sindikat

VIJESTI


16. srpnja 2021.

U Hrvatskoj se zabranjuje ugovaranje minimalca u neto iznosu. Ionako je među pet najnižih u Europi

IZMJENE ZAKONA

Jagoda Marić

Poslodavcu koji ne ugovori bruto plaću prijeti kazna od 60 do 100 tisuća kuna. Zabranjuje se i sporazum kojim se radnik odriče minimalne plaće, a kazne za prekršitelje i u ovom slučaju su također od 60 do 100 tisuća kuna...

(NOVI LIST) ZAGREB – Minimalna plaća u Hrvatskoj u posljednjih je pet godina rasla više od 36 posto, ali je ona i dalje među najnižima u Europskoj uniji. Niži iznos minimalne plaće od Hrvatske imaju samo Mađarska, Litva, Rumunjska i Bugarska i tu činjenicu u svom prijedlogu izmjena i dopuna zakona o minimalnoj plaći ističe i Vlada kao razlog da se minimalna plaća još bolje uredi, a samim time posredno, ako je to moguće, i poveća. Iako u prijedlogu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, što je objavljen na Vladinom portalu e-savjetovanje, nema odredbi kojima bi se povećavao iznos minimalne plaće, vjeruje se da je to boljim uređenjem, gotovo pa obilaznim putem, moguće postići.

Tako bi se, za početak, zabranilo ugovaranje minimalne plaće u neto iznosu. Vlada je tu odredbu odlučila ugraditi u ovaj zakon, iako je u krovnom Zakonu o radu jasno propisano da se plaća ugovara u bruto iznosu. No, to nije priječilo poslodavce da s radnicima potpisuju dogovore na neto iznos minimalne plaće, čime oni s najnižim primanjima zapravo nisu imali nikakve koristi od poreznih rasterećenja jer bi njihova plaća i dalje ostajala ista.

Neisplata minimalca

To znači da bi svaki poslodavac s radnikom, primjerice za ovu godinu trebao ugovoriti minimalnu plaću u bruto iznosu od 4.250 kuna, a ne u neto iznosu od 3.400 kuna. Poslodavcu koji to ne učini prijeti kazna od 60 do sto tisuća kuna. Nije to jedini način na koji su poslodavci zakidali radnike s minimalnom plaćom, dio njih radnicima nije isplaćivao ni taj minimum, i još su potpisivali ugovore kojima se radnici odriču isplate minimalne plaće. Ta se praksa sada zabranjuje, takav se sporazum radnika i poslodavca proglašava ništetnim, a poslodavcu prijeti kazna od 60 do sto tisuća kuna.

Vlada u obrazloženju tih odredbi ističe da je broj radnika koji primaju minimalnu plaću i dalje visok te je u prosincu 2020. godine taj udio bio 4,22 posto od svih zaposlenih, odnosno za minimalnu je plaću radilo 46 tisuća radnika. U prvom kvartalu ove godine taj se postotak i povećao pa je udio radnika koji primaju minimalnu plaću bio 4,73 posto. Dio tih radnika vjerojatno je i minimalnu plaću uspio dobiti zahvaljujući državnim potporama za očuvanje radnih mjesta, a ispada da je u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove godine gotovo svaki dvadeseti radnik radio za minimalac.

Inspektorat

Vlada u svom dokumentu navodi i to da je prema dostupnim podacima Državnog inspektorata značajan udio prekršajnih postupaka otpada na neisplatu zakonom propisane minimalne plaće radnicima. Utvrđeno je da prošle godine poslodavci za 1.689 radnika nisu isplatili ni minimalnu plaću, zbog čega je Državni inspektorat podnio optužne prijedloge zbog sumnje na počinjenje 318 prekršaja iz Zakona o minimalnoj plaći.

– Evidentirane su i teškoće u provedbi propisa i nadzoru nad njihovom primjenom ako se plaća ugovara u neto iznosu, a određena specifična problematika nastaje i uslijed činjenice da ni u jednom važećem propisu nije izrijekom zabranjeno odreći se od isplate minimalne plaće.

Povećati dodatke

Sve navedeno otvara mogućnosti zlouporaba, objašnjava Vlada zašto se zapravo odlučila i u Zakonu o minimalnoj plaći istaknuti da se plaća ugovara u bruto iznosu i da nije dopušten sporazum po kojem se radnik odriče isplate minimalne plaće.

Nadaju se u Vladi da će boljim definiranjem onoga što ne ulazi u minimalnu plaću, a to su dodaci za prekovremeni rad, rad nedjeljom, ali i svi dodaci za uvjete rada i iz kolektivnih ugovora, barem malo povećati plaću onih koji primaju minimalac

– U iznos minimalne plaće ne ubrajaju se povećanja plaće s osnove prekovremenog rada, otežanih uvjeta rada, noćnog rada i rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, novi je članak koji se dodaje u zakon o minimalnoj plaći. Uz njega stoji i to da će poslodavca taj rad plaćati najmanje u visini utvrđenoj kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu. Tako prekovremeni rad ili dodatak za uvjete rada više ne bi bili plaćeni, primjerice jednu kunu, ili uključeni u minimalnu plaću, ali »kvaka« je u tome da samo jedna djelatnost u Hrvatskoj, i to graditeljstvo, ima proširenu primjenu kolektivnog ugovora čime se on odnosi na sve radnike u toj industriji. Ostali bi to tek trebali potpisati pa da njihovi radnici to i osjete na minimalnoj plaći.

Klimatska kriza najviše ugrožava siromašne

FAKTOGRAF
Autor/ica: Matea Grgurinović

Efekti klimatske krize već su vidljivi prostim okom: toplinski udari, suše, tornada, poplave, požari... Sve učestalije su klimatske migracije i energetsko siromaštvo. Najveći teret krize snose siromašniji slojevi društva. Stanje je alarmantno, upozoravaju znanstvenici. Razorni klimatski utjecaji se ubrzavaju i postat će očigledni i prije 2050. godine, kada djeca rođena ove godine ne budu imala niti 30 godina. Navodi se to u UN-ovom izvješću koje su priredile stotine znanstvenika pri Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC). Klimatske promjene će stubokom izmijeniti život na Zemlji, stoji u sveobuhvatnom izvješću od 4000 stranica koje će biti službeno objavljeno tek u veljači 2022. godine, kada ga odobri 195 država članica.

Katastrofa u nastajanju

Za one koji su sudbinu mislili prevariti kupnjom jeftinih nekretnina u Sibiru stižu loše vijesti – prošlo ljeto u toj regiji izmjereno je rekordnih 38 Celzijevih stupnjeva, a prije nekoliko dana izmjereno je 48 °C temperature tla. Trenutačno u Sibiru, nakon rekordnih vrućina i suše, bukte stotine intenzivnih požara.

Toplinski val u toj regiji dolazi nakon niza požara koji su ju poharali na proljeće, a smatra se da su za velik broj požara krivi tzv. ‘zombi požari’– nastali iz velikih požara još od prošlog ljeta koji se nikada do kraja nisu ugasili. Ovaj video snimljen u Jakutiji – inače jednom od najhladnijih područja na svijetu – pokazuje kako točno izgledaju ti ‘zombi požari’. Video prikazuje čovjeka do gležnjeva u snijegu koji kopanjem dolazi do sloja treseta dok dim suklja u zrak. Osim toga što izgledaju jezivo, ovi požari u zrak otpuštaju velike količine metana i ugljika, čime pridonose globalnom zagrijavanju. Situacija s požarima je toliko ozbiljna da su stanovnici Jakutije pokrenuli peticiju (na ruskom) u kojoj traže više pomoći vlade u borbi s požarima. “Požari su zahvatili oko 300 tisuća hektara i rastu za 20 do 30 tisuća hektara u satu. Lokalne vlasti govore da je sve pod kontrolom, ali to nije istina”, piše u peticiji.

Dakle, tornada, požari, toplinski valovi, suše, ali i poplave, nestašice vode i hrane sve će češće obilježavati našu svakodnevicu. Utjecaj klimatskih promjena može biti i važan faktor u izbijanju sukoba i ratova – kao što je primjerice bio onaj u Siriji– a kako se navodi na stranicama Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR), prirodne katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama bile su u prošlom desetljeću primarni razlog internih raseljavanja.

Procjenjuje se da je oko 20 milijuna ljudi zbog prirodnih katastrofa bilo prisiljeno napustiti svoje domove. Oni koji žive u beskućništvu ili oni koji nemaju pristup otpornim ili sigurnim stambenim uvjetima su u najvećem riziku i najranjiviji tijekom poplava, ciklona, klizišta, potresa i tsunamija.

Kako navodi Politico, iako će neka druga područja poput Jugoistočne Azije biti jače pogođena, klimatske promjene odrazit će se i na Europsku uniju. Sjever EU-a će se – čak i ako globalno zagrijavanje zaustavimo na 1,5°C – boriti s poplavama i požarima, dok će jug poharati suše, urbani toplinski otoci te će doći do opadanja poljoprivredne proizvodnje.

„Naši gradovi mogli bi biti za šest do deset stupnjeva topliji, a najveća će zatopljenja doći na jugu. U Rimu i drugim gradovima na Mediteranu će vrućina biti tako intenzivna da tradicionalni arhitektonski sustavi koji se oslanjaju na prirodnu ventilaciju neće više funkcionirati“, piše Politico.

Milijuni klimatskih izbjeglica

I Hrvatska je klimatski vrlo ranjiva, stoga su naši znanstvenici okupljeni u inicijativu Znanstvenici za klimu prošle godine Vladi Republike Hrvatske uručili Apel za sustavnu klimatsku akciju u kojem upozoravaju da „svjedočimo i velikim promjenama u okolišu, što uzrokuje sve veće probleme u proizvodnji hrane, prisilne migracije te degradaciju bioraznolikosti, koje se očituju u galopirajućem izumiranju, seljenju vrsta, među kojima su najvidljivije pojave tropskih vrsta u umjerenom pojasu. Zbog svega toga, konformističko odbijanje prihvaćanja stvarnosti klimatske krize je izgubilo svaku racionalnu utemeljenost“.

Jelena Puđak, znanstvena suradnica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar i članica Inicijative, upozorava da su najpogođeniji klimatskim promjenama narodi s Južne polutke i oni siromašniji.

„Oni su jednostavno geografski jače pogođeni zbog prirode klimatskih obrazaca, rasporeda padalina i slično. S druge strane ih i strukturne, odnosno društveno uvjetovane nejednakosti u tim društvima također čine ranjivijima na klimatske promjene. Nejednaki pristup resursima, nedovoljno razvijena infrastruktura – to nisu prirodne datosti, to je društveno generirano i interpretira se kroz razvoj društva“, kaže Puđak.

Dodaje i da klimatske izbjeglice nisu naša budućnost, već naša sadašnjost. „Ne trebamo tražiti izvješća koja će nam to pokazati, mi to možemo vidjeti oko sebe. Veliki problem je što se često klimatske izbjeglice ne percipiraju kao takve.“

Koliko će točno u budućnosti biti klimatskih izbjeglica je jako teško točno predvidjeti, zbog cijelog niza faktora. Međutim predviđanja govore o između 25 milijuna do čak jednog bilijuna klimatskih izbjeglica do 2050. godine. Jedan od primjera velikih migracija povezanih djelomično i s klimatskim promjenama bila je i tzv. migrantska karavana– veliki broj migranata iz Središnje Amerike koji su pješke putovali u Sjevernu Ameriku, tj. Sjedinjene Američke Države.

Puđak kaže da se migracije povezane s klimatskim promjenama ne događaju samo drugdje. „To se događa u našoj državi, a kako će vrijeme odmicati i posljedice klimatskih promjena će biti sve vidljivije. Kad smo imali velike poplave 2014. godine, desilo se zapravo to da je nastradao najsiromašniji dio stanovništva. Mi smo ranjivi kao i svi drugi, klimatske promjene nas ne zaobilaze.“

Prijeti energetsko siromaštvo

A ranjivi su i naši gradovi: mnogi će se suočiti, ili se već suočavaju, s problemima poput urbanih toplinskih otoka ili toplinskog opterećenja. S jačanjem toplinskih valova sve veći problem postaje i energetsko siromaštvo.

Kako su za Faktograf pojasnili Daniel Rodik i Miljenka Kuhar iz Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), energetsko siromaštvo se najčešće opisuje kao situacija u kojoj radi kombinacije niskih prihoda, visoke potrošnje energije i niske energetske učinkovitosti, kućanstvo ne može podmiriti troškove energije.

„Za mnoga kućanstva koja imaju prosječne ili ispod prosječne prihode, te žive u energetski neučinkovitim zgradama, troškovi za energiju predstavljaju znatni dio rashoda kućanstva. Uzroci energetskog siromaštva su prije svega rast cijena energije, pad prihoda i osobno siromaštvo, te degradacija stambenog fonda koji se ne obnavlja u onoj mjeri u kojoj bi mogao ili trebao. Cjelovita energetska obnova zahtijeva značajna ulaganja, a građani koji žive u riziku od energetskog siromaštva teško ili gotovo nikako ne mogu samostalno podmiriti troškove energetske obnove.“

Primjerice, u 2019. godini 30 milijuna Europljana (ekvivalent populaciji Mađarske, Austrije i Češke zajedno) nije moglo adekvatno zagrijati svoje domove, izvijestio je Euractiv u veljači ove godine na temelju brojki iz izvješća Instituta Jacques Delors. Izvješće je pokazalo da je problem najizraženiji u južnoj Europi gdje su zgrade manje zaštićene od hladnog vremena. Bugarska, Litva, Grčka, Cipar i Portugal su države s najvećim postotkom populacije koja ima problema sa zagrijavanjem domova.

Veliki broj ljudi također tijekom ljeta pati od energetskog siromaštva i ne mogu rashladiti svoje domove, što je predstavlja rastući problem, budući da su zbog klimatskih promjena toplinski valovi sve jači i sve češći. “Neka su kućanstva cijelu godinu izložena neprimjerenim uvjetima – zimi im je prehladno, ljeti prevruće”, rekla je za EuractivMarie Delair, jedna od autorica izvješća.

Rodik i Kuhar dalje navode da je, prema dostupnim podacima, potrošnja energije u zgradarstvu odgovorna za oko 40% ukupne potrošnje energije tj. oko 36% emisija CO2. „Neovisno od toga kako su nastale, sve emisije ugljičnog dioksida, bilo da nastaju kao posljedica izgaranja fosilnih goriva u termoelektranama ili plina u našem bojleru u kućanstvu, jednako doprinose klimatskim promjenama. Svjedoci smo da postojeće stare zgrade i kuće sve manje odgovaraju uvjetima klimatske krize,“ ističu.

Naglašava se i da degradirani stambeni fond pruža sve manje zaštite od klimatskih promjena.

„Betonske zgrade i čitava naselja bez toplinske izolacije, prirodne ventilacije i zasjenjenja arhitektonskim ili prirodnim rješenjima postaju sve neudobnija mjesta za život u doba klimatske krize. Prema podacima iz Strategije prilagodbe klimatskim promjenama– Izvještaja o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima, stupanj ranjivosti na klimatske promjene u sektoru ljudskog zdravlja u Hrvatskoj je visok. Povećanje učestalosti i trajanja ekstremnih vremenskih uvjeta već sada utječe na povećanje smrtnosti, promjene u epidemiologiji kroničnih nezaraznih bolesti i akutnih zaraznih bolesti te utječe na sniženje kvaliteta zraka, zdravstvenu ispravnosti vode i hrane, i veću razinu kontaminanata u okolišu.”

Ugrožena ljudska prava

U rezoluciji 43/13 Vijeća za ljudska prava (Human Rights Council) koja je usvojena 19. lipnja 2020. od država se traži da “u svojim strategijama prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena u obzir uzmu pravo na adekvatan smještaj” te da „surađuju s pogođenim zajednicama i pojedincima s ciljem razvijanja i promoviranja ekološki održivih stambenih dizajna, građevinskih konstrukcija i održavanja kako bi se adresirali učinci klimatskih promjena dok se u isto vrijeme osigurava pravo na adekvatan smještaj“.

Rodik i Kuhar ističu da je za kvalitetnu prilagodbu klimatskim promjenama potrebna i „promjena stambene politike koja je dovela do problema, npr. prepuštanje djelovanja tržišta kroz povremene valove energetski učinkovite novogradnje rješenje su samo za kreditno sposobne građane pod uvjetom da ostanu „trajno“ u toj kategoriji“.

Potresi u Hrvatskoj prošle godine slikovito su pokazali posljedice koje sustavno zapuštanje stambenog fonda zgrada može imati ne samo na kućanstva u energetskom siromaštvu, već i na ona koja uspijevaju pokrivati troškove svojih energenata. Stručnjaci iz DOOR-a ističu da energetska obnova višestambenih zgrada i obiteljskih kuća izravno pridonosi smanjenju troškova za energiju, jer su obnovljene kuće energetski učinkovitije, tj. troše manje energije. Trenutno je za svu novogradnju propisana obveza primjene nZEB kriterija (nearly zero-energy building, op.a.) tj. gradnja zgrada gotovo nulte potrošnje energije, tako da bi sve zgrade izgrađene nakon prosinca 2020. godine trebale biti visoko energetski učinkovite.

“Osim povećanih standarda toplinske zaštite tj. visoke energetske učinkovitosti nZEB kriteriji obuhvaćaju i niz rješenja koji se oslanjaju na obnovljive izvore energije kao primarne izvore energije za zgrade poput integriranih sunčevih elektrana, solarnih toplinskih kolektora, toplinskih pumpi i mogućnosti punjenja električnih vozila. Međutim, i dalje ostaje problem spore obnove starih energetski neučinkovitih višestambenih zgrada i obiteljskih kuća za koje je potrebno osigurati dodatna sredstva u novom programskom razdoblju“, kažu Rodik i Kuhar.

Upravo zbog činjenice da veliki broj građana koji se nalazi u energetskom siromaštvu ne može samostalno podmiriti troškove energetske obnove Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u 2020. godini pokrenuo program energetske obnove koji je u stopostotnom iznosu subvencionirao troškove energetske obnove za energetski siromašna kućanstva.

“Međutim, bez razvijenog nacionalnog Programa borbe protiv energetskog siromaštva, jasne definicije, kriterija određivanja energetskog siromaštva, mjera za njegovo suzbijanje i praćenje, programi poput programa FZOEU nažalost ne mogu zadovoljiti ni manji dio potreba energetski siromašnih građana”, zaključuju Rodik i Kuhar.

Aladrović: Ne možemo odgovorne vječno opterećivati zbog neodgovornih

HRT U mreži Prvog - Covid potvrda radnika ubuduće bi trebala biti jedan od uvjeta koji poslodavci trebaju ispuniti kako bi dobili potpore za očuvanje radnih mjesta. No, poslodavci i sindikati odbili su takav model, pa se razgovori Vlade i socijalnih nastavljaju idući tjedan. U emisiji Hrvatskoga radija U mreži Prvog o toj temi su razgovarali ministar rada Josip Aladrović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, u ime Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Meštrović i predsjednica Nacionalne udruge ugostitelja Jelena Tabak. Ministar rada Josip Aladrović kaže kako su se na jučerašnjem sastanku svi složili oko važnosti covid potvrda kojima će se ubuduće dokazivati našu opasnost za vlastito zdravlje i zdravlje okoline.

- Mi smo vrlo jasno od početka komunicirali da državne potpore ne mogu trajati u obliku u kojem su sada do vijeka. Već 16 mjeseci kontinuirano se koriste potpore. 1. srpnja smo se dogovorili da potpore idu dalje, samo je pitanje kriterija na koji način ćemo ih formirati. Ono što smo mi tražili, očekivali i ponudili je određena odgovornost i samih zaposlenika kojima država već 16 mjeseci financira primanja. To moram istaknuti kako bi svi shvatili o kojoj se situaciji radi. S druge strane, razdvajanje odgovornih pojedinaca koji izdvajaju davanja za doprinose i poreze ali su i odgovorni i cijepljenjem su zaštitili vlastito zdravlje ali i zdravlje drugih kako bi zaštitili ekonomiju. Ima ih oko milijun i pol i ne možemo ih vječno iskorištavati zbog onih koji su neodgovorni, poručio je ministar.

Komentirao je i činjenicu da populacija starija od 65 godina nije dobro procijepljena.

- Mi idemo za tim da obuhvatimo sve skupine i umirovljenike i zaposlene u javnom sektoru i privatni sektor. Ove mjere za očuvanje radnih mjesta su namijenjene privatnom sektoru, najviše uslužnom sektoru koji je najizloženiji tijekom ove krize i sada je vrijeme da pojedinci ili osobe koje su cijelo vrijeme sufinancirane od Vlade RH na neki način i sami sudjeluju u odgovornosti. Svjesni smo da postoje i druge skupine i vrlo brzo ćemo predložiti mjere. Neke vrlo kvalitetne mjere su već predložili sindikati i poslodavci i o njima ćemo razgovarati na idućim sastancima, najavio je Aladrović.

Meštrović: Ovaj prijedlog mjera nije izvediv

Hrvoje Meštrović iz Hrvatske udruge poslodavaca rekao je da u emisiji sudjeluje u ime svih poslodavaca koji su obuhvaćeni ovim prijedlogom mjera i koje, kako kaže, nisu izvedive u kontekstu poslodavaca i njihovih odgovornosti.

- Itekako smo svjesni da je procijepljenost je nužna za oporavak tih djelatnosti koje su ugrožene i na neki način moramo surađivati i naći način da se što više ljudi cijepi i omogući buduće normalno poslovanje. Govorimo o prijevozu putnika, turizmu, uslužnim djelatnostima, event industriji, svi su oni bili ugroženi zbog lockdowna. objasnio je.

Smatra da je procijepljenost u njihovim tvrtkama veća od procijepljenosti cijeloga društva a sada moraju vršiti dodatnu represiju nad svojim zaposlenicima.

- Mi moramo imati iste uvijete za sve. Poslodavci traže da se uvedu pravila da nivou države za sve na isti način, i za one koji sudjeluju u nekom događaju i za one koji rade na tom događaju, rekao je. dodavši da trenutačno svatko gleda samo na sebe a ne zajednicu.

Sever: Velika buka, a mali učinak

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da se stvorila velika buka, a da će učinak biti skroman.

- Ako je točno da je oko 45% pučanstva cijepljeno, to je mala brojka u odnosu na 4 milijuna stanovnika. Za pretpostaviti je da je isti postotak cijepljenih i među zaposlenima, onda možemo računati da je od milijun i pol, milijun i 600 tisuća zaposlenih njih 750-800 tisuća cijepljeno. Sada se orijentiramo na 50-tak tisuća onih koji su unutar mjera i koji sasvim sigurno neće pripomoći da se onih ostalih 750 tisuća procijepe, ili barem 500-tinjak tisuća. Velika buka, a mali učinak, rekao je.

Kaže kako, prema najavama, poslodavac neće znati koji su to ljudi već će samo dobiti koliko covid potvrda ima među njegovim radnicima.

- Sad su dvije varijante - ili da te potpore podijeli među svim svoji radnicima i da mu još uvike nedostaju sredstva za isplatu punih plaća, ili da se odluči na otpuštanje. Ako u mjere stavimo uvjet da ne smije otpuštati onda će poslodavac biti u pat poziciji da će posezati za nekim drugim načinima, primjerice pustiti radnike da se sami razračunavaju oko toga tko ima potvrdu, ustvrdio je dodavši kako je vlada svu odgovornost prebacila na poslodavce.

Aladrović: Neodgovoran je radnik koji odbija cijepljenje

Ministar Aladrović je rekao da to nije tako i da vlada nije neodgovoran već je neodgovoran radnik koji odbija cijepljenje. Sever je rekao da su se oko toga svi složili da je u pitanju neodgovoran radnik.

- Ali smo se također složili da Vlada ne može svoju odgovornost prebacivati na druge i da netko drugi utjeruje te ljude bilo da se cijepe, bilo da prebole bolest ili se svako malo testiraju. Ako nema mehanizma koji je zakon ili nekom drugom zakonskom odredbom reguliran, vi ne možete tjerati radnike, građane da se međusobno prokazuju da netko nešto nije napravio, poručio je Sever.

Ministar Aladrović mu je rekao da se ovdje radi o potporama koje se moraju isplaćivati, ali ih vlada želi isplaćivati.

- Ovdje se ne radi o nekom ljudskom pravu već o potporama kojima odgovorni porezni obveznici uplaćujući poreze financiraju one koje su potencijalno neodgovorni. Mi tu neodgovornost želimo smanjiti, ustvrdio je.

Tabak: Ove mjere potpore su kompenzacija za naš ograničeni rad

Predsjednica Nacionalne udruge ugostitelja Jelena Tabak ističe kako su ugostitelji već dali svoj obol ovoj pandemiji samim time što nisu mogli raditi.

- Naše tržište niti u jednom trenutku nije prestalo kao što se to, nažalost,dogodilo u nekim drugim turističkim sektorima koje je pandemija još jače pogodila. Na poziv liječnika i Vlade mi smo svoje objekte zatvorili kako bismo spriječili da se zaraza dodatno širi. Ove mjere potpore su kompenzacija za ograničeni rad. Mi smo svoj obol već dajemo. Mi pozivamo svoje djelatnike na cijepljenje jer smo svjesni da je to jedini način za završiti ovu pandemiju, poručila je dodavši da one djelatnike koji se ne žele cijepiti treba dodatno educirati.

- Prisilom se kod njih stvara trauma. Ugostitelji također ne podržavaju prebacivanje odgovornosti na poslodavce, poručila je.

Aladrović: Obvezno cijepljenje nije smjer

Aladrović poručuje kako obvezno cijepljenje nije smjer ove vlade.

- Cijelo vrijeme se vodi afirmativna kampanja kako je to najbolji način zaštite zdravlja i ekonomije. Kako tko shvaća tu poruku - teško je u to ući, rekao je dodavši da će uvođenje uporabe covid potvrde na svakom mjestu na kojem se pojavljujemo je sigurno nešto što će usmjeriti naše građane e da se cijepe i olakšaju si život.

Oko 40% zaposlenih u obrazovnom sektoru nije cijepljeno. Sever kaže da to nije dobro, ali cijepljenje i dalje nije obvezno.

- Ljudima se ne mogu uskratiti javne usluge zato što nije cijepljen. Naš Ustav je jasan, kaže da se ljudske slobode mogu u uvjetima neke neposredne opasnosti, bolesti, ali kako? Zakonom! Dakle treba to ostaviti ljudima na izbor dok se drugačije zakonom ne propiše, poručio je.

Ministar Aladrović je na kraju rekao kako mu je drago što vidi da se i poslodavci i ugostitelji slažu s potrebom korištenja covid potvrda i prednost te odgovornosti .

- Što se tiče potpora - pa 16 smo se mjeseci uspjeli dogovarati, ja sam siguran da ćemo i 17, poručio je.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi