sindikat

VIJESTI


23. lipnja 2022.

SINDIKALIST ŽESTOKO O NOVOM ZAKONU O RADU / 'Uređuje se po mjeri kapitala, velika promjena će dovesti do obolijevanja i ozljeda na radu...'

Izvor: NET.HR - 'Vlast ne razumije da Zakon o radu treba defleksibilizirati, jer će daljnja fleksibilizacija na kojoj inzistiraju poslodavci još više pospješiti iseljavanje iz Hrvatske', kaže sinidikalist Krešimir Sever. Skoro dvije godine socijalni su partneri - Vlada, sindikati i poslodavci - razgovarali i pregovarali o izmjena i dopunama postojećeg Zakona o radu (ZOR).

Iznjedreni prijedlozi u drugoj će polovini lipnja biti pušteni u javnu raspravu, a nakon što budu "ispolirani", kroz saborska čitanja i raspravu trebali bi biti izglasani do kraja godine. Izmjene i dopune ZOR-a inicirane su povlačenjem 800 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te dvjema direktivama EU-a - o transparentnim uvjetima rada i pomirenju radnih i privatnih dimenzija radnika.

Ključne točke izmjena i dopuna postojećeg ZOR-a su ograničavanje rada na određeno vrijeme, proširenje mogućnosti dodatnog rada te reguliranje rada od kuće, na daljinu i platformskog rada. Predviđa se i mogućnost produljenja ostanka u radnom odnosu i nakon navršenih 65 godina života na 68 godina.

'Zakon se ne uređuje po mjeri radnika, nego po mjeri kapitala'

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever, koji je sudjelovao u pregovorima, kaže kako je Vlada najprije izašla pred socijalne partnere s prijedlogom da se mijenjaju tek neke odredbe u ZOR-u te da se u jednom trenutku čak razmišljalo o donošenju posve novog zakona.

"Sindikati su procijenili da nema potrebe čačkati po ZOR-u jer je mnogo stvari, poput rada na izdvojenom mjestu rada, bilo sasvim dobro uređeno. No, Vlada je inzistirala na izmjenama pa su i sindikati i poslodavci predložili cijeli niz izmjena i dopuna. Toga je bilo toliko da je rezultiralo procjenom kako bi trebalo ići na izradu novog zakona. Pokrenute su konzultacije, a onda i pregovori o donošenju novog zakona, no pokazalo se da bi donošenje novog zakona bio prevelik zalogaj za koji nema dovoljno vremena", kazao je Sever za Net.hr.

On ističe da su poslodavci inzistirali na još većoj fleksibilizaciji ZOR-a iako je, smatra, zakon i dosad bio prefleksibilan te je - s mnogo nestalnih oblika rada, malih primanja, obespravljenih radnika i koječega nedefiniranog - pridonio velikom iseljavanju iz Hrvatske.

"Nije više stvar u tome traže li nešto poslodavci ili sindikati, nego je to pitanje koje se izravno tiče odgovornost javnih vlasti. Oni ne razumiju da zakon treba defleksibilizirati jer će to stvoriti preduvjete da hrvatski radnici ostaju u Hrvatskoj sa sigurnošću posla, dok će daljnja fleksibilizacija još više pospješiti iseljavanje. Javne vlasti moraju biti spremne snositi izravnu krivicu za to što se zakon ne uređuje po mjeri radnika, nego po mjeri kapitala i time doprinosi iseljavanju. Sluha nema i tu smo gdje jesmo", kaže Sever.

Dodatni rad donosi više obolijevanja i ozljeda na radu

Govoreći o radu na određeno vrijeme, čelnik NHS-a kaže da se u ZOR uvodi mehanizam uzastopnih ugovora na određeno - tri u tri godine. "Poslodavci su time izrazito nezadovoljni jer i dalje žele koristiti rad na određeno vrijeme kao probni rad, iako u Hrvatskoj postoji institut probnog rada", ističe.

Što se tiče dodatnog rada, Sever se osvrnuo na tvrdnje donedavnog ministra radaJosipa Aladrovićada se time radnicima omogućuje da dodatno zarade.

"Predlagač, a to je Vlada, ne želi razumjeti da odredbe u zakonu koje definiraju prekovremeni rad od maksimalno 180 sati, a uz kolektivni ugovor do 250 sati godišnje, na koju se sada veže i dodatni rad, zapravo nemaju nikakvu drugu poveznicu osim sa zdravljem radnika. Sva poznata istraživanja pokazuju vezu između prekomjernog rada - dodatnog ili prekovremenog - i dodatnog obolijevanja, ozljeda na radu, više bolovanja…

Oni žele otvoriti širom vrata takvom dodatnom radu čime postaje nevažna zakonska odredba o odmoru između dvaju radnih dana i dvaju radnih tjedana. To i dalje vrijedi kod matičnog poslodavca, ali ako idete u tim slobodnim satima ili danima raditi kod drugog poslodavca, to otvara prostor izrazitog umaranja radnika. Poslodavci u kontekstu dodatnog rada često sebe gledaju samo u ulozi neto primatelja usluga takvih radnika, a ne žele promišljati da će i njihovi radnici ići isto tako kod drugog poslodavca pa će se njima vraćati umorni i imat će posljedice u smanjenoj proizvodnosti, obolijevanjima i sličnom", kaže Sever.

'Ne razgovaramo ozbiljno o kvaliteti plaća i uvjeta rada'

"Mi ne razgovaramo ozbiljno o kvaliteti plaća i uvjeta rada. Neprestano se ide linijom manjeg otpora što će nanijeti veliku štetu radnicima upravo zbog prekomjernog rada i zamaranja tim prekomjernim radom", dodaje.

Sever kaže kako u predstojećih mjesec dana rasprave ima dovoljno vremena da se popravi ono što iz sindikalne perspektive u prijedlozima izmjena i dopuna ZOR-a nije dobro. "U velikoj mjeri nema razumijevanja za sindikalne argumente. Nama se iz Vlade poručuje da su zahtjevi poslodavaca još lošiji po nas, pa se traži ravnoteža. To ne može biti opravdanje", zaključuje Sever.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju više za 10,8%

Izvor: DZS - Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u svibnju 2022. u odnosu na travanj 2022. u prosjeku su više za 1,4%, dok su u odnosu na svibanj 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku više za 10,8%, a u godišnjem prosjeku više su za 5,4%. Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Prijevoz, za 19,0%, Hrana i bezalkoholna pića, za 15,2%, Restorani i hoteli, za 12,1%, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 11,7%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 9,2%, Odjeća i obuća, za 8,9%, Rekreacija i kultura, za 6,6%, te Razna dobra i usluge, za 6,2%.

Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u skupinama Hrana i bezalkoholna pića (+3,94 postotna boda), Prijevoz (+2,80 postotnih bodova), Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+1,55 postotnih bodova) te Odjeća i obuća (+0,52 postotna boda).

Na mjesečnoj razininajviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Prijevoz, za 3,0%, (doprinos porastu od +0,44 postotna boda, više cijene goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva), Hrana i bezalkoholna pića, za 2,1%, (+0,54 postotna boda), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstava, za 1,5%, (+0,09 postotnih bodova), Rekreacija i kultura, za 1,4%, (+0,07 postotnih bodova), Odjeća i obuća te Restorani i hoteli, po svakoj skupini za 1,1%, (Odjeća i obuća, +0,06 postotnih bodova, te Restorani i hoteli, +0,05 postotnih bodova), Razna dobra i usluge, za 0,8%, (+0,05 postotnih bodova) te Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 0,5%, (+0,08 postotnih bodova).

 

Novosti iz EGSO-a

NHS – Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) svaki mjesec objavljuje EESC Info – sažetak događanja u proteklih mjesec dana.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) savjetodavno je tijelo Europske unije, osnovano još Rimskim ugovorom kojim je 1958. uspostavljena Europska ekonomska zajednica (EEZ). Taj Odbor na europskoj razini zastupa interese različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina iz 27 zemalja članica EU i smatra se mostom između institucija EU-a i civilnog društva. EGSO savjetuje Europsku komisiju, Vijeće EU-a te Europski parlament u zakonodavnom postupku u određenim područjima nadležnosti EU-a. U nekim su ga područjima, u kojima to predviđa Ugovor o EZ-u, zakonodavne institucije obvezne konzultirati, a u nekima to mogu učiniti iako nisu obvezne.

EGSO ima 329 članova iz svih država članica EU-a koji se imenuju na obnovljivi mandat od pet godina. Trenutačni mandat traje od listopada 2020. do rujna 2025. Članove predlažu nacionalne vlade, a imenuje ih Vijeće Europske unije. Svoje dužnosti obavljaju neovisno i u interesu svih građana EU-a. Broj članova po zemlji razmjeran je broju stanovnika te zemlje.
Članovi djeluju u sklopu tri skupine koje predstavljaju poslodavce (Skupina I.), radnike (Skupina II.) i ostale organizacije civilnog društva (Skupina III.). Svaka skupina ima svoje tajništvo.

EGSO svake godine objavi između 160 i 190 mišljenja i informativnih izvješća, od čega 70 % na zahtjev Vijeća, Europske komisije i Europskog parlamenta. Njih 21% su samoinicijativna mišljenja i informativna izvješća, a 9% razmatračka mišljenja, uglavnom na zahtjev države koja predsjeda EU-om.

Također organizira nekoliko godišnjih inicijativa i događanja s naglaskom na civilnom društvu i sudjelovanju građana, poput Nagrade za razvoj civilnog društva, Dana civilnog društva, plenarnog zasjedanja mladih „Tvoja Europa, tvoje mišljenje“ i Dana europske građanske inicijative.

Sva prava pridržana Hrvatski sindikat pošte, dizajn dpi