedica za gospodarstvo ostaju bez posla, smanjuju se plaće i druga primanja. Ranijih smo godina navodili cijeli niz statističkih podataka za Hrvatsku. Ali to znaju i vlasti i poslodavci, a građanima, radnicima, nezaposlenima, umirovljenicima, samačkim kućanstvima, višečlanim obiteljima, bolesnima, beskućnicima… ta statistika ne pomaže ništa u njihovom teškom životu i besperspektivnosti. Oni su, na žalost, ta statistika“, stoji u priopćenju Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS).  U 2019. godini u Hrvatskoj je stopa rizika od siromaštva iznosila 18,3 posto, osoba u riziku od siromaštva bilo je 23,3 posto, a osoba u teškoj materijalnoj deprivaciji 7,3 posto. „No, ključno je da se u Hrvatskoj od poštenog rada gotovo i ne može živjeti. Niti prosječna plaća (a kamoli medijalna ili minimalna) niti prosječna mirovina, a niti potpora za nezaposlene ili neki drugi oblik financijske potpore za one u potrebi, nisu dovoljni ne samo za življenje, nego ni za puko preživljavanje", navode u NHS-u. U priopćenju stoji i da zbog svega toga kao i zbog besperspektivnosti, tko god može napušta Hrvatsku. Uz takvo stanje Vlada RH zajedno sa zainteresiranim poduzetnicima (poslodavcima) pokreće izmjene Zakona o radu. Usred krize i neizvjesnosti želi se dodatno umanjiti radnička prava i deregulirati Zakon o radu, a i kroz potpunu liberalizaciju uvoza strane radne snage dodatno olakšati poslodavcima držanje niske cijene rada i nesigurnih radnih oblika. Sve će to još više povećati siromaštvo i potaknuti još veće iseljavanje. „Tako da više ne možemo govoriti samo o materijalnom siromaštvu i osiromašivanju nacije, nego i progresivnom osiromašenju Hrvatske onim najvrjednijim, ljudskim kapitalom, ljudima.  Zato danas, suosjećajući sa svima siromašnima i socijalno isključenima u Hrvatskoj i svijetu, a ususret Međunarodnom danu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, sa dubokim ogorčenjem i razočaranošću „čestitam“ svim odnarođenim političkim elitama, poslodavcima, ekonomskim analitičarima, međunarodnim financijskim institucijama i mnogim drugima na uspješno provođenom projektu vlastitog bogaćenja i osiromašenja naroda. Ovaj je narod svakako zaslužio i ima pravo na bolje“, kažu u NHS-u te dodaju da „stoga i mi u sindikatima moramo neprekidno javno upozoravati na takvo stanje i prozivati odgovorne baš kao što imamo pravo i obvezu zauzimati za pravičnu raspodjelu dobara i za čovjeka, koji je vrjedniji i važniji od svakog materijalnog bogatstva i kapitala“.

TIJEKOM LOCKDOWNA ČAK 40 POSTO RADNIKA MORALO JE KORISTITI GODIŠNJI ODMOR

Tijekom proljeća, za vrijeme lockdowna, rijetki su bili oni koji su pomišljali na uzimanje godišnjeg odmora. Barem onog klasičnog, u okviru kojeg sami odlučujemo kad ćemo, gdje i koliko dugo predahnuti od posla. Međutim, prema istraživanju portala Moj Posao, u kojem je sudjelovalo više od 3.200 ispitanika, veliki broj ljudi je svoje godišnje odmore koristio upravo u vrijeme karantene. I to ne vlastitim odabirom. Naime, tijekom ožujka i travnja, odnosno u vrijeme izolacije zbog epidemije koronavirusa, čak 42 posto radnika je odlukom poslodavca moralo koristiti svoje godišnje odmore, dok se svega 6 posto ljudi svojevoljno odlučilo na uzimanje godišnjeg odmora upravo u tom razdoblju. Na „prisilnom“ odmoru su u najvećoj mjeri bili zaposleni u državnim tvrtkama, njih 48 posto, u privatnim tvrtkama takva je sudbina snašla 46 posto zaposlenih, dok su u najmanjoj mjeri svoje odmore tijekom karantene morali trošiti radnici hrvatskih institucija, 31 posto. Radnici kojima je nametnut „predah od posla“ time su izgubili 21 dan godišnjeg odmora. U prosjeku, potrošili su 8 dana starog i 13 dana novog godišnjeg odmora. Prosječno gledano, radnici u Hrvatskoj imaju pravo na 22 dana godišnjeg odmora, što je 1 dan manje nego 2019. godine. Polovica anketiranih je tim brojem zadovoljna, dok druga polovica ipak želi produžiti trajanje godišnjih odmora, i to za desetak dana. (Izvor. Grafičar i mediji)

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi