sindikat

POST INFO 816


16. srpnja 2021.

URU I OSTALO…

Od početka primjene Pravilnika o upravljanju radnim učinkom, upozoravali smo i skretali pozornost na njegove manjkavosti, nelogičnosti i u konačnici na nepravdu koju taj Pravilnik nanosi pojedinim radnicima. Odnosili su se na pitanja tehničke naravi kao što su primjerice rokovi za podnošenje prigovora na godišnju ocjenu, ali i na suštinske probleme koji se odnose na nelogičnosti ocjenjivanja radnog učinka na temelju ciljeva u tzv. neosnovnoj djelatnosti, kao i ne vrednovanja osnovnih radnih sposobnosti i kompetencija radnika.  Nakon niza godina i nadležni uviđaju kako je sustav upravljanja radnim učinkom manjkav i da je iskazao svoje slabosti. Slabosti su se pokazale prilikom zadavanja ciljeva koji nisu dovoljno motivirajući, ponekad nisu ni mjerljivi ili se kao, npr. u Diviziji mreža, previše baziraju na prodajne rezultate. Sijedom toga, ocjene radnika su često nerealne i što je puno važnije, daju krivu sliku o radniku, a ocjena je, između ostalog, važan i gotovo presudan faktor kod napredovanja na poslu. Ovdje dolazimo do suštine problema jer, ako je za izbor rukovoditelja jedan od važnijih kriterija ocjena, a ona nije realna, onda dosta često na ključnim pozicijama imamo radnike koji rukovode drugim radnicima, zadaju im ciljeve i ocjenjuju ih, a na tu ih je poziciju „dovela pogreška“. Dodamo li ovome (ili baš zbog toga) izrazito nezadovoljstvo radnika jer se ne osjećaju dovoljno prepoznato, poštovano ili uključeno te se prema njima odnosi po principu „šuti i radi, tko te što pita, nisi ti tu da misliš i predlažeš“, kao posljedicu imamo izražen i više nego očit problem apsentizma i sasvim neželjenu fluktuaciju kadrova. Iako je napisano niz stručnih radova na ovu temu, iako su iskustva u drugim tvrtkama, kako u RH tako i drugdje u svijetu, ovakve sustave iskustveno ocijenili lošim za tvrtku i radnika, naši donositelji odluka se još „otimaju“ jer im je (pre)teško priznati da nisu nepogrešivi. Ipak, možda ima nade nakon posljednjih događaja, te priznanja pojedinih nadležnih da imaju problem!?  Uostalom, ljudi koji su stručni na ovom polju smatraju da je za apsentizam (svekoliko izostajanje s posla) u pravilu kriva organizacija, a ne zaposlenik.

MISLI NA SEBE I DRUGE – CIJEPI SE!

Već gotovo jednu i pol godinu svi se zajedničkim snagama borimo protiv pandemije koja je potpuno promijenila naše živote. I dok su se mnogi zatvarali i smanjivali socijalne kontakte, radnici Hrvatske pošte nisu stali s radom ni na jedan dan. Mi smo i u najtežim trenutcima ostali poveznica među ljudima i zajednicama, a nerijetko su naše kolegice i kolege bili jedina veza s ostatkom svijeta za najugroženije i najizoliranije građane. Održavanje socijalne distance, nošenje zaštitnih maski, dezinficiranje i pranje ruku te stalno praćenje i poštivanje novih mjera nadležnih službi postali su naša svakodnevica. Razvoj i puštanje cjepiva u masovnu proizvodnju u mnogima su probudili nadu da je ipak moguće vratiti se u život kakav smo prije vodili. Stoga je Hrvatska pošta, u cilju zaštite zdravlja svojih radnika, osigurala i organizirala cijepljenje za sve koji su za to izrazili želju. Ipak, još uvijek nisu svi radnici cijepljeni, a važnost cijepljenja i njegova dobrobit višestruka je. Cijepljenje je jedna od najefikasnijih javnozdravstvenih mjera u povijesti medicine, a njegova je uloga stimulirati naš imunološki sustav na samostalno stvaranje otpornosti na viruse. Najdjelotvorniji način zaštite od bolesti Covid-19 jest cijepljenje te je ujedno i najučinkovitiji način suzbijanja širenja pandemije. Primanje cjepiva protiv koronavirusa dobrovoljno je, a činjenica je da svi mi živimo i radimo u zajednici te da je imperativ zaštititi i sebe i druge. Kako bi suzbijanje pandemije bilo efikasno, ključno je da se cijepi što više građana. Jedino tako možemo zaštititi sebe, ali i osobe s kojima živimo, radimo ili dolazimo u bliski kontakt.

U LIPNJU 126.232 NEZAPOSLENIH

Potkraj lipnja 2021. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 126.232 nezaposlene osobe, što je za 11.798 osoba manje nego prethodnoga mjeseca, te za 24.419 osoba manje nego u lipnju 2020. Od ukupnog broja nezaposlenih u lipnju 2021. bilo je 56.169 nezaposlenih muškaraca (44,5 posto) i 70.063 nezaposlene žene (55,5 posto). U izvještajnome mjesecu nezaposlenost je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, smanjena u svim dobnim skupinama. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, broj nezaposlenih smanjen je u svim obrazovnim skupinama. Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u lipnju 2021. imali su Splitsko-dalmatinska županija (18,3 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Grad Zagreb (13,7 posto) i Osječko-baranjska županija (11,9 posto), a najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u Ličko-senjskoj županiji (1,1 posto).U usporedbi s istim mjesecom prošle godine evidentirana je nezaposlenost smanjena u svim županijama. Najveći pad broja nezaposlenih evidentiran je u Istarskoj, Požeško-slavonskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je najmanji pad nezaposlenosti zabilježen u Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Temeljem radnoga odnosa većina se osoba zaposlila na određeno vrijeme, čak 92,3 posto. Promatrano po djelatnostima, najveći se broj zaposlio u: pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane, trgovini na veliko i malo, prerađivačkoj industriji te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Tijekom lipnja 2021. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno je 21.914 slobodnih radnih mjesta, što je za 67,2 posto više nego u lipnju 2020. Najveći broj slobodnih radnih mjesta pristigao je iz djelatnosti: pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane, prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo, zdravstvena zaštita i socijalna skrb te građevinarstvo.

LJETNA STANKA

Dragi članovi, obavještavamo vas da će zbog korištenja godišnjih odmora sljedeći broj Post infa izaći sredinom kolovoza. Bude li izvanrednih ili važnijih informacija i događaja, bit ćete obavješteni putem naše web stranice www.sindikat-hsp.hr ili posebnih obavijesti. Svima vama želimo zdrav, ugodan i opuštajući godišnji odmor.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi