HSP - Hrvatski sindikat POŠTE

Hitno riješiti probleme rigidnog tržišta rada i nepovoljnog poslovnog okruženja

NAPUTCI: EUROPSKA KOMISIJA OCIJENILA VLADIN EKONOMSKI PROGRAM ZA OVU GODINU

(NOVI LIST) ZAGREB – »Hrvatska mora poduzeti daljnje napore kako bi smanjila visoki proračunski deficit i podmirila obveze državnih poduzeća, a pritom očuvala rashode za ulaganja i ostale rashode kojima se potiče rast”, među ostalim navodi Europska komisija u ocjeni Ekonomskog programa Hrvatske za 2013. Među ostalim se ističe kako prostora za poboljšanje učinkovitosti oporezivanja ima, ali i da se hitno moraju riješiti problemi rigidnosti tržišta rada i nepovoljnog poslovnog okruženja.

Ocjenjujući porezni sustav, među ostalim se navodi kako je ukupan udio poreza u BDP-u Hrvatske manji od prosjeka EU, a na temelju dostupnih dokaza EK ocjenjuje kako je vidljivo da ima prostora za poboljšanje poreznog sustava i proširenje poreznih osnovica. Ističe se i kako je država poduzela mjere u cilju suzbijanja poreznih prijevara i porezne utaje, kao i poboljšala poreznu naplatu. »No, Hrvatska se i dalje suočava sa znatnim poteškoćama na tom području«, navodi Komisija iznoseći kako je obujam neslužbenog gospodarstva relativno velik te se procjenjuje kako iznosi između 25 i 40 posto BDP-a. Mirovinski sustav je rascjepkan, navodi Komisija, dodajući kako se zbog toga povećavaju njegovi financijski troškovi »te se javlja nejednako postupanje i omogućuje rano napuštanje tržišta rada«. Komisija se osvrće na mirovinsku reformu koja je proizvela nejednakosti zbog kojih su uvedeni dodaci na mirovine takozvanih novih umirovljenika. Mogućnost povrata dijelu umirovljenika u prvi stup, dugoročno će dovesti do značajnog rasta rashoda za mirovine, što će se negativno odraziti na mirovinski sustav. Komisija upozorava i kako su mogućnosti tržišta rada u Hrvatskoj »ozbiljno neiskorištene«, ali i da je stopa nezaposlenosti mladih lani dosegla 43 psoto što nas ubraja među zemlje s najvećom stopom nezaposlenosti mladih. Među ostalim se navodi i kako sustav socijalne zaštite destimulira zapošljavanje te da se u zemlji »slabo koriste« aktivne politike tržišta rada, dok je kruto radno zakonodavstvo također uzročnik slabih rezultata na tržištu rada.

G. GALIĆ