sindikat

VIJESTI


30. travnja 2021.

Ususret Nacionalnom danu zaštite na radu

Zaštita na radu je tvoje pravo!

ETUC/NHS - Dok jedna od tri osobe radi od kuće, a oni koji su na radnim mjestima moraju raditi pod posebnim uvjetima, pokazuje se životna važnost COVID-19 za zdravlje i sigurnost na radu. Među 530.00 smrti uzrokovanih COVID-19 u Europskoj uniji [1] nebrojene tisuće radnika zarazile su se na radnom mjestu.

Žalimo za njihovim odlaskom i izraze sućuti upućujemo njihovim voljenima. Također se sjećamo svih onih koji su u protekloj godini umrli od raka povezanog sa radom ili drugih bolesti i ozljeda na radu – više od 100.000 samo u Europi.

Dok cijepljenje pruža nadu, zdravlje i sigurnost na radu [2] moraju biti apsolutni prioritet u nadolazećim mjesecima i dalje. Zdravlje i sigurnost na radu nisu dar vlasti ili dobrog poslodavca: zdravlje i sigurnost na radu su TVOJE pravo. Pravo za koje se sindikat bori!

U Europskoj uniji „svaki radnik ima pravo na radne uvjete koji poštuju njegovo ili njezino zdravlje, sigurnost i dostojanstvo [3].“ Zakonodavstvo EU-a [4]:

- obvezuje poslodavca na osiguranje zdravih i sigurnih radnih mjesta,

- zahtijeva da svi radnici moraju biti zaštićeni zakonom o zaštiti zdravlja i sigurnosti i

- radnicima daje pravo na informiranje i savjetovanje o zdravlju i sigurnosti i imenovanje predstavnika za sigurnost

To znači da su poslodavci odgovorni za očigledne rizike poput izloženosti opasnim tvarima, rukovanja teškim predmetima ili ponavljajućih pokreta, kao i za druge rizike koji nisu široko priznati poput stresa povezanog s poslom, uznemiravanje i bullying.

Unatoč jasnim pravima, zdravlje i sigurnost su daleko od stvarnosti za sve radnike. Jedan od tri radnika u Bugarskoj, Slovačkoj i Španjolskoj i gotovo polovica u Češkoj i Grčkoj, koji na radu moraju nositi osobnu zaštitnu opremu (OZO), istu dobiju ponekad ili gotovo nikad. Za vrijeme COVID-19 krize puno nužnih radnika, među kojima su najviše zatupljene žene u sektoru skrbi i čišćenja, nema prikladnu OZO. Isto se odnosi na prekarne radnike, čija im ograničena socijalna zaštita ne daje izbor osim raditi dalje, čak i kad imaju simptome koronavirusa.

Puno radnika nije u mogućnosti održavati fizičku udaljenost. Rad od kuće nosi svoje rizike poput povećanog nasilja u kućanstvu (poraslo i za jednu trećinu u nekim EU zemljama za vrijeme zatvaranja gospodarstva), većeg broja radnih sati bez mogućnosti isključenja i nedostatka prikladne opreme kod kuće. Rast broja radnika zaposlenih putem digitalnih platformi ostavlja veliki broj radnika bez prikladne zaštitne opreme – samo 35% platformskih radnika kaže kako je njihova platforma poduzela mjere kako bi im pomogla za vrijeme pandemije.

Sindikati i povjerenici za zaštitu na radu imaju ključnu ulogu u osiguranju zdravlja i sigurnosti. Svaka bi se osoba koja radi i koja brine o svojem zdravlju i sigurnosti na radu trebala učlaniti u sindikat i provjeriti ima li povjerenika za zaštitu na radu. Sindikat može pomoći kako bi se osiguralo imenovanje povjerenika te njegovo uvažavanje od strane uprave.

Sindikati se bore za bolje zdravlje i sigurnosti na radnom mjestu i u zakonodavstvu. Sindikati su u EU izborili granične vrijednosti izloženosti za puno tvari koje uzrokuju rak i bore se za više granične vrijednosti, ali i za proširenje liste tvari. Sindikati traže snažnije pravne obveze za poslodavce kako bi se rješavao stres i bol u leđima (i druge mišićno-koštane poremećaje).

Također traže od Međunarodne organizacije rada (MOR) primjenu odluke sa stoljetne konferencije iz 2019. godine da zaštita na radu (sigurnost i zdravlje) postanu temeljnim pravom na radu.

Zdravlje i sigurnosti na radu su tvoje pravo!

 

Poboljšanje Direktive o minimalnim plaćama – najmanje što radnici zaslužuju

ETUC /NHS – Danas će se na Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta održati rasprava o Nacrtu Izvješća o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji, a čiji je tekst Europska komisija objavila krajem listopada 2020. godine. Za izvjestitelje su imenovani su Denis Radtke (EPP) i Agnes Jongerius (S&D). O tekstu Nacrta izvješća danas se očitovala i Europska konfederacija sindikata (ETUC), koja ističe kako prijedlozi navedeni u Nacrtu izvješća nude važne promjene za radnike, posebno one s niskim primanjima.

Međutim, zamjenica glavnog tajnika ETUC-a upozorava kako ne smije doći do razvodnjavanja predloženog teksta te navodi kako su najniže plaćeni radnici bili ugroženiji za vrijeme posljednje recesije, a najviše su pogođeni sada, u vrijeme pandemije bolesti Covid-19. „Mnogi od tih radnika s pravom su potvrđeni nužnim radnicima kada je krenula pandemija i nastavili su raditi pod izuzetno teškim i stresnim uvjetima kako bi održali funkcioniranje naših država. Amandmani koje predlažu članovi Europskog parlamenta, Radtke i Jongerius, najmanje su što radnici zaslužuju.“

Poboljšanja koja su predložena i biti će raspravljena na Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja, a koja snažno podupire i ETUC, uključuju:

- Izjavu da kolektivno pregovaranje uključuje sindikate, a ne samo „radničke organizacije“ (što bi moglo uključivati lažne sindikate ili predstavnike koje su izabrali šefovi)

- Sindikati dobivaju pravo pristupa radnim mjestima.

- Utvrđivanje praga dostojanstva ispod kojega se ne može isplaćivati minimalna plaća.

- Osiguranje da poslove u postupku javne nabave dobiju samo one tvrtke koje poštivaju pravo radnika na učlanjivanje u sindikat i kolektivno pregovaranje.

- Osiguranje da nacionalni planovi za kolektivno pregovaranje uključuju aktivnosti protiv uništavanja sindikata od strane beskrupuloznih poslodavaca

I dok u potpunosti podupiru te promjene, ETUC navodi kako same pravne promjene neće preokrenuti rast nejednakosti u raspodjeli bogatstva posljednjih godina:

"Direktiva o primjerenim minimalnim plaćama, poboljšana predloženim izmjenama i dopunama Europskog parlamenta, učinila bi život podnošljivijim onima s niskim plaćama", rekla je zamjenica glavnog tajnika ETUC-a Esther Lynch "i usporila rast nejednakosti, ali potrebno je puno više kako bi se vratio novac prisvojen u desetljeću pada plaća, nesigurnog rada i rastuće nejednakosti. "

„Sindikati prate kako će zastupnici u Europskom parlamentu glasovati sljedećih tjedana i hoće li podržati ta bitna poboljšanja“, dodala je Esther Lynch, „a mi pozivamo europarlamentarce i ministre da preuzmu odgovornost kako bi omogućili pravedne plaće za radnike. Podržavanje i poboljšanje ovih vrlo razumnih ciljanih promjena Direktive ono je što znači preuzimanje odgovornosti.

„Molim političare da se prisjete tko su „ključni radnici“u pandemijskoj krizi od koje tek trebamo pobjeći. Nisu bogati ti od kojih se traži ugrožavanje njihovog zdravlja, to su često slabo plaćeni radnici koji se bore za preživljavanje. "

Kroz svoje članstvo u Europskoj konfederaciji sindikata Nezavisni hrvatski sindikati uključeni su u rad radne skupine ETUC-a o Prijedlogu Direktive, no koriste i sve druge načine kako bi konačni tekst Direktive odražavao stvarne potrebe radnika. Održan je i sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike na kojemu su predstavnici sindikalnih središnjica upozorili na određene dijelove predložene Direktive o kojim je potrebno provesti ozbiljnu raspravu s ciljem poboljšanja teksta, a u interesu radnika. Na tom su sastanku predstavnici sindikalnih središnjica izviješteni kako će predstavništvo RH u Bruxellesu predložiti da se izraz „radničke organizacije“ zamijeni izrazom „sindikati“, odnosno zatražiti će se pojašnjenje korištenog izraza. Također su raspravljene i druge sindikatima sporne odredbe. Dijalog na tu temu će se, prema obećanju nadležnog ministarstva, nastaviti. (MH)

Izvor: Minimum Wage Directive improvements: the least working people deserve

Prosječna plaća za mjesec veljaču 2021.

Izvor: DZS

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za veljaču 2021. iznosila je 7 038 kuna, što je nominalno više za 0,8%, a realno za 0,5% u odnosu na siječanj 2021.Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za veljaču 2021. iznosila je 9 467 kuna, što je nominalno više za 1,0%, a realno za 0,7% u odnosu na siječanj 2021. Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za veljaču 2021. isplaćena je u djelatnosti Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, u iznosu od 18 989 kuna, a najniža je isplaćena u Zaštitnim i istražnim djelatnostima, u iznosu od 4 277 kuna.

Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za veljaču 2021. isplaćena je u djelatnosti Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, u iznosu od 29 870 kuna, a najniža je isplaćena u Zaštitnim i istražnim djelatnostima, u iznosu od 5 418 kuna.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za veljaču 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 3,7%, a realno za 3,4%.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za veljaču 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 2,0%, a realno za 1,7%.

Za razdoblje od siječnja do veljače 2021. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske iznosila je 7 008 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2020. nominalno i realno više za 3,2%.

Za razdoblje od siječnja do veljače 2021. prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske iznosila je 9 420 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2020. nominalno i realno više za 1,6%.

U veljači 2021. bilo je prosječno 159 plaćenih sati, što je za 4,8% manje nego u siječnju 2021. Najveći broj plaćenih sati bio je u Djelatnosti zdravstvene zaštite (167), a najmanji broj plaćenih sati bio je u djelatnostima Usluge u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika i Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (145).

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za veljaču 2021. iznosila je 43,42 kune, što je u odnosu na siječanj 2021. više za 6,2%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 4,2%.

Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za veljaču 2021. iznosila je 58,41 kunu, što je u odnosu na siječanj 2021. više za 6,4%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 2,6%.

Medijalna neto plaća za veljaču 2021. iznosila je 5791 kunu, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7459 kuna.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi