VIJESTI

Siromaštvo prijeti Hrvatskoj

Izvor: Deutsche Welle

Autor: Nenad Ivanović

RAST CIJENA

Već zbog poskupljenja energenata i hrane bi se standard Hrvata mogao doslovce – prepoloviti. A onda dolazi i poskupljenje nakon uvođenja eura, makar je već sad blokirano 240.000 računa građana.

„Standard stanovništva će padati sljedećih nekoliko godina pod utjecajem rasta cijena energenata, šokova u lancima opskrbe, kao i povećanja privatnog zaduživanja, kreditiranja i nekontroliranog tiskanja novca“, procjenjuje dr. sc. Marinko Škare, rektor i profesor na pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile. Hrvatsko stanovništvo je pogodio rast cijena plina, goriva i električne energije i prije izbijanja rata u Ukrajini i ekonomskih posljedica koje tek slijede, a zbog nestašica na svjetskom tržištu još je lani počelo značajno poskupljenje hrane.

Vlada je taj cjenovni udar ublažila paketom mjera u sklopu kojih je snizila PDV na energente i određene namirnice. Naš sugovornik smatra da će efekti tih mjera biti zanemarivi: „To je kaosaldi(popusti) od 50 posto na tršćanskom Ponte Rossu u prošlom stoljeću. Uključuju dvije majice, a sve ostalo je po normalnoj cijeni. Ista situacija je i s PDV-om: past će cijene ubrusa i salveta, a rasti cijene svih nužnih dobara široke potrošnje koja građani kupuju. Cijene hrane i energenata će rasti bez obzira na vladin paket i to povećanje cijena već je ukalkulirano u inflaciju i cijene. Svi znamo da će hrana i energija još poskupjeti, u optimističnom scenariju od 10 do 15 posto“, kaže Škare.

Brod tone, a uvodi se euro

Žalosti činjenica, dodaje, što Hrvatska gotovo u potpunosti ovisi o turističkoj sezoni i o ničemu drugom: „Nekad respektabilno gospodarstvo temeljeno na industriji pretvorilo se u Dominkansku Republiku ili Maldive. Mjere moraju ići prema energetskoj samodostatnosti (LNG, solari), uz prolongiranje uvođenja eura“, smatra pulski ekonomist. Naime, prema njegovim riječima, uvođenje europske valute od početka 2023. godine donijet će Hrvatskoj daljnji val inflacije.

„Iskustva ostalih zemalja pokazala su da je rast cijena na godišnjoj razini nakon uvođenja eura bio u prosjeku 2 do 2,5 postotnih jedinica. Naravno da nije pravi tajming za uvođenje europske valute jer jedini instrument koji imate u borbi protiv inflacije jest monetarna politika, a bez kune monetarna politika se provodi u Europskoj centralnoj banci (ECB), a ne u Hrvatskoj središnjoj banci (HNB)“, veli on. Po njegovom mišljenju, jedinstvena monetarna i fiskalna politika na razini EU-a samo je još jedan ekonomski mit.

„Gospodarstvo Italije, Njemačke, Irske, Francuske nemaju gotovo nikakve sličnosti s hrvatskim. Kako ćete onda rješavati problem inflacije u Hrvatskoj putem ECB-a? Osim toga, ECB je najgori od svih, brod tone a muzika i dalje svira, novac se tiska, kamate su na povijesno najnižim razinama, a inflacija divlja“, kaže Škare. Kad govori o optimističnoj varijanti, predviđa postojeću razinu inflacije u iduće tri godine. No, ukoliko rat u Ukrajini eskalira i dođe do energetskih i trgovinskih ratova, smatra da nema granica rastu cijena u idućim godinama.

Čak i kad bi euro bio više od praktično tek obračunske jedinice, nema te zemlje u kojoj cijene nisu eksplodirale kad se uveo. A i najveći zagovornici eura će brzo shvatiti kako ESB ima i većih briga od Hrvatske.

Sve ukazuje na duboku krizu

„Svijet nije nikad bliži bio novoj velikoj depresiji, moguće većoj od one iz 1929. godine. Nažalost, svi uzroci krize iz 1929. su pred nama: mogući kolaps burzi (nekontrolirano tiskanje novca) i svjetske trgovine (pandemija i rat u Ukrajini), neprilagođene politike vlada diljem svijeta i potencijalni pad međunarodnog kreditiranja i zaduživanja, buduća monetarna kontrakcija, panika banaka i bankroti.“, kaže Škare.

Smatra da bi realni standard hrvatskih građana mogao pasti i do 30 posto, a ukoliko ukrajinski rat potraje i ne dođe do promjene politike ECB-a, smatra da je moguć pad i do 50 posto. S druge strane, kaže da nema prostora za rast plaća i mirovina u mjeri u kojoj bi to ublažilo pad realnog standarda zbog rasta cijena jer bi to dovelo do hiperinflacije i stagflacije u dosad neviđenim razmjerima.

Potrošači u Hrvatskoj su doživjeli šok već kod dosadašnjih poskupljenja energenata, a to će se samo nastaviti...

Sve skuplje, a prihodi isti

Paralelno s inflacijom, raste i broj građana koji žive na rubu siromaštva, ali i onih koji su zbog dugova dospjeli u blokadu: prema posljednjim podacima Financijske agencije, više od 240 tisuća građana blokirano je zbog dospjelog duga od čak 24,8 milijardi kuna s kamatama. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, podsjeća da je standard hrvatskih građana bio silno ugrožen i prije lani pokrenutog vala poskupljenja.

„Prema Državnom zavodu za statistiku, oko 27,2 posto mjesečnog troška prosječnog hrvatskog kućanstva otpada na hranu i bezalkoholna pića, a 17,7 posto na troškove stanovanja koji uključuju i energiju. Budući da su to područja u kojima su poskupljenja bila izrazita, onda je jasno da to uzrokuje izuzetno jak udar na sve širi krug građana. Kako se spuštamo s prihodima naniže, tako udio troškova hrane i bezalkoholnih pića raste na više od 40 ili čak 50 posto, a trošak stanovanja na više od 30 posto. Posebno su ugrožena kućanstva u ruralnoj sredini, samačka i umirovljenička te ona s više djece, nezaposleni, bolesni...“, nabraja Sever.

Već sad je sve više građana Hrvatske koji jedva - ili nikako spajaju kraj s krajem.

Država ne može zaustaviti tržište

Stopa rizika od siromaštva za 2020. godinu iznosi 18,3 posto, a budući da ti službeni podaci solidno kasne, stvarno stanje je puno gore, smatra naš sugovornik. Realno je očekivati daljnji val poskupljenja cijena hrane, prijevoza, stanovanja, a posljedično i drugih dobara.

„Uz mjere koje je poduzela, vlada nema puno mehanizama na raspolaganju. Može se još nešto malo napraviti na području trošarina za gorivo, može se PDV na električnu energiju sa sadašnjih 13 spustiti na 5 posto. Međutim, kad je riječ o spuštanju PDV-a, primjerice na naftne prerađevine, nema nikakvog jamstva da će, upravo zbog slobode formiranja cijena, doći do njihovog smanjenja uopće ili barem u dijelu obima koji se „otvorio" kroz olakšanje toga poreznog opterećenja“. Kad je riječ o mogućem zamrzavanju cijena nekih strateških namirnica, može doći do umjetno izazvanih nestašica jer prodavač ne želi niti nuditi te proizvode zato što mu se takvim cijenama umanjuje dobit, zaključuje Krešimir Sever.

Poslodavci i sindikati predstavili smjernice za zakonsko uređenje rada na daljinu

Krešimir Sever, Ivan Vidiš, Mihael Furjan, Iva Tomić; završna konferencija projekta Devote

ZAGREB, 27. travnja 2022. godine – Hrvatska udruga poslodavaca, Sindikat naftnog gospodarstva i norveška udruga poslodavaca (The Confederation of Norwegian Enterprise – NHO) predstavili su na današnjoj završnoj konferenciji projekta smjernice za izmjenu zakonodavnog okvira u pogledu rada na daljinu. Naime, prema posljednjim podacima Eurostata tijekom 2020. u Hrvatskoj je tek 3,1% zaposlenih uobičajeno radilo na daljinu, dok je povremeno na daljinu radilo dodatnih 7,9% zaposlenih. Na razini EU 12,0% zaposlenih radilo je uobičajeno na daljinu, uz dodatnih 8,6% koji su na daljinu radili povremeno. U usporedbi s 2019. godinom, te su brojke iznosile 1,9% za uobičajeni i 5,0% za povremeni rad na daljinu u Hrvatskoj te 5,4% za uobičajeni i 9,0% povremeni rad na daljinu na razini EU.

Damir Zorić, glavni direktor HUP-a uvodno se obratio sudionicima: „Rad na daljinu, pogotovo povremeni, pokazao se tijekom pandemije kao koristan, svrhovit i učinkovit. On doprinosi povećanoj produktivnosti radnika, jer fleksibilizacija doprinosi zadovoljenju kako osobnih tako i obiteljskih potreba radnika. Mogućnost koju poslodavci pružaju kroz rad na daljinu smatra se benefitom i načinom privlačenja radne snage, posebice za mlade radnike, pripravnike i roditelje s malom djecom“.

U istraživanju provedenom početkom 2021. godine, nakon što pandemija završi, 13% ispitanika u Hrvatskoj želi svakodnevno raditi na daljinu, 25% nekoliko puta tjedno, a 18% nekoliko puta mjesečno. Na razini EU kao cjeline ti su udjeli: 13% svakodnevno, 31% nekoliko puta tjedno i 21% nekoliko puta mjesečno.

Jasna Pipunić, završna konferencija projekta Devote; Foto: Studio Hangar Jasna Pipunić, završna konferencija projekta Devote; Foto: Studio Hangar

Jasna Pipunić, predsjednica Sindikata naftnog gospodarstva istaknula je kako su u sklopu projekta poslodavci i predstavnici sindikata raspravljali o institutu rada na daljinu kako bi svi znali svoja prava, obveze i djelokrug odgovornosti: „U sklopu projekta kroz socijalni dijalog uključili smo više od 250 sudionika na četiri održana okrugla stola u Varaždinu, Splitu, Rijeci i Osijeku kako bismo najbolje pomirili zajedničke interese - produktivnost rada na daljinu i potencijalni stres, fleksibilnost organizacije rada te balans između rada i privatnog života“.

Nj. E. Haakon Blankenborg, veleposlanik Kraljevine Norveške istaknuo je kako smo svi svjesni da je izazov regulirati nešto što je potpuno novo i stalno se mijenja. Ovo je tema koja nas sve povezuje, izrazito je međunarodna i globalna te se moramo držati zajedno kako bismo našli zajednička rješenja.

Iva Nappholz, pravna savjetnica u HUP-u i Anica Ferić, pravna savjetnica u SING-u predstavile su smjernice koje se sastoje od uvođenja novog instituta tako da se uz postojeći institut rada na izdvojenom mjestu rada uvede novi institut - institut rada na daljinu. Obilježavaju ga u svakom slučaju dvostranost i dobrovoljnost. Uz to, HUP i SING predlažu da se rad na daljinu može ugovoriti kao stalni ili povremeni rad na daljinu te da bude obilježen fleksibilnim izborom mjesta rada od strane radnika. Radnik bi se trebao pridržavati propisa zaštite na radu jednako kao i radnici koji obavljaju iste poslove u prostorijama poslodavca, ali bi poslodavac bio odgovoran za zaštitu na radu u skladu sa standardom razumne mjere i rizika. Drugim riječima, poslodavac bi snosio odgovornost za uobičajen rizik rada koji je uobičajen za određeno radno mjesto. Naknada troškova za rad na daljinu obuhvatila bi isplatu paušalnog iznosa naknade troškova. Takva isplata bila bi neoporeziva, isplaćivala bi se proporcionalno vremenu provedenom u radu na daljinu. Prije donošenja odluke o uvođenju mogućnosti rada na daljinu na razini svog poslovnog subjekta, poslodavac bi se trebao savjetovati s radničkim vijećem, a radnici bi i dalje trebali imati pravo na isključenje.

Završna konferencija projekta Devote; Foto: Studio Hangar Završna konferencija projekta Devote; Foto: Studio Hangar

Nakon uvodnih izlaganja, otvorena je diskusija koju je moderirala Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a i voditeljica projekta DEVOTE koja je tom prilikom istaknula: „Ovaj projekt je pravi primjer kako je itekako moguća suradnja poslodavaca i sindikata, pa čak i na ovako važnoj temi, oko koje često imamo divergentne stavove, kao što su izmjene Zakona o radu“.

„Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike prepoznalo je prijedloge socijalnih partnera u pogledu mogućnosti obavljanja rada na daljinu kao stalnog i povremenog načina rada, kao i iznimnu mogućnost da se u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti ovaj rad može obavljati povremeno (do 30 dana) i bez izmjene ugovora o radu. Novi pravni okvir rada na izdvojenom mjestu trebao bi osigurati pravnu sigurnost radnog odnosa u izvanrednim, ali i redovitim okolnostima“ istaknuo je Ivan Vidiš, državni tajnik pri Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP).

„Stav poslodavaca je da želimo biti fleksibilni i imati mogućnost brze prilagodbe situaciji. Kad govorimo o fleksibilizaciji, to nije pitanje otpuštanja, jer poslodavci ne žele otpuštati već investirati i zapošljavati. Stoga, želimo imati zakonsko rješenje koje će propisati procedure koje nam omogućuju da se brzo i jednostavno prilagođavamo situacijama te da imamo što manje birokracije“, kazao je Mihael Furjan, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca dodavši kako jedino kvalitetnim Zakonom o radu možemo podići ukupnu konkurentnost naše zemlje.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata na kraju rasprave je zaključio: „Mi u sindikatima moramo voditi računa o zaštiti radnika tako da kada se radi o radu na izdvojenom mjestu rada, odnosno radu na daljinu, nužno je naglasiti nekoliko ključnih pitanja, a to su: dobrovoljnost i pravo na izbor rada od kuće i povrata na radno mjesto, jamstvo jednakih plaća za jednaki rad neovisno gdje se obavlja, jasno određeno radno vrijeme, plaćanje dodatnih troškova koje radnik ima (oprema, režije), zaštita na radu, pravo na isključenje/nedostupnost nakon proteka radnog vremena te sprječavanje pretjeranog nadzora od strane poslodavca“.

Završna konferencija održana je u sklopu projekta DEVOTE-Developing of teleworking future (Budućnost rada na daljinu) kojeg provodi Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u suradnji sa Sindikatom naftnog gospodarstva (SING) i norveškom udrugom poslodavaca (The Confederation of Norwegian Enterprise – NHO).

Što je vaučer za obrazovanje nezaposlenih i zaposlenih osoba?

Izvor: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE - Vaučer predstavlja financijski instrument dodjele javnih sredstava za obrazovanje odraslih. Korisnik sam bira obrazovni program i pružatelja obrazovanja. Trošak programa obrazovanja u iznosu odobrenog vaučera isplaćuje se izravno odabranom pružatelju usluge obrazovanja

U slučaju da je trošak programa obrazovanja veći od iznosa vaučera, postoji mogućnost da se razlika u visini iznosa podmiri od strane korisnika ili poslodavca.

Točan iznos vaučera određuje se ovisno o obrazovnom sektoru ili podsektoru kojem pripada program, ukupnom radnom opterećenju za stjecanje kvalifikacije te satnici programa pri čemu se u obzir uzima broj sati u vođenom procesu učenja i poučavanja, broj sati temeljenih na radu te broju sati temeljenih na samostalnim aktivnostima.

Više na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje